Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    • Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi
    • Porezi na električnu energiju su preveliki
    • Preminuo poznati glumac iz hit serije ‘Reži me‘. Javnost nije znala da se borio s teškom bolešću
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Medijsko izvješćivanje o ratu u Ukrajini učvrstio odnose snaga – ‘Linija razgraničenja’ između Istoka i Zapada ide kroz BiH

    republikaBy republika05.11.2022No Comments6 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    “U novoj postavci snaga i odnosa u svijetu, koja je samo utvrđena i učvršćena ratom u Ukrajini, ‘linija razgraničenja’ između Istoka i Zapada ide kroz Bosnu i Hercegovinu, slijedeći entitetsku liniju razgraničenja. Iako je u suštini opće mjesto, uzevši u obzir našu nedavnu prošlost, diskurzivna podijeljenost, reflektirana kroz različit narativ u medijima u RS i FBiH, samo potvrđuje tezu o novoj hladnoratovskoj narativnoj matrici koja inzistira na svrstavanju na ‘njih’ i ‘nas'”, zaključuje se u analizi, pri tom dodajući kako mediji, kao snažan element u sustavu indoktrinacije, tako daju svoj “doprinos” održavanju stanja latentnog sukoba, što više, kreirajući plodno tlo da isti “ispliva na površinu” manifestirajući se na brutalan način kao ranije”, navode autori analize.

    Mediji iz oba bh entiteta, iako izvješćuju o istim događanjima, uglavnom su naglašavali različite aspekte sukoba u Ukrajini. Mediji, kao snažan element u sustavu indoktrinacije, tako daju svoj “doprinos” održavanju stanja latentnog sukoba. Diskurzivna podijeljenost u značajnoj mjeri slijedi etničku podijeljenost u BiH, odnosno, dominantne narativne matrice etnosa u BiH, koje se najčešće reflektiraju kroz politički diskurs, neki su od zaključaka “Analize suprotstavljenih narativa medija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH na izvješćivanje o ratu u Ukrajini”, autora Mladena Bubonjića, dekana Fakulteta za informatiku pri Nezavisnom univerzitetu Banja Luka i Đorđa Vujatovića, dugogodišnji novinar i urednik, obojica kourednici i suvlasnici portala Gerila.info. Ova zanimljiva analiza urađena je pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert u BiH, piše Dnevni list.

    “Rat u Ukrajini osvijetlio ulogu društvenih mreža i zauvijek promijenio internet”

    Autori podsjećaju kako je već deset dana nakon početka invazije na Ukrajinu 24. veljače ove godine, Rusija uvela novi zakon kojim se predviđaju zatvorske kazne za “širenje lažnih vijesti o vojsci”, želeći tako sačuvati svoj narativ te da je Roskomnadzor, savezna organizacija odgovorna za kontrolu i cenzuru medija, izdala priopćenje u kojem je izvijestila ruske medije da su “obvezni koristiti samo informacije i podatke koje su dobili iz službenih ruskih izvora” te da su “neimenovani mediji širili neprovjerene i nepouzdane informacije”.

    Podsjećaju i kako je, s obzirom na novouvedene visoke zakonske zatvorske kazne, najveći dio stranih medijskih kuća koje su imale predstavništva u Rusiji obustavile su svoj rad, među prvima RAI televizija, potom, njemački javni emiteri ARD i ZDF, kao i BBC, Canadian Broadcasting Corp, i Bloomberg News, a uskoro su blokirane i brojne web stranice Radio Slobodna Europa, BBC itd, a sud u Moskvi označio je tvrtku Meta Platforms kao ekstremističku organizaciju te tako onemogućio platforme Facebook i Instagram, a da je i u zemljama EU i SAD zabranjen rad ruskim medijskim sustavima poput Sputnjika te mnogima blokirani nalozi na društvenim mrežama i platformama.

    Autori Bubonjić i Vujatović se osvrću i na riječi Joan Donovan, direktorice istraživanja iz Shorenstein Center od Media, Politics and Public Policy Sveučilišta na Harvardu kako je “način na koji su društveni mediji unijeli rat u dnevne sobe ljudi prilično zapanjujući” te koja dodaje kako se “borbe i eksplozije odvijaju skoro u realnom vremenu, a video poruke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog izazvale su podršku diljem Zapada”.

    “Rat u Ukrajini osvijetlio je ulogu društvenih medija kao političkog oruđa. Ovo je ogroman trenutak u povijesti interneta kada spoznajemo kako moć ovih tehnoloških tvrtki igra protiv moći države. I to će zauvijek promijeniti internet”, kazala je Donovan.

    Mediji u RS-u slijedili odrednice Rusije, u FBiH Zapada

    “Mediji iz RS najčešće su koristili eufemizme, primjerice ‘specijalna vojna operacija’, kada je riječ o određivanju karaktera sukoba u Ukrajini. Pratili su odrednice koje su postavili ruski dužnosnici. Često su prilikom prenošenja izjava mijenjali karakter odrednice prilagođavajući ga dominantom narativu i to se događalo, primjerice, kada su prenošene agencijske vijesti ili vijesti iz inozemnih medija. Iako nisu mijenjali strukturu teksta, mediji su mijenjali odrednice ili naslove, usklađujući ih s dominantnom narativnom matricom”, ocjenjuju autori u svojoj analizi.

    U ovom kontekstu ističu kako je termine ‘specijalna vojna operacija’ i ‘vojna operacija’ itd., korišteni u medijima Glas Srpske, Nezavisne novine, RTRS, RTVBN, te ‘invazija na Ukrajinu’ ili ‘ruska invazija’ ili ‘ruska agresija’ u medijima ‘Dnevni avaz, Klix.ba, FTV, Oslobođenje…

    Kada je riječ o medijima u F BiH, navode: “Mediji u FBiH pretežito su koristili termine poput ‘agresija’ i ‘invazija’ prilikom određivanja karaktera sukoba u Ukrajini. Uglavnom su pratili odrednice koje su prisutne javnom mnijenju Zapada. I kod njih su, u određenoj mjeri, primjetne izmjene karaktera odrednica u odnosnu na originalne”.

    Autori, uz brojne primjere, navode kako su mediji iz RS-a u prvi plan stavljali priopćenja ruske strane, dok su u medijima u Federaciji BiH u fokusu bila ukrajinska i priopćenja zapadnih zemalja. Također, što se tiče stavova političara, mediji iz RS-a su često isticali stavove političara iz tog entiteta i više pozornosti su posvećivali informacijama s ruske strane kada je riječ o broju stradalih i uništenoj vojnoj opremi Ukrajine, dok su mediji u FBiH češće isticali osude zapadnih dužnosnika i posljedice ruskog napada na Ukrajinu.

    “U RS izvješćivanja RTRS i Glasa Srpske odgovaraju jedinstvenoj narativnoj matrici, dok Nezavisne novine u određenoj mjeri odstupaju od matrice pokazujući veći stupanj nepristranosti i u većoj su mjeri izvješćivale o sukobu u Ukrajini na uravnotežen način u odnosu na Glas Srpske i RTRS, izuzev kad je u pitanju odrednica sukoba. Mediji u FBiH su gotovo jednako koristili odrednice bliže prozapadnom narativu”, navode autori u svojoj analizi pristupa medija prema rusko-ukrajinskom sukobu.

    Oni naglašavaju čestu generalizaciju i relativizaciju uloge ruske strane u sukobu kao posljedice na samo po ukrajinski narod, nego i u širem kontekstu, u medijima u RS-u i pri tom posebno ističu RTRS. No, ocjenjuju da se isti princip može primijetiti i kod medija u FBiH, samo što su uzročnici i stradalnici na dijametralno suprotnim stranama.

    “Nova hladnoratovska, narativna matrica”

    “Mediji iz RS i mediji iz FBiH,  izvješćujući o istim događanjima, uglavnom su naglašavali različite aspekte sukoba u Ukrajini. U značajnoj mjeri o sukobu u Ukrajini izvješćivali su slijedeći dominantne narativne i ideološke matrice u ova dva diskurzivno podijeljena prostora. Tako su, u značajnoj mjeri, izašli izvan okvira nepristranog i objektivnog novinarstva, potvrđujući tezu da u posljednje vrijeme, ne samo u BiH, nego i diljem svijeta, dominira ‘igra nulte sume’ (zero sum game) po kojem ukupan zbroj dobitaka jedne strane mora odgovarati ukupnom zbiru gubitaka druge strane. Na društvenim mrežama to je odavno prisutan fenomen, međutim, klasični mediji sve češće pribjegavaju isključivosti i inzistiranju na jednoj opciji, čime se nerijetko svode na rang društvenih mreža”, jedan je od zaključaka analize dvojice autora, Mladena Bubonjića i Đorđa Vujatovića.

    Na koncu, obojica zaključuju: “U  novoj postavci snaga i odnosa u svijetu, koja je samo utvrđena i učvršćena ratom u Ukrajini, linija razgraničenja’ između Istoka i Zapada ide kroz Bosnu i Hercegovinu, slijedeći entitetsku liniju razgraničenja. Iako je u suštini opće mjesto, uzevši u obzir našu nedavnu prošlost, diskurzivna podijeljenost, reflektirana kroz različit narativ u medijima u RS i FBiH, samo potvrđuje tezu o novoj hladnoratovskoj narativnoj matrici koja inzistira na svrstavanju na ‘njih’ i ‘nas'”.

    Oba autora zaključuju kako mediji, kao snažan element u sustavu indoktrinacije, tako daju svoj “doprinos” održavanju stanja latentnog sukoba, što više, kreirajući plodno tlo da isti “ispliva na površinu” manifestirajući se na brutalan način kao ranije”.

     

    /Desk/

     

     

     

     

    FBiH izdvojeno izvješćivanje mediji rat u ukrajini RS
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    05.07.2025

    Dodik više nije bjegunac od pravosuđa – Sud BiH, na zahtjev Tužiteljstva BiH, ukinuo mu tjeralicu i pritvor: “Umoran sam od svega”

    05.07.2025

    Zašto “nismo svoji” kada je prevruće? – Visoke temperature pogoršavaju stres, poremećaje spavanja i već postojeće mentalne bolesti

    04.07.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela

    Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka

    Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.