Nestašica hrane, visoke cijene i komunistička vladavina razlozi su masovnih demonstracija na Kubi, najvećih u posljednja tri desetljeća.
Prosvjedi su započeli u gradu San Antonio de los Baños na zapadu otoka, te u gradu Palma Soriano na istoku. Prosvjednici su se brojali na stotine. Vijesti o prosvjedima brzo su se proširile i u Havanu gdje su tisuće krenule marširati i skandirati “domovina i život” i “sloboda”, navodi The Guardian.
– Ovdje sam zbog gladi, jer nema lijekova, zbog nestanka struje. Jer svega nedostaje, kazao je muškarac u 40-ima.
– Želim totalnu promjenu. Promjenu vlade, višestranačke izbore i kraj komunizma, ustvrdio je. Prosvjednike su dočekali policajci u civilu i odvukli stotine demonstranata, od kojih su mnogi bili nasilni, u policijske automobile. Mladi prosvjednici su trgali dijelove pločnika i njima gađali policajce koji su im uzvratili suzavcem i tukli ih pendrecima. Jedan policajac, pogođen u glavu, odvezen je automobilom koji je zamalo pregazio prosvjednika.
– Ovdje smo jer smo gladni i siromašni. Nemamo hranu. Nemamo ništa, rekao je 17-godišnji Yusniel Pérez držeći kamenje u rukama. U 15 sati po lokalnom vremenu svi televizijski kanali emitirali su govor predsjednika Miguela Díaz-Canela koji je rekao da će “destabilizacija u našoj zemlji naići na revolucionarni odgovor”.
Vladini pristaše optužili su protuvladine prosvjednike da su plaćenici koje plaćaju Sjedinjene Države koje godišnje troše oko 20 milijuna dolara na “promociju demokracije” na otoku. Kubanci proživljavaju najtežu ekonomsku krizu u posljednjih 30 godina. Bivši američki predsjednik Donald Trump prije dvije je godine postavio oko 200 novih sankcija zbog kojih su kubansko gospodarstvo i društvo pod velikim pritiskom. Administracija Joea Bidena mjere je do sada ostavila netaknute.
Od pandemije, koja je progutala prihode od turizma, Kubanci su bili primorani naviknuti se satima čekati u redu za kupnju osnovne robe poput piletine i deterdženta. Police u ljekarni su također presušile. Video Player is loading. Prosvjedi su bili najveći od 1994. godine kada su deseci tisuća demonstratora izašli na ulice usred ekonomske krize koju je donio pad Sovjetskog Saveza. Službenik u administraciji Bidena, Jake Sullivan objavio je na Twitteru podršku nedjeljnim demonstracijama.
– SAD podržavaju slobodu izražavanja i okupljanja diljem Kube i oštro bi osudili svako nasilje ili targetiranje mirnih prosvjednika koji ostvaruju svoja univerzalna prava, naveo je.
Na prosvjede se osvrnula i Julie Chung, pomoćnica tajnika za države zapadne hemisfere. – Duboko smo zabrinuti zbog “poziva na borbu” na Kubi. Zalažemo se za pravo kubanskog naroda na mirno okupljanje. Pozivamo na smirenost i osuđujemo svako nasilje, poručila je.
(Izvor: Agencije)