Mađarski parlament će u ponedjeljak i utorak glasati i raspravljati o ustavnom amandmanu kojim bi se okončao mandat predsjednika Tamása Sulyoka, čime će se zaokružiti dramatična faza tranzicije nakon što je u travnju prekinuta šesnaestogodišnja vladavina Viktora Orbána.
Amandman predviđa da Sulyoku, koji je na dužnosti od ožujka 2024., mandat prestane već dan nakon njegova stupanja na snagu, a parlament potom ima rok od 30 dana za izbor novog šefa države, čiji mandat ne bi smio trajati dulje od pet godina, prenosi HRT.
Budući da stranka Tisza premijera Pétera Magyara u parlamentu drži stabilnu dvotrećinsku većinu, usvajanje se smatra gotovo izvjesnim.
Magyar je promjenu najavio u sklopu onoga što naziva “Operacijom čišćenja”, poručivši da “obnova Mađarske ne može početi dok je najviši državni dužnosnik ista osoba koja je sudjelovala u rušenju republike”.
Sulyoka naziva “Orbánovom marionetom” i tvrdi da predsjednik nije uspio ostvariti nacionalno jedinstvo niti zadržati povjerenje društva.
Sulyok se odbija povući
Aktualni predsjednik odbija dati ostavku i u priopćenju objavljenom u četvrtak poručio je da amandman “vodi koncentraciji moći umjesto podjeli vlasti, i samovolji umjesto obnovi vladavine prava”, te upozorio da bi budući predsjednik izabran na taj način zapravo postao “zarobljenik političke većine koja ga je izabrala”, budući da bi ga se moglo smijeniti kad god njegov mandat prestane služiti ciljevima vladajuće većine.
Ranije je u intervjuu za poljski konzervativni tjednik Do Rzeczy ocijenio je da je amandman “zakon skrojen za konkretnu osobu, njega, i ni na koji način nije u skladu s vladavinom prava”.
Predsjednik je Venecijanskoj komisiji podnio i opsežan podnesak s pitanjima o sukladnosti amandmana s europskim ustavnim standardima. Komisija, čije je izaslanstvo predvođeno predsjednicom Martom Cartabijom boravilo u Budimpešti 2. srpnja, zahtjev razmatra u hitnom postupku, no vlada je unatoč tome ubrzala parlamentarnu proceduru bez čekanja na njezino mišljenje.
Fidesz je, uz Orbánovu snažnu promociju na društvenim mrežama, organizirao prosvjed podrške pod sloganom “Zaustavimo tiraniju” ispred predsjedničke palače u Budimpešti, na kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi.
Orbana na prosvjedu nije bio pa je glavni govornik bio je bivši predsjednik i nekadašnji Orbánov stranački kolega János Áder, koji je ustvrdio da amandman znači “uništenje mađarske vladavine prava” te da “neće dovesti do pravne sigurnosti, nego do anarhije nakon ovoga bi se svakome u Mađarskoj moglo dogoditi bilo što, u bilo kojem trenutku”.
Šef kluba zastupnika Fidesza Gergely Gulyás ocijenio je da prijedlog predstavlja “kraj ustavne demokracije i početak samovoljne vlasti u Mađarskoj”, podsjetivši da je ovo šest put od pada komunizma da neka stranka u parlamentu drži dvotrećinsku većinu, ali da dosad nijedna nije pokušala smijeniti ni predsjednika države ni predsjednika ustavnog suda.
Novi ustav do Božića?
Politolog Zoltán Kiszelly iz instituta Századvég upozorio je da bi Mađarska, ako proces potpune ustavne revizije koji je vlada najavila za jesen bude brz, mogla dobiti posve novi ustav već do Božića, ocjenjujući da odredbe o mandatu novog, prijelaznog predsjednika ostavljaju otvorenu mogućnost pomaka prema polupredsjedničkom ili predsjedničkom sustavu.
Isti paket uvodi dobnu granicu od 70 godina za suce ustavnog suda, čime će četvero sudaca bliskih bivšem režimu, uključujući predsjednika suda Pétera Polta, morati napustiti dužnost te ograničava mandat zastupnika na 12 godina. Nadovezuje se i na svibanjski amandman kojim je premijerski mandat ograničen na osam godina odnosno dva mandata.
Ta odredba onemogućuje Orbánov povratak, ali jednako obvezuje i Magyara.
Human Rights Watch upozorio je da se ustavne promjene donose prebrzo i bez poštivanja odgovarajućih pravnih procedura.
Magyar mjere brani kao nužno “čišćenje države” i korak prema obnovi povjerenja u neovisne institucije koje su, prema njegovim riječima, godinama bile popunjavane isključivo Orbánovim lojalistima.
/Desk/