Analizom podataka znanstvenici su došli do zanimljive informacije o tome koliko je koristan lockdown. Već u prvom valu pandemije su stručnjaci sveučilišta Hopkins došli do spoznaje kako je potpuno zatvaranje učinilo malo po pitanju smanjena smrtnih ishoda i trebalo bi se odbaciti kao mjera prevencije jer ima devastirajući efekt na ekonomiju i društvo. Prema podacima analize, lockdown u Americi i Europi je smanjio stopu smrtnosti za samo 0.2 posto, prenose agencije.
“Nismo pronašli dokaze da je zatvaranje škola, sveučilišta i ograničavanje druženja imalo važnog utjecaja na smanjenje stope smrtnosti zbog Covida“, navode autori studije te dodaju kako zatvaranja i zabrane nisu tijekom prvog dijela pandemije puno pomogli. Studija je napravljena od strane ekonomista a ne epidemiologa i bazira se na pregledu 34 studije koje su objavljene 2020. godine na ljeto, kada je pandemija tek počela. Provjeravali su stope preživljavanje ali nisu uključili podatke o tome kako je lockdown utjecao na broj zaraženih ili hospitalizacije.
Autori su „zatvaranje“ definirali kompulzivnu ne farmaceutsku kao intervenciju koja ograničava kretanje, zatvara škole ili poduzeća i sprječava međunarodnaa putovanja. Nisu tu uključili preporuke vlada, informativne kampanje, masovno testiranje ili cijepljenje. Studija je otkrila kako zatvaranje poslovnica i firmi koje nisu esencijalne možda i je donijelo nešto pozitivno kada je u pitanju stopa smrtnosti koja je tada bila smanjena za 10.6 posto, vjerojatno jer su tada bili zatvoreni kafići i barovi. Nošenje maske nije uključeno u analizu kao važan faktor. Naveli su kako su zatvaranja imala devastirajući efekt na ekonomiju i društvo, barem u prvom valu pandemije.
“Ona su doprinijela smanjenu ekonomske aktivnosti, povisili stopu nezaposlenosti, smanjili odlazak u škole, prouzročili političke nemire, doprinijeli obiteljskom nasilju i podcijenili liberalnu demokraciju“, napisali su te dodali kako te „troškove“ za društvo moraju biti uspoređeni s dobrobitima zatvaranja, a onda se dolazi do zaključka kako zatvaranje mora biti odbačeno kao instrument za kontrolu pandemije.
Mnogi bi ljudi ionako prakticirali mjere zaštite pa i da vlada i stručnjaci nisu naredili zatvaranje kada je pandemija krenula.
“Ljudi reagiraju na opasnost izvan praga kuće, a kada je pandemija krenula, svima je bilo jasno da se moraju distancirati i ne izlaziti previše među ljude, i da im nitko to nije naredio“, stoji u studiji.
Autori su također rekli dolazimo i do neplaniranih posljedica – radi zabrana ljudi nisu izlazili ni u parkove. Ovo se istraživanje razlikuje od prethodnih studija koje su otkrile kako zatvaranje djeluje, prenose agencije.
/Republika/