Na službenom Youtube kanalu Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sa sjedištem u Lyonu (Francuska) objavljen je video povodom Međunarodnog dana borbe protiv tumora dječje dobi (15. veljače).
Video donosi kratak pregled istraživačkog rada kojem su na čelu dr. Zdenko Herceg, brat predsjednika Vlade HNŽ te dr. Akram Ghantous.
“Video donosi kratki pregled velikog projekta odnosno globalno priznatog istraživačkog rada kojem su na čelu moj brat dr. Zdenko Herceg i dr. Akram Ghantous”, objavio je na Facebooku premijer HNŽ-a Nevenko Herceg.
U ovom videu dr. Herceg pojašnjava izazove, dvojbe i rezultate istraživanja koje bi mogli spasiti broje dječje živote i olakšati im put do izlječenja.
“Tumori dječje dobi glavni su uzrok smrti među svim bolestima u djece, pa je razumijevanje uzroka takvih bolesti ključno. Međutim, tumori dječje dobi raznoliki su i rijetki. Stoga su od iznimne važnosti napori međunarodne znanstvene zajednice u prikupljanju bioloških uzoraka i podataka o njima, iz što više zemalja diljem svijeta.
Biloški uzorci korišteni u istraživanjima tumora dječje dobi uglavnom su prikupljeni nakon početka bolesti. Međutim, u ovakvim uzorcima identificirani biomarketi i biološki procesi mogu predstavljati posljedicu raka, a ne njegov uzrok – što je poznato kao obrnuta uzročnost “reverse causality”. Imajući na umu činjenicu da tumori dječje dobi mogu biti in-utero podrijetla, odlučili smo putovati u prošlost, te prikupiti uzorke krvi djece pri rođenju prije potencijalnog razvoja tumora u djetinjstvu. Neki od tih uzoraka, poput Guthrie Kartica, često su dostupni zbog rutinskih pregleda pri rođenju. Iz takvih uzoraka profiliramo DNK, izrađujući takozvane molekularne mape novorođenčadi prije razvoja same bolesti”, kaže u ovom videu dr. Herceg.
On nadalje pojašnjava:
“U središtu ovih mapa leži epigenom koji modificira našu DNK ostavljajući molekularne otiske nasljeđa i okoliša, drugim riječima, epigenom je rezultat interakcije naših gena i našeg okoliša koji utječe na naš nasljedni materijal. Zbog toga epigenom može poslužiti kao molekularni zapis – svojevrsni dnevnik – ranih životnih čimbenika kojima je novorođenče bilo izloženo u majčinoj trudnoći. Fetalno razdoblje života ima snažan utjecaj na ljudski razvoj i uglavnom ga pokreću epigenetički mehanizmi koji oblikuju naše stanice i organe. Za razliku od genskih mutacija, epigenetičke promjene su potencijalno reverzibilne, što ih čini moćnim metama za razvoj strategije prevencije bolesti i nakon što stvari pođu po zlu. U ovom istraživanju mapiramo epigenom od rođenja do dijagnoze tumora dječje dobi, vraćajući se na neki način u prošlost kako bi pronašli najranije ishodište raka. Kombinacije epidemiologije i vrhunske laboratorijske tehnologije može pružiti inovativan pristup u otkrivanju uzročnosti raka te usmjeriti razvoj budućih preventivnih strategija. Ovo istraživanje bi također moglo otkriti novu generaciju biomarketa koji bi pomogli u identifikaciji djece s visokim rizikom od oboljenja i boljem razumijevanju molekularne osnove razvoja raka pružajući tako atraktivne molekularne mete za prevenciju i personaliziranu terapiju”.
Četitavši svome bratu na velikom znanstvenom postignuću te ističući ponos, premijer HNŽ-a, Nevenko Herceg je napisao:” “Video je preveden na jedanaest svjetskih jezika kako bi bio što dostupniji javnosti, dosegnuo što veću publiku i pobudio svijest o važnosti mapiranja samih uzroka opasnih oboljenja, s naglaskom na naše genetske predispozicije i mogućnost preventivnog djelovanja kako bi se spriječilo oboljenje, što je svojevrsna revolucija u istraživanju raka kod djece”.
/Republika/