Jasnu i nedvosmislenu podršku europskoj perespektivi Zapadnog Balkana iznijeli su dužnosnici Europske unije novinarima sa summita EU – Zapadni Balkan, održanog u četvrtak, 23. lipnja u Bruxellesu, javlja Radio Slobodna Europa (RSE).
Prvi krug razgovara trajao je četiri sata, a na njemu je sudjelovalo 27 europskih šefova država, s kolegama iz regije Zapadnog Balkana.
Ipak, nakon razgovora iza zatvorenih vrata konferencija za novinare, na kojoj su se trebali obratiti lideri EU, planirana za oko podne, otkazana je.
Kako je rečeno nakon sastanka, potvrđeno je da je rat u Ukrajini stavio proširenje Europske unije ponovno u prvi plan. To prijee svega znači napredak u procesu pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i napredak u bilateralnim i regionalnim sporovima, između ostalog u normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Prioritet je, potvrđeno je Radiju Slobodna Europa (RSE), i nadogradnja političkog dogovora lidera Bosne i Hercegovine od prije nekoliko tjedana u Briselu, kako bi pomogli zemlji u napretku na putu ka statusu kandidata.
Vučić o sankcijama, Rama o Bugarskoj
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je uoči susreta potvrdio novinarima kako očekuje da će ga “ponovo pritiskati po pitanju sankcija protiv Rusije”, te je naveo da će “oni koji pokrenu to pitanje dobiti njegov odgovor”.
“Već smo glasali protiv agresije u Ukrajini u UN-u i podržavamo teritorijalnu Ukrajinu kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije što nije slučaj sa mnogim članicama EU”, izjavio je Vučić na početku summita.
Upitan šta očekuje od summita, Vučić je odgovorio kratko: “Ništa”.
Edi Rama, premijer Albanije, jedan od trojice članova inicijative Open Balkans (Otvoreni Balkan) koji su do posljednjeg trenutka učešće na ovom summitu stavili pod znakom pitanja, rekao je novinarima kako ne očekuje da će se Bugarska pomjeriti po pitanju otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom, koja je u istom paketu s Albanijom.
“Sramota je što jedna zemlja NATO-a, Bugarska, kidnpira još dve NATO-ove zemlje, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, usred vrelog rata u dvorištu Europe s 26 drugih zemalja koje i dalje sjede u zastrašujućoj nemoći”, ocijenio je Rama.
Premijer Albanije i predsjednik Srbije, zajedno sa Severnom Makedonijom, inicijatori su uspostavljanja zone slobodnog kretanja roba, ljudi i usluga u okviru takozvanog “Otvornog Balkana”. Inicijativa je začeta 2019., a do danas nije ostvarila proširenje.
Zbog spora o jezičkim i povijesnim pitanjima Bugarska blokira makedonske eurointegracije.
Osmani zatražila viznu liberalizaciju
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je na summitu pozvala da se građanima Kosova odobri liberalizacija viznog režima, te zatražila podršku država članica oko tog pitanja, odnosno da, kako je navela, pošalju jasnu poruku.
“Naši građani osećaju da su diskriminirani, usprkos tome što su najviše proeuropski orijentirani narod i što su ispunjeni svi kriteriji već četiri godine. Izolirani su u srcu kontinenta na kome žive. Ironija je u tome što smo mi ovdje kao ravnopravni članovi međunarodne zajednice, razgovaramo o europskoj agendi, ali ja danas ovde sjedim među vama kao jedina osoba – jedina osoba – za ovim stolom koja treba dobiti vizu kako bi prisustvovala ovom summitu”, navela je Osmani.
Ona je u svom govoru, koji je objavljen i na njenom Facebook profilu, potvrdila namjeru Kosova da ove godine podnese zahtjev za status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Šta su kazali Đukanović i Džaferović?
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je kazao kako očekuje da EU stvori pretpostavke za doglednu integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU.
“Posebno mislim da je agresija na Ukrajinu dodatno ukazala na značaj daljnje integracije zemalja Zapadnog Balkana”, rekao je Đukanović.
Predsedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je nakon summita da nitko nije protiv europske perspektive bilo koje države Zapadnog Balkana.
“Mogu kazati da BiH ima snažnu podršku. Zadovoljan sam sastancima koji su danas održani. To su sastanci o napretku BiH”, rekao je Džaferović.
Međutim, ocijenio je nepravednim ukoliko se kandidatski status ne dodijeli i BiH.
“Ono što Ukrajina danas proživljava, BiH je proživljala 90-ih godina. Ako postoji država kojoj se iz geostrateških i geopolitičkih razloga treba dodijeliti kandidatski status, onda je to BiH”, naglasio je predsedavajući Predsjedništva BiH.
Evropska komisija preporučila je da se Ukrajini odobri status kandidata kao prvi korak na dugom putu ka članstvu u EU. Komisija je preporučila da se taj status dodijeli i Moldaviji.
Ukrajina je za članstvo u EU aplicirala 28. veljače, četiri dana nakon početka ruske agresije, a Moldavija i Gruzija su to učinile 3. ožujka.
Europska komisija je za Gruziju ocijenila da status kandidata treba dobiti nakon što ispuni određene obveze.
Pokretanje pristupnih pregovora s nekom zemljom zahtjeva suglasnost svih 27 zemalja članica EU, a stavovi europskih lidera o tome se razilaze, izvješćuje RSE.
/desk/