Xi Jinping priredio je veličanstven doček Donaldu Trumpu prvog dana posjeta koji bi mogao resetirati odnose između suparničkih velesila.
Vojna počasna garda postrojila se ispred Velike dvorane naroda kako bi pozdravila Trumpa, uz topovske salve i orkestar koji je svirao američku himnu. Predsjednik se dvaput zaustavio kako bi pozdravio školsku djecu koja su mahala kineskim i američkim zastavama.
Rukujući se sa Xijem, Trump se nagnuo i potapšao ga po ruci u gesti koja se činila srdačnom. Svojeg je domaćina obasuo hvalospjevima.
“Vi ste sjajan vođa. To svima govorim”, izjavio je u onome što se činilo kao nepripremljen komentar. Kasnije, tijekom obilaska Hrama neba iz 15. stoljeća, novinarima je dobacio kako je Kina prekrasna. Na večerašnjem banketu razgovore je nazvao “dragocjenom” prilikom.
Bio je to izvanredan dan s obzirom na to da je Trump svoj politički brend izgradio na oštroj retorici prema Kini.
“Ne možemo dopustiti Kini da nastavi silovati našu zemlju, a upravo to rade”, rekao je na predizbornom skupu 2016. godine.
Godine 2020. tvrdio je da je Kina “opustošila Sjedinjene Države kao nitko nikada prije”, a pandemiju Covida-19 opisao je kao “kineski virus”. Prije povratka na vlast obećao je da će “natjerati Kinu da plati”.
Na vrhuncu trgovinskog rata prošle godine, obje su strane jedna drugoj nametnule carine koje su premašivale 100%. Uslijedilo je krhko primirje, no jedno od glavnih pitanja koje visi nad ovim posjetom jest hoće li ono potrajati i kakav će dogovor doći na njegovo mjesto?
Ostala pitanja vrte se oko Irana – može li Peking pomoći u posredovanju? – i Tajvana, američkog saveznika i samoupravnog otoka koji Kina smatra svojim teritorijem.
Predstava za cijeli svijet
Peking je priredio spektakl osmišljen da polaska Trumpu prije bilo kakvog dogovora, kako bi dokazao da su vrata Kine otvorena za goste. Međutim, ubrzo nakon početka razgovora, državni mediji objavili su Xijeve komentare u kojima jasno daje do znanja da bi tenzije oko Tajvana mogle biti izazovne.
No, pedantna koreografija nije bila samo u korist Trumpa i 30 izvršnih direktora koji su ga pratili. Bila je to i demonstracija sile za koju Peking zna da će se uživo prenositi diljem SAD-a i svijeta.
“Svjedočimo povijesnoj promjeni”, kaže John Delury, viši suradnik u Centru za američko-kineske odnose pri Asia Society. “Oklijevam pridati preveliku važnost baš ovom summitu, ali neumoljiv uspon Kine do mjesta gdje legitimno parira SAD-u – to se sada događa pred našim očima. Peking je sada druga svjetska prijestolnica.”
Predsjednik Xi nastoji se prikazati kao stabilan globalni vođa, nasuprot nepredvidljivom američkom predsjedniku. S obzirom na veličinu kineskog gospodarstva, brojni svjetski čelnici, uključujući one iz američkih saveznika poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, dolazili su u Peking željni dogovora.
Kineska trgovina s ostatkom svijeta proširila se od Trumpovog prvog mandata jer se zemlja pripremala upravo za ono na što je on upozoravao: nove carine. Prošle je godine Kina pokazala svoju ekonomsku i diplomatsku moć, odgovarajući Trumpu recipročnim carinama i ograničavanjem izvoza rijetkih minerala neophodnih za naprednu proizvodnju. Washington je na kraju sjeo za stol i carine su smanjene.
Xi vjeruje da je pokazao SAD-u i svijetu koliko su ovisni o kineskoj proizvodnji i tehnologiji. Kina danas proizvodi trećinu svjetske robe, prerađuje više od 90% rijetkih minerala i proizvodi oko 60 do 80% svih solarnih panela, vjetroturbina i električnih vozila.
Iako zabrinutost zbog ljudskih prava i odnosa s režimima u Moskvi i Pjongjangu i dalje postoji, čini se da su ta pitanja pala u drugi plan dok Trump prodrmava svjetski poredak. Neki to vide kao znak da se ravnoteža moći pomiče u korist Kine.
Iran kao adut u pregovorima
Kina će se sigurno osjećati kao da ima prednost u ovim razgovorima jer se Xi suočava s Trumpom kojeg je oslabio rat s Iranom. Blokada Hormuškog tjesnaca potresla je globalno gospodarstvo, a očekuje se da će Trump tražiti pomoć Pekinga kako bi se otvorio taj pomorski koridor.
Peking i Teheran imaju odnose koji traju desetljećima, a Kina je najveći trgovinski partner Irana. Ako Xi pomogne privoljeti Teheran za pregovarački stol, to bi mu moglo donijeti još veći utjecaj.
“U njihovom je interesu da se ovo riješi”, izjavio je američki državni tajnik Marco Rubio za Fox News prije puta. “Nadamo se da ćemo ih uvjeriti da preuzmu aktivniju ulogu.”
No, Kina će htjeti nešto zauzvrat. Xi je već upozorio Trumpa tijekom razgovora da bi pitanje Tajvana moglo dovesti dvije zemlje do sukoba. Mogao bi pritisnuti SAD da odgodi ili obustavi prodaju oružja Tajvanu, iako je Washington zakonski obvezan osigurati otoku sredstva za obranu. Dužnosnici u Taipeiju s nervozom će pratiti ovaj summit.
Što slijedi?
Za razliku od prošlog puta, kada je Melania Trump pratila svog supruga, ovo je bitno drugačiji posjet. Čini se da je fokus na poslovnom izaslanstvu, koje uključuje Elona Muska, Tima Cooka i šefa Nvidije Jensena Huanga. Svi su oni bili prisutni na banketu.
Trump će željeti da ovo izaslanstvo zauzme središnje mjesto dok poziva Kinu da otvori vrata većem broju američkih tvrtki. Detalji eventualnog dogovora još su nejasni. Priopćenje Bijele kuće samo navodi da su dvije strane “razgovarale o načinima za poboljšanje ekonomske suradnje”. Što se tiče Irana, dodaje se da su se “obje zemlje složile da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje” te da “Hormuški tjesnac mora ostati otvoren”.
Petak, kada će se dvojica čelnika ponovno sastati, mogao bi donijeti više detalja. Trump treba pobjedu koju će “prodati” kod kuće dok mu rejting i dalje pada. Xi je pak poručio da bi dvije strane trebale proširiti suradnju u područjima poput trgovine i poljoprivrede – što je možda signal da je Kina spremna kupiti više američke soje, govedine i Boeingovih zrakoplova.
Dvojica čelnika također su se složila da svoj odnos definiraju kao “konstruktivan, strateški i stabilan”. Iako se Kina bori s ozbiljnim ekonomskim izazovima, poput nezaposlenosti i krize nekretnina, te možda ne želi svijet u kojem je Washington u središtu, mora pronaći način za suživot sa SAD-om.
Uživajući u “veličanstvenom dočeku kakav se ne pamti”, Trump je pozvao Xija u Bijelu kuću u rujnu. Xi je otišao i korak dalje, rekavši da “veliki preporod kineske nacije” i “Učinimo Ameriku ponovno velikom” mogu ići ruku pod ruku.
Svoj je govor završio nazdravljajući budućnosti i Amerike i Kine: “Živjeli.”