Politička analitičarka Ivana Marić i profesor Slavo Kukić smatraju da će izborom Zorana Milanovića doći do poboljšanja odnosa Hrvatske i BiH, ali i unutarstranačkih previranja u samom HDZ-u Hrvatske gdje će uslijediti borba dvije struje, krajnje desnice i europske struje predsjednika Andreja Plenkovića, ali i da je odlazak Kolinde Grabar Kitarović poruka i za predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića.
Politička analitičarka Ivana Marić komentirala je za Vijesti.ba predsjedničke izbore u Hrvatskoj na kojima je socijaldemokratski kandidat Zoran Milanović ostvario pobjedu protiv aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović (HDZ).
„Ankete koje su provodili mnogi mediji u Hrvatskoj kratko pred izbore su nedvojbeno pokazivale prednost Milanovića nad Grabar-Kitarović. Blagu prednost Milanovića je najavljivala i većina analitičara iz Hrvatske tako da njegov izbor nije bio iznenađenje za hrvatsku javnost“, kaže Marić.
Ona priznaje da se nije baš nadala pobjedi Zorana Milanovića.
„Ushićenje s kojim je javnost u Bosni i Hercegovini dočekala izbor Milanovića, pokazuje da je ovdašnja javnost računala s ponovnim izborom Grabar-Kitarović. Iskrena da budem, ni ja se nisam nadala Milanovićevoj pobjedi jer smo u BiH navikli da građani najviše glasova daju populistima bez rezultata, kao što je Grabar-Kitarović“, smatra ova politička analitičarka.
Ona dodaje da je puno elemenata koji su utjecali na Milanovićevu pobjedu, odnosno, poraz Grabar-Kitarović jer je Milanović pobijedio ne toliko glasovima „za“ njega, koliko glasovima „protiv“ Grabar-Kitarović.
„Milanović je neusporedivo kvalitetniji političar od Grabar-Kitarović ali kroz svoju političku karijeru nije stekao veliku podršku građana. Izbornoj pobjedi Milanovića u velikoj mjeri je doprinijela i Grabar-Kitarović svojim neprimjerenim ponašanjem i nesmotrenim izjavama tijekom pet godina mandata zbog čega su mnogi birači glasali protiv nje“, kaže ona.
Ivana Marić smatra da su na konačan ishod izbora utjecali i glasovi za Miroslava Škoru, koji je u prvom krugu izbora osvojio oko 25% glasova, koji su inače glasači desne političke orijentacije.
„Škoro je svojim biračima posredno poručio da ponište listić dodajući broj 3, što su mnogi i učinili o čemu svjedoči povećan broj nevažećih listića. Najbolji opis aktualne situacije oslikava šala koju sam pročitala, a koja kaže da je dobra vijest za Hrvate da Grabar-Kitarović više nije predsjednica, ali da je loša vijest da je Milanović sada predsjednik“, kaže Marić.
Marić je mišljenja kako će HDZ sigurno imati određene rasprave i premetanja zbog poraza Grabar-Kitarović.
„Ovim izbornim porazom na vidjelo su izašli svi problemi koje godinama guraju pod tepih, a koji bi ostali pod tepihom da je Grabar-Kitarović pobijedila. Ovo je upozoravajući znak za HDZ Hrvatske čija će politička sudbina ovisiti o njihovoj reakciji na ovo upozorenje“, ističe Marić.
Kada je u pitanju HDZ BiH, ona je mišljenja da se poraz Kolinde Grabar-Kitarović neće previše odraziti na Čovićevu stranku.
„HDZ BiH, na čelu s Čovićem je pred izbore birače u BiH otvoreno pozivao da glasaju za Grabar-Kitarović i uradili su sve što je bilo u njihovoj moći da što veći broj birača izađe na izbore. Međutim, poraz Grabar-Kitarović se neće negativno odraziti na HDZ BiH. Jedino što su pobjedom Milanovića izgubili je redovna, beskorisna, populistička podrška Grabar-Kitarović koju u toj mjeri neće dobiti od Milanovića. Podrška Hrvatske Hrvatima u BiH će s druge strane sigurno ostati nepromijenjena“, kaže Marić.
Ona smatra da će se odlaskom Kolinde Grabar-Kitarović s čela Hrvatske promijeniti i odnos Hrvatske prema BiH.
„Grabar-Kitarović je za pet godina svog mandata iznosila neistine o Bosni i Hercegovini, miješala se u unutarnja pitanja BiH, o BiH razgovarala sa državnicima drugih država, te nepotrebno podizala nacionalne tenzije čime je pokazivala nepoštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine“, podsjeća ona.
Iako su predizborne izjave Milanovića o Bosni i Hercegovini bile slične njenim izjavama, Ivana Marić vjeruje da će njegov odnos prema BiH biti znatno drukčiji i pozitivniji za građane Bosne i Hercegovine.
„Milanović je dovoljno obrazovan i iskusan političar da mu podizanje nacionalnih tenzija i uplitanje u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine neće biti glavni način pridobivanja pažnje i podrške javnosti, kao što je to bio slučaj sa njegovom prethodnicom“, zaključila je Ivana Marić u razgovoru za Vijesti.ba.
Kukić: Najava promjena odnosa Hrvatske i BiH i – poruka Čoviću
“Ishod predsjedničkih izbora u Hrvatskoj trebao bi biti opomena i lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću da nema nepobjedivih”, komentira za Vijesti.ba politički analitičar i sveučilišni profesor Slavo Kukić.
Kukić ističe da poraz Kolinde Grabar-Kitarović od Zorana Milanovića nije neočekivan, jer su sve predizborne ankete davale prednost novom predsjedniku.
“A, ruku na srce, i predizborna sučeljavanja su išla na njegovu stranu. No, poraz gospođe Grabar-Kitarović govori u prilog tezi da Hrvatska postaje zemlja s trendovima uobičajenim za zapadne demokracije – da se stranke na vlasti smjenjuju, da birači nakon jednog, eventualno dva izborna ciklusa, traže promjenu. I ta promjena je, poprilično sam uvjeren, rezultatom predsjedničkih izbora najavljena i u Hrvatskoj, na izborima koji bi se trebali održati ove godine”, kaže Kukić.
Želi vjerovati, navodi, da će izbor Milanovića značiti novo otopljavanje u odnosima između Hrvatske i BiH.
“Što se odnosa prema BiH tiče, pogreške koje je činio u premijerskom mandatu, a koje su bile izravan vjetar u leđa Čoviću i HDZ-u BiH, Milanović neće ponoviti i na mjestu prvog čovjeka Hrvatske. Na to upućuje i njegova izjava u predizbornom sučeljavanju da će razgovarati sa svima, sa prvim susjedima posebice, ali i reakcija jednog od članova njegova izbornog stožera u momentu kada su obznanjene izlazne ankete – da se Čović, svojim vrlo agresivnim svrstavanjem, a mogao se proslaviti, prekartao”, ističe Kukić.
To bi onda, dodaje profesor, trebalo značiti da bi odnos prema njemu mogao biti drukčiji nego prije četiri-pet godina.
“Uz sve to, međutim, neće biti na odmet i malo opreza. Na to, uostalom, upozoravaju i neke od izjava mu iz vremena predizborne kampanje – one o islamskom ekstremizmu, o legitimitetu Komšićeva izbora… Doduše, izrečeno u vremenu predizborne borbe za glasove ne treba uvijek uzimati zdravo za gotovo. I ne treba u njima tražiti po automatizmu formulu po kojoj će se izabrani dužnosnik ponašati u budućnosti”, govori Kukić.
“Stoga bi”, dodaje profesor Kukić, “za ocjenu Milanovićevog odnosa prema BiH radije sačekao prve njegove izjave nakon preuzimanja dužnosti predsjednika”.
“Iz njih će biti jasna i pozicija koju će graditi u odnosima prema BiH kao suverenoj zemlji – i njezinu pravu da u svim sferama života razvija rješenja za koja smatra da su i najprihvatljivija i najoptimalnija”, dodaje Kukić.
U jednoj od TV sučeljavanja s Milanovićem, Grabar-Kitarović rekla je da, dok je Željka Komšića u Predsjedništvu BiH, ona nema partnera za razgovore na tom visokoj razini. Kukić je mišljenja da je tom izjavom Grabar-Kitarović samo potvrdila da joj suverenitet BiH znači koliko i lanjski snijeg. I da je sva priča o interesu Hrvatske za ubrzanje europskoga puta BiH najobičnija floskula.
“Jer, ako na mjestu člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata nisu oni koje bi ona tamo rado vidjela, ona takvo Predsjedništvo ne smatra partnerom u međudržavnim razgovorima. Drugim riječima, ona smatra da Hrvatska ima pravo na poziciju tutora u odnosu na BiH kao međunarodno priznatu zemlju – i da se odnosi među njima mogu razvijati samo ukoliko je zajamčena i ta, dakle, pozicija tutora”, naglašava Kukić.
“Takav odnos se, uz sve problematično što se moglo čuti”, ocjenjuje ovaj profesor, “ne bi mogao naslutiti iz poruka koje je u javni prostor u predizbornoj kampanji slao novi hrvatski predsjednik”.
“Dapače, rekao je da će razgovarati sa svima, da su mu odnosi sa susjedima najvažniji itd. Sukladno tome, imam pravo očekivati da će Milanović vrlo brzo nakon inauguracije upriličiti prve razgovore s Predsjedništvom BiH, i da će oni biti uvod u promjene između dviju država. Najava doista dobrosusjedskih odnosa između zemalja koje poštuju suverenitet i teritorijalni integritet one druge, uključujući i poštivanje diplomatskih protokola u međusobnoj komunikaciji – koje, hodajući po BiH bez da ikoga pita za dozvolu, gospođa Grabar-Kitarović baš i nije poštovala”, mišljenja je Kukić.
Poraz Grabar-Kitarović će, sasvim izvjesno, smatra profesor, dodatno zaoštriti sukobe unutar hrvatskoga HDZ-a.
“Danas je i više nego očito da unutar te stranke postoje dvije, međusobno nepomirljive struje – Plenkovićeva europska i struja oko Brkića, Štira, Kovača – dakle struja radikalne desnice koja će učiniti sve da poraz na predsjedničkim izborima iskoristi kako bi preuzela vodstvo stranke. Hoće li u tome uspjeti, ostaje vidjeti. Ali, da će ovo vrijeme do izbora za Sabor biti vrlo živo unutar HDZ-a, hoće. Kao što je izvjesno da će rezultat toga unutarstranačkog obračuna imati snažnog utjecaja na budućnost političkih trendova u Hrvatskoj – potcrtava Kukić.
Što se pak, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića tiče, navodi da bi mu ishod predsjedničkih izbora u Hrvatskoj trebao biti opomena da nema nepobjedivih.
“I da igra, kojoj je potporom uvaženoj gospođi pribjegao, može glave doći i njega. Jer, na mjestu Milanovića, a i SDP-a Hrvatske u slučaju da pobijedi na budućim parlamentarnim izborima, ja bih zatvorio sve pipe koje je sve ove godine sisao, a time i amortizirao socijalni udar na vlastitu neupitnost. Dogodi li se, eventualno, baš to, a moglo bi, Čović će biti u prilici da ozbiljno razmisli kako se pakirati i kuda dalje. Ako mu, dakako, zbog onoga što je sve ove godine činio, organi gonjenja ne preduprijede – i umjesto pakiranja i odlaska mu osiguraju drugi smještaj. Ovdje, u BiH”, zaključio je profesor Kukić u razgovoru za Vijesti.ba.
/Republikainfo.com/