Sučeljavanja u debatama kandidata za dužnost predsjednika ili premijera u demokratskim društvima često su sjajna prilika kako bi građani uoči izbora stekli pravi dojam o kandidatima te na osnovu stavova o različitim i važnim temama donijeli odluku kome će dati svoj glas.
Za razliku od europskih zemalja gdje su debate sastavni i vrijedan dio predizbornih kampanja, u Bosni i Hercegovini to je relativno stran pojam za političare koji često iz bojazni izbjegavaju izravne duele i sukobljavanje mišljenja, uz iznošenje jakih argumenata, sa svojim protukandidatima. Kako se čini, tako će biti i tijekom rujna u predizbornoj kampanji ove godine, piše Klix.ba.
Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine upitan je mogu li građani BiH mogu očekivati da će uoči Općih izbora gledati debate kandidata za tri fotelje u Predsjedništvu BiH.
“BHRT je planirao producirati debatne emisije u kojima će sudjelovati kandidati za člana Predsjedništva BiH – Bošnjaka, Srbina i Hrvata. Pozivi su odaslani odmah nakon što je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ovjerio njihove kandidature. Do ovog trenutka odgovor smo dobili samo od kandidata za člana Predsjedništva BiH Mirsada Hadžikadića”, navedeno je u odgovoru za Klix.ba.
Debate na državnim, pa i komercijalnim neovisnim televizijama, su idealan teren da kandidati ukratko predstave svoje programe, ponude rješenja za goruće teme i odgovore na škakljiva pitanja, a sve s ciljem pomoći biračima koji na taj način mogu usporediti šta im točno nudi svaki kandidat pojedinačno kako bi lakše odlučili kome će dati svoje povjerenje. Za razliku od fotošopiranih osmijeha s plakata i letaka punih (lažnih) obećanja na vjetrobranskim staklima, u debatama kandidati moraju brzo i smišljeno odgovoriti na ključna pitanja, kako voditelja emisije tako i protukandidata.
TV debate su posebno važne u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i europskim zemljama, gdje predstavljaju predfinalnu fazu izbora.
Ankete provedene nakon debata često mogu nagovijestiti pobjednika ispitujući puls javnosti, a sve ovisno od toga kako se koji kandidat snašao na ključnim pitanjima.
Koliko su javne debate važne i kakav utjecaj mogu imati na epilog izbora najbolje je opisao pisac i politički analitičar iz Washingtona Mohamed Elmenshawy.
“Debate pružaju mogućnost svakom kandidatu da kaže što želi i predstavi se na najbolji način. Također mu dozvoljava fokusiranje i dublje razradu svojih planova i politike za budućnost te odgovori na razna pitanja. Smatra se presudnim trenutkom za tok izborne kampanje i posljednjom šansom da svaki kandidat odnese prevagu u svoju korist. No, najvažniji učinak debate je usmjeravanje birača koji još uvijek nisu odlučili kojem će kandidatu dati svoj glas. Pored toga što pokazuju pozitive karakteristike kandidata, debate također otkrivaju njihove nedostatke i negativne strane. Svaka gestikulacija ima svoje značenje, svaki osmijeh ili zabrinuti ton ima svoje dimenzije. Čak i način vezanja kravate može odnijeti kandidatu veliki broj glasova. Bez obzira na to koliko kandidat bio odmjeren i staložen, nesmotrena izjava može ga udaljiti od predsjedništva”, naveo je.
Nažalost, kako stvari stoje, ni pred ove izbori građani neće moći pratiti izravno i uživo sučeljavanje kandidata iz razloga što mnogi ne smiju stati “na crtu” svojim rivalima.
U utrci za tri fotelje u Predsjedništvu BiH je 10 kandidata: Željka Cvijanović (SNSD), Borjana Krišto (HDZ BiH), Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres), Denis Bećirović (SDP), Željko Komšić (DF), Bakir Izetbegović (SDA), Mirko Šarović (SDS), Nenad Nešić (DNS), Vojin Mijatović (SDP) i Borislav Bijelić (Stranka Život).
(Desk)