Krijumčarski lanci izuzetno su dobro razgranati, njima se najčešće upravlja iz Turske i Grčke, a pokrivaju teren od ishodišne zemlje pa sve do odredišta kroz “levele” koji označavaju države migrantskih ruta koju ilegalci zovu “game” ili igra – s Republikom Hrvatskom kao najopasnijom “razinom” za njih. Prošle je godine kroz Hrvatsku prošlo gotovo 70.000 migranata, odnosno toliko ih je evidentirano, dok je stvaran broj veći, analizira Jutarnji list.
Trendovi u ovoj godini pokazuju da će na ovaj kraj zapadnobosanske rute pritisak biti veći jer je upravo ovdje zakrenuo i krak koji je do sada vodio preko Republike Srbije, pa dalje, na zapad, preko Mađarske, rutom koju su uglavnom koristili Sirijci. S migrantima na zapad Bosne stižu i balkanske ćelije krijumčara.
Uglavnom se tu ne radi o državljanima Republike Srbije, nego o Azijatima i Afrikancima koji su nekada i sami bili migranti, ali su ušli u mrežu krijumčara te se bave organizacijom posla. Njihov je glavni zadatak spajanje migranata s mulama, odnosno prijevoznicima, koje vrbuju uglavnom preko društvenih mreža.
Tko su krijumčarske bande koje dolaze sa srbijansko-mađarske granice? Možemo pretpostaviti da se radi o osobama o kojima su pisali srbijanski mediji koji bilježe desetke mini ratova krijumčara na sjeveru Srbije u kojima je bilo mrtvih i dvadesetak ranjenih u posljednje dvije godine. Tamo su se spominjale krijumčarske bande iz Afganistana i Maroka, naoružane kalašnjikovima. Glavni su im dobavljači oružja, navodno, Albanci s Kosova.
Ono što je važno naglasiti, takvi obračuni nisu zabilježeni ni u jednom dijelu migrantske rute, koja je ponegdje duga i nekoliko tisuća kilometara, osim u Srbiji. Očita je bojazan da će se oni sada preseliti na sjeverozapad BiH, odnosno na granicu s Hrvatskom, gdje svoje zone odavno imaju Pakistanci i Afganistanci.
Česti obračuni
I prije je bh policija izvještavala o međusobnim obračunima krijumčarskih bandi na svojem području, bili su to obračuni hladnim oružjem, no sve je više slučajeva u kojima krijumčari nose vatreno oružje.
Prema posljednjim podacima, u evidenciji je šest snažnih i dobro organiziranih bandi koje rade samo na bihaćkom području. Taj su podatak jučer, na samoj granici, iznijeli ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno, izrazivši nezadovoljstvo postupanjem vlasti BiH u poslovima oko državne granice, njihovom nedovoljnom aktivnošću, ali i viznim režimom koji je neusklađen s europskim, pa im državljani Turske, Rusije te u posljednje vrijeme i Kine praktički kao turisti dolaze u zemlju, a onda javnim prijevozom ili taksijima nadomak hrvatske granice, koju potom nastoje prijeći ilegalno.
S bosanske strane granice dnevno patroliraju samo dvije ophodnje, pa ilegalci nemaju nikakvih problema pri dolasku do linije razgraničenja.
– Sa Srbijom nemamo problema, uz našu je granicu u njihovim kampovima samo 26 migranata. Srbi u tom dijelu prema Mađarskoj dobro rade svoj posao, a očekujemo da će isto primijeniti i na granicu prema BiH. To nije pitanje kapaciteta, nego pitanje volje. Problem je BiH što nema kapaciteta, organizaciju niti razvijen ‘border management‘, komplicirana je situacija nadležnosti njihove kantonalne i granične policije – kaže načelnik Ničeno.
Govoreći o aktivnostima krijumčara, naveo je da je riječ o osobama koje ne prezaju ni od čega te da se radi o vrlo dobro organiziranom kriminalu.
– Šest takvih kriminalnih skupina djeluje na području Bihaća, samo je pitanje kada će se te skupine sukobiti i kada će stradati netko od građana. Među njima su ljudi koji se povezuju s nekim ubojstvima u Srbiji – rekao je Ničeno.
Ministar Božinović je naveo da su krijumčari ljudi koji su godinama na terenu, a središnjice su im izvan Europe, koriste sve resurse moderne tehnologije i drže se pravila zločinačkih skupina da omoguće za nemali novac tim ljudima prelazak granice. – Radi se o novoj vrsti organiziranog kriminala u kojoj se vrti najveći novac. S jedne strane imate ljude kriminalnih sklonosti i s druge očajnike koji su im u stanju dati novac kako bi se dokopali zapadnih zemalja – rekao je ministar Božinović.
Ogromni profiti
Koliko je to unosan posao? Iz svjedočenja migranata izvučenih iz prtljažnika automobila i krijumčarskih kombija može se zaključiti da oni plaćaju svoje ilegalno putovanje između 5000 i 10.000 eura, ovisno o tome putuju li iz udaljenijih zemalja Azije ili, primjerice, iz Turske. Na balkanskoj ruti se u jednoj godini “okrene” oko 350 milijuna eura.
Ako tome pribrojimo najživlju rutu, onu morsku, preko Sredozemlja, pa je pomnožimo s devet godina koliko ovi valovi traju, jasno je da su krijumčari do sada zaradili milijarde eura.
Prema riječima načelnika Ničena, u ovoj je godini zabilježen pad ilegalnih prelazaka od 11 %, a tražitelja azila dva je posto manje. To je nazvao izuzetnim rezultatom ako se zna da je u istom periodu povećan priljev ilegalaca u BiH za čak 36 %. Broj uhićenih krijumčara istodobno se povećao 250 %.
– Radi se o ljudima koji ne poštuju nikakva pravila, beskrupulozni su, ne zanima ih zaštita ljudskih prava, često nemaju vozačke dozvole, alkoholizirani su i pod drogama i ne prezaju ni pred čim – ustvrdio je Zoran Ničeno, piše Jutarnji list.
/Desk/