Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda Republike Srpske kaže da iako se svake godine nastoje promovirati deficitarna zanimanja, mladi se ipak vode isključivo svojim željama prilikom izbora škole ili fakulteta, a ne za realnim potrebama tržišta i gospodarstva.
“Gimnaziju đaci upisuju jer znaju da nakon školovanja imaju veliki izbor za upis na fakultet, dok većina njih smatra da će poslije medicinske škole lakše naći zaposlenje, pa čak mnogi od njih sebe vide i u inozemstvu”, kaže Damjanović.
U školskoj 2014/2015 godini godini od ukupno 119 odjela, koliko je planirano da bude formirano u trogodišnjim stručnim školama u RS, upisano je njih 85, a najmanje popularni zanati među učenicima bili su krojač, zidar i keramičar.
U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da oni ne promoviraju zanimanja nego da razvijaju nastavne planove i programe za koje se iskaže interes ili one koje je potrebno mijenjati zbog stupnja tehnološkog napretka.
‘’Problem zanatskog gospodarstva nije samo nedostatak obučenih kadrova, to je neke vrste jaza između slabo profiliranih gospodarskih grana, očekivanja poslodavaca, njihova nespremnost da nove radnike uvedu u specifičan posao i neprimjereno organizirana praktična nastava za neka zanimanja, što je opet u vezi sa zanatskim gospodarstvom i gospodarstvom uopće. Potrebno je riješiti pitanje obavljanja praktične nastave kod poslodavaca, što jeste izazov za naredno razdoblje’’, pojašnjava Mira Grbić, načelnica Odjela za srednje obrazovanje i odgoj u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Najmanje upisivani zanati, odnosno trogodišnja zanimanja u školskoj 2014/2015 godini su rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama u struci promet, krojač kada je u pitanju struka tekstil i kožarstvo, te zidar i keramičar u oblasti geodezije i građevinarstva, dok su svršeni osnovci najčešće birali zanate kao što su električar, automehaničar, bravar, varilac, frizer i kuhar. (T.Č./republikainfo.com)