Sjeverna Makedonija je kao Makedonija bila pozvana u članstvo Sjevernoatlantskog saveza kad i Hrvatska. Jens Stoltenberg, glavni tajnik Saveza, u utorak, 17. ožujka, je objavio tweet: “Španjolski Senat je upravo ratificirao pristupanje Sjeverne Makedonije u NATO. I tako su sve članice iskazale dobrodošlicu uskoro tridesetoj članici Saveza”.
U jednom se trenutku učinilo da postoje neki problemi s ratifikacijom u Španjolskoj, čak su se počele javljati teze o mogućem odgađanju, no Madrid je tvrdio da je riječ o proceduralnim problemima. I pokazalo se da je tako. Sjeverna Makedonija će uskoro biti i formalno primljena u članstvo, a NATO će tako za sada zatvoriti svoj balkanski krug. Skoplje je tako dobilo još jednu točku na kojoj se Albanci i Makedonci u potpunosti slažu. A tu je i važna poruka: sigurnost zemlje je sada neupitna. Bugari i Grci postaju saveznici, Albanija također, piše Euractiv.
The Spanish Senate has just ratified North Macedonia’s accession to #NATO. With that, all Allies have welcomed our soon-to-be 30th member. Congratulations, North Macedonia! pic.twitter.com/3wEQiFawiC
— Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg) March 17, 2020
Vrata su snažno zatvorena uplitanju Moskve koja neće tako lako odustati, ali u Sjevernoj Makedoniji je doživjela težak udarac. Kao i na cijelom Zapadnom Balkanu. U tom je svjetlu indikativno gledati periodične, ali redovite poruke Anvara Azimova, ruskog ambasadora u Zagrebu: Hrvatska će imati koristi od suradnje s Rusijom; Moskva očekuje da Zagreb odigra ključnu ulogu u približavanju EU i Rusije.
Zapadni Balkan je sada sigurnosno zaključena priča. Kad se konačno riješi kosovski čvor vjerojatno će se i Beograd otvorenije okrenuti suradnji s NATO-m, ali razumljivo je da se u nekom srednjoročnom razdoblju neće razgovarati o članstvu. Ublažavanje srpsko-ruskih sigurnosnih veza trebalo bi smanjiti tenzije unutar BiH koja bi mogla krenuti prema suradnji s NATO-m – ne nužno u okviru pregovora o članstvu u prvi mah.
Savez sada ostaje pred važnim pitanjem: je li ovo konačno zatvaranje kruga ili treba gledati prema Ukrajini, Moldovi, Gruziji pa čak možda i Bjelorusiji (bilo je priča i o primanju Izraela u članstvo). Odgovor na to neće biti jednostavan. Zatvarajući im vrata Savez bi pristao na ruski zahtjev da se prihvati doktrina sfera interesa. Potičući ideju njihovog približavanja članstvu, NATO bi svjesno ušao u sukob s Rusijom. I tu dolazi do ozbiljnog jaza unutar Saveza: SAD to ne smeta, ali Europa mora razmišljati o svom najvećem susjedu. S kojim treba gajiti dobrosusjedske veze. Moje je mišljenje da je NATO na Zapadnom Balkanu zatvorio svoj krug, da treba graditi konstruktivne veze sa svim susjednim država uključujući i Rusiju. I ne provocirati nepotrebne sukobe. A da rješavanje zamrznutih i otvorenih sukoba u Ukrajini i Moldovi treba preuzeti EU. I u Gruziji, ali uz puni angažman UN-a.
(Izvor: Euractiv)