Komšić razočaran Schmidtom kojem “nedostaju neke puzzle o BiH”, a za Vučića kaže da ga Njemačka pravi “gazdom Balkana” 

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić danas je održao sastanak sa novim visokim predstavnikomu BiH Christianom Schmidtom. Prema njegovim komentarima nakon sastanka, a kojeg je prema njegovim riječima inicirao upravo Schmidt, izgledno je da je Komšić razočaran nekim od Schmidtovih stavova o BiH.

Kako je Komšić rekao, razgovaralo se o Schmidtovom istupu na na simpoziju u Njemačkoj, do aktualne situacije u regiji, a s posebnim osvrtom na aktualnu diplomatsku krizu i odnosima službenog Beograda i Sarajeva. Naime, podsjetimo da je na simpoziju ‘Euroatlanske perspektive BiH’, održanom u njemačkom gradiću Neustadt an der Eisch, a kojeg je organiziralo Njemačko atlantsko društvo (Deutsche Atlantische Gesellschaft), čiji je predsjednik upravo Schmidt, koji je tada ustvrdio da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić biran većinom bošnjačkih, a ne hrvatskih glasova. Komšić je jedini istupio pred medije nakon sastanka na kojemu je uz visokog predstavnika Schmidta nazočio i posebni predstavnik Europske unije u BiH i voditelj Izaslanstva EU u Sarajevu Johann Sattler.

Schmidt preferira  model izmjene Izbornog zakona BiH?

Osvrćući se na aktualnu krizu između BiH i Srbije, a nakon uhićenja Edina Vranje u Srbiji koji je osumnjičen za ratne zločine, Komšić je kazao:”Po meni, ono što doživljavamo od institucija Republike Srbije, jako će utjecati na buduće odnose naše dvije zemelje, mora imati reflekcije. Postoje trenutci kada morate kazati ‘dosta’ ponižavanja i svega”.

Schmidt skloniji Fuellevom modelu za Izborni zakon

Kako je rekao, govorio se i o modelima za reformu Izbornog zakona, a prema njegovim riječim visoki predstavnik skloniji je tzv. Fuelleovom modelu, tadašnjeg povjerenika EU za proširenje Štefana Fuellea, kada su i tada bh političari  pokušavali postići dogovor o izbornoj reformi na temelju prijedloga iz njegova ureda da se članovi Predsjedništva BiH i izaslanici za gornji, nacionalni koncipirani Dom naroda dominantno biraju s područja u kojemu pojedini konstitutivni narod ima većinu.

“Moj dojam je, a napominjem da gospodin Schmidt to nije rekao, je da on (Schmidt) preferira rješenje po modelu, a što je po meni neprihvatljivo, koji vodi do teritorijalizacije izbornih etničkih jedinica. To možda nekome izgleda bezopasno, a meni izgleda vrlo opasno po budućnost BiH i jest jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija i kroz izbore transmisija kroz formiranje vlasti u BiH. Oko toga će još biti rasprave. Ono na čemu sam ja inzistirao jesu presude Europskog suda za ljudska prava, ne samo ‘Sejdić-Finci’ nego svih pet, sve u njima što je rečeno kao jedan europski standard. Inzistirao sam i na Mišljenju Europske Komisije o 14 prioriteta i po meni su to stvari o kojima bi trebali raspravljati sa predstavnicima međunarodne zajednice”, rekao je Komšić novinarima nakon sastanka s visokim predstavnikom.

“Pojašnjavanje situacije”

Rekao je da se dotaknuli tema oko situacije u regiji, pogotovo kada je riječ o odnosima BiH i Srbije.

“Od neselektivnog uhićenja naših ljudi, unošenju nesigurnosti u međusobnu komunikaciju, o tome da Srbija ne izručuje ratne zločince, ne procesuira ih, što će svakako dalje usložniti razvoj odnosa i mislim da ćemo ući u jednu fazu kada se neće baš moći pohvaliti bilateralnim odnosima”, rekao je Komšić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH imao je dozu razočaranosti u stavove novog visokog predstavnika.

“Ono što me je začudilo, pa sam se u jednom trenutku našao u situaciji da pojašnjavam, razliku između tzv. Berlinskog procesa i tog, nazvanog, ‘mini Schengena’, prije svega inicijative predsjednika Vučića i prmijera Rame, imao sam dojam da moram objašnjavati da su sve zemlje regije već pristupile Berlinskom procesu i da se tu neke stvari rješavaju i da je sve ovo što se dogtađa s tzv. mini Schengenom samo dupliranje tog istog posla, odnosno, ali u smanjenom obimu jer u toj priči ne sudjeluje svih šest zemalja kao što je to u Berlinskom procesu, već samo tri zemlje”, poijasnio je Komšić.

On je ponovio svoj stav da je Schmidt je visoki predstavnik međunarodne zajednice, te da suradnja nikada nije ni bila sporna.

“Rekao sam mu da će u meni uvijek imati iskrenog suradnika, bez skrivenih namjera ili zadrške, a ne moramo se složiti oko nečega. Isto tako to očekujem i od njega. Vidjet ćemo što će na kraju biti. Dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu”, kazao je Komšić.

Na novinarsko pitanje o “pojašnjavanju situacije u BiH”, Komšić je odgovorio:”Polazim od pretpostavke da i on ima svoje mišljenje i svoj politički stav. Polazim od pretpostavke da je došao s nekim predodžbama koje, po mom mišljenju, ne odgovaraju realnosti, odnosno da se stvari drukčije rješavaju. OK, to je njegovo pravo, ali sam isto tako rekao da ima ovlasti nametnuti izmjene Izbornog zakona, ali da ne smije dirati Ustav BiH jer je to aneks Daytonskog sporazuma i da dobro provjeri što piše u Ustavu. Što se tiče nametanja izmjena Izbornog zakona, imate ga pravo nametnuti, ali onda snosite i odgovornost za to i to je onda vaša, a ne naša odgovornost. Ali, ono što treba je da rješenja u Izbornom zakonu ne mogu biti mimo standarda oji vrijede u Europi, mimo onog što je, kako je rečeno, službena politika i Bruxellesa i zemalja članica EU-a, pa i službena politika njemačke vlade. Da i predali smo mu jedan papir što se tiče dekriminalizacije izbornog procesa, onoga što po nama treba učiniti da bi BiH dobila poštenije izbore”.

Provjeravali stavove Njemačke

Komšić je kazao kako su nakon prvi izjava Christiana Schmidta kao novog visokog predstavnika provjeravali je li došlo do promjene stava Vlade Njemačke kada je riječ o rješenjima koja bi trebala biti predmetom rasprave vezano za Izborni zakon BiH.

“Iz Ureda kancelarke Merkel rekli su nam da nema nikakve promjene, odnosno da Vlada Savezne Republike Njemačke stoji na stavu od 6. svibnja gdje su rekli, po meni ono jedino i što su mogli kazati – da sve ono što mi živimo u BiH u smislu koncepta, počinje bivati problem. Jer, kod nas ta priča o konstitutivnosti počinje se koristiti priči o disoluciji zemlje. Dodik je primjer toga i to sam rekao gospodinu Schmidtu. Rekao sam i da, kad govorimo o “mirnoj disoluciji BiH”, onda se takvi “razgovori” u BiH vode isključivo puškama, tenkovima i topovima. Dakle o toga nema ništa, nema razgovora o mirnoj dispoluciji BiH”, rekao je Komšić.

“Schmidtu nedostaju puzzle”

Komšić je rekao kako smatra da “Schmidtova slika o BiH nije kompletna”.

“To je moj dojam. I da bi on tu sliku sklopio nedostaje mu još neke ‘puzzle’, da pronađe gdje koja ide da bi se stekla sveukupna slika što je to u BiH, što je bilo, zašto je bilo, što se sada događa i što tko želi u budućnosti u BiH. Nama je odgovor na tu dvojbu vrlo jednostavan – mi znamo što je bilo, znamo zašto je bilo, znamo što se danas događa i znamo što hoćemo. Mi želimo živjeti kao što žive sve zemlje EU-a, po tim načelima i vijrednostima. Svi smo rekli da je to službena politika, prihvaćajući 14 prioriteta iz Mišljenja EK, to podrazumjeva da onošto vrijedi u Njemačkoj, da vrijedi i u BiH. Mi to sada nemamo i borimo se da dođemo do toga. Očekujemo od ljudi koji dolaze iz takvog okruženja, takvih država i drruštava da to shvate. Dakle, da su bitni pojedinci, da su osnovna ljudska prava pojedinaca temelj svega jer na tome počiva Europa. Ne počiva ni na kakvim kolektivnim pravima bilo kakvih grupa nego te svatko u Europi gleda kao pojedinca koji ima točno zajamčena ljudska prava i obveze. Država je ta, uključujući pravosuđe, koja štiti to tvoje pravo kao pojedinca. O tome je riječ. Ako se tu razilazimo, u razumijevanju sa međunarodnim dužnosnicima, onda nemamo mi problem, nego oni imaju problem s razumijevanjem i oni imaju problem sa službenim politikama zemalja ili integracija, u ovom slučaju EU-a, iz kojih dolaze. Ne mi. Možda izgleda da mi imamo problem s određenim međunarodnim dužnosnicima – ne. Imaju ga oni sami sa sobom, a nekada i sa službenom politikom njihovih zemalja i EU-a”, smatra Komšić.

“Njemačka dala podršku Vučiću”

Govoreći o oproštajnoj posjeti njemačke kancelarke Angele Merkel Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću, Komšić je kazao da je “Njemačka je otišla kod Vučića da mu još jednom da podršku i time jasno pokazala ono što se šuškalo posljednjih godina na Balkanu”.

“Da je zapravo Vučić stožer njihove politike u cijeloj regiji, što mi smatramo da je loše, ali to je do Njemačke. Mi možemo samo ukazivati da je loše, da to šalje loše signale ostalima u regiji. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka baš Vučiću išla “na noge” u Beograd i zašto su je tamo onako ljubazno nahvalili. Od jedne tako ozbiljne zemlje kao što je Savezna Republika Njemačka i od jedne tako ozbiljne osobe kao što je kancelarka Merkel, očekujete da su dobro informirani i da im je teško stvoriti neku drugu sliku od one koje ona zaista jest. Ja nemam dvojbe da službenim institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje što je cilj te politike. Ako je cilj da se od Srbije na zapadnom Balkanu pravi neki stožer i neki regionalni boss, to neće ići i to sam rekao gospodinu Schmidtu”, kazao je Komšić.

O Vučiću “gazdi”

Komšić se posebno osvrnuo i na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kao “velikog gazde Balkana”.

“Što se tiče Srbije i pravljenja Vučića velikim gazdom nama svima, to ne može, to neće ići. Mi to nećemo dopustiti. Možemo biti jednaki – BiH kakva god da jest sa svojim problemima, druga je država i samo na toj osnovi možemo razgovarati. I nema više gazda na Balkanu, bez obzira što tko o sebi mislio. Ovakvi kakvi smo, tražimo poštovanje. Nama gazde u BiH mogu biti samo vrijednosti po kojima se živi u Europi, ljudska prava, demokracija, borba protiv korupcije, ekonomski napredak, socijalna osiguranost. A nama neće biti nitko, pogotovo ne netko iz susjednih zemalja, jer naše iskustvo je takvo da nas je gazdovanje Bosnom i Hercegovinom skupo koštalo”, poručio je Komšić.

 

/Republikainfo.com/

 

Share.

Comments are closed.