Povodom 20-godišnjice prijema Bosne i Hercegovine u Vijeće Europe predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić održao je govor u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Komšić se prisutnima obratio putem Zooma, jer je, kako je objasnio, pozitivan na koronavirus. Na početku je kazao da će svoje izlaganje iznijeti kroz prizmu onih temeljnih vrijednosti Vijeća Europe utvrđenih prilikom osnivanja 1949. godine, za koje se osobno i kontinuirano zalaže u svom radu, a za koje je, kako je kazao, “siguran kako ih i građani BiH žele vidjeti ugrađene u politički i društveni život zemlje”.
“Zaštita ljudskih prava, višestranačka parlamentarna demokracija i vladavina prava, širenje spoznaja o europskom identitetu, zaključivanje specifičnih međunarodnih ugovora, osiguranje jedinstva kontinenta, traženje rješenja za društvene probleme u Europi”, rekao je Komšić, prenose agencije.
(Iako govori o zaštiti ljudskih prava i demokraciji, Komšić se nije osvrnuo na činjenicu da je upravo on za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran velikom većinom glasova Bošnjaka, najbrojnijeg, konstitutivnog naroda u BiH, kojeg po posljednjem popisu stanovništva u BiH živi 50,11%. Kada je riječ o nacionalnom izjašnjavanju, u FBiH, iz koje se biraju srpski i bošnjački član ovi Predsjedništva BiH, živi 74% Bošnjaka, 22,4% Hrvata i 3,60% Srba. U Republici Srpskoj živi 81,51% Srba, 2,41% Hrvata i 13,99% Bošnjaka. U Distriktu Brčko živi 42,36% Bošnjaka, Hrvata 20,66% i Srba 34,58%. Ovakvim zagovaranjem “demokracije”, Federacija bi se faktički pretvorila u RS – gdje su glasovi Bošnjaka i Hrvata minorni, odnosno, gdje bi glas Hrvata bio na razini statističke pogreške. Već ove brojke dovoljan su dokaz na kojoj razini i pod kakvom diskriminacijom su glasači u Federaciji koji se izražavaju kao Hrvati.)
Nadalje, Komšić je u svom govor istaknuo da, za razliku od tadašnjeg konteksta, kada je svijet bio podijeljen između onih koji su bili okrenuti liberalnoj demokraciji i tržišnoj ekonomiji, i drugih prema komunističkoj doktrini i centraliziranoj ekonomiji, danas imamo drukčije geopolitičke odnose u svijetu, temeljene na multipolarnom svijetu.
“U takvim okolnostima postoji jedan broj zemalja koje nisu okončale svoje tranzicijske procese, prema načelima liberalne demokracije i tržišne privrede, što ih svrstava u vrlo ‘lak plijen’ za različite geopolitičke interese velikih igrača”, istaknuo je Komšić.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina 1992. godine donijela ustav Republike BiH, koji je već tada sadržavao temeljne principe liberalne demokracije i tržišne ekonomije, istovjetne onima koji su ugrađeni u temelje Vijeća Europe.
“Međutim, proglašenje neovisnosti Bosne i Hercegovine dovelo je do agresivne reakcije susjednih zemalja, koje su u periodu ratnih događanja od 1992. do 1995. godine ili agresije na moju zemlju, putem njihovih ratnih i osvajačkih aktivnosti nastojale poništiti bilo kakvo postojanje Bosne i Hercegovine i preuzeti dijelove njene teritorije”, rekao je Komšić.
(Vrlo ružna, vrlo nekorektna i svađalačka izjava člana Predsjedništva BiH koji BiH naziva “moja zemlja”, umjesto “naša zemlja”. Jasno je da je Komšić mislio na Hrvatsku i Srbiju, dvije zemlje susjede koje se ni po kojoj osnovi ne mogu dovesti u isti kontekst. Uzimajući u obzir ulogu Hrvatske u zbrinjavanju izbjeglica iz BIH, dopremu milijune vrijedne humanitarne pomoći, suradnje HV-a s Armijom BiH u obrani i oslobađanju okupiranih područja BiH, a zahvaljujući nekoliko sporazuma koji su potpisali nekadašnji predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović itd.)
Komšić je naglasio da je presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno postojanje više udruženih zločinačkih pothvata u kojima su sudjelovali pojedinci i grupe iz BiH, kao i iz susjednih zemalja, kojima je cilj bilo uspostavljanje etnički čistih teritorija, kako bi ih pripojili susjednim zemljama.
“Ovo sve navodim iz razloga što ću u drugom dijelu svog izlaganja jasno ukazati na to da su takve politike prisutne i danas u Bosni i Hercegovini, ali da su metod ratnog osvajanja zamijenili političkim i diplomatskim sredstvima, odnosno, takvi i dalje nastoje realizirati svoje ratne ciljeve, ali u mirnodopskim uvjetima”, kazao je Komšić.
(Činjenica je da je haški sud, u predmetu ‘Prlić i ostali’, unijela kvalifikaciju ‘udruženi zločinački pothvat’. No, činjenica je i da svi osuđeni, izuzev generala Slobodana Praljka koji je tijekom izricanja popio ostrovnu smjesu i suskoro preminuo ne prihvaćajući presudu, u svojim pismima- molbama za prijevremeno puštanje na slobodu izražavaju kajanje i isprike za učinjene postupke. To Komšić nije spomenuo jer, kako se čini, uloga žrtve snažnije “odjekuje”, a ni isprika ne znači ništa. U kontekstu kvalifikacije “udruženi zločinački pothvat”, dobro je podsjetiti da je ustaljena praksa da se protiv pripadnika Armije BiH podižu optužnice klasificirane ‘ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva’, temeljem KZ BiH, bez obzira na čin i poziciju, dok gotovo sve optužnice na račun pripadnika HVO-a ili VRS, često čak i ona koja nemaju karakter teških kaznenih djela, vode se kao ‘zločin protiv čovječnosti’, također temeljem KZ BiH. Što je najčudnije, često ista ili slična kaznena djela imaju vrlo različitu pravnu kvalifikaciju, vrlo različit pristup, pa tako i konačan sudski ishod. Tako da se dogodilo da Srbin, osuđen na 33 godine zatvora radi počinjenog genocida u Srebrenici, primjenom presude iz Strasbourga, bude osuđen na 15 godina zatvora, a pripadnik HVO-a kojem je navodno dokazana zapovjedna odgovornost, zločin protiv čovječnosti ili UZP dobije veću kaznu nego osuđeni za genocid. Pri tom za podsjetiti je da je genocid najveći stupanj odgovornosti, još samo ima holokaust. Više se može pročitati OVDJE)
Komšić je dodao da je Ustav Bosne i Hercegovine, definiran Daytonskim mirovnim sporazumom, oktroirsan ili nametnut i nije bio izraz demokratske volje građana BiH.
“U tom Ustavu, koji svi moramo poštovati, ostalo je mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti, što je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije, najčešće inspirirane partikularnim interesima različitih političkih elita, kako onih u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama”, rekao je.
Komšić je naglasio da, “umjesto da Ustav evoluira prema demokratskim standardima i vrijednostima, aktivne etničke politike u BiH kreiraju vještački podijeljeno i segmentirano društvo u kojem dominira pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao jedini validan iskaz za političko djelovanje”.
(Točno je da je Daytonski sporazum, točnije, Opći okvirni sporazum za mir u BiH, s manjkavošću. No, točno je da je isti zaustavio rat u BiH (ili bi Komšić nastavio i danas ratovati?). Točno je da je najsnažnije pogodovao Srbima jer su zadržali granice Republike Srpske ratnim osvajanjima. Točno je da su se istim, nakon potpisivanja Washingtonskog sporazum au ožujku ’94., Hrvati zauvijek ‘pozdravili’ s Hrvatskon Republikom Herceg-Bosnom te time izrazili političku opredijeljenost za Federaciju BiH kao zajednicu hrvatskog i bošnjačkog naroda. No, točno je da je, u ime BiH, ovaj sporazum potpisao Alija Izetbegović.)
“Njihov povod za takve ambicije krije se u tom nesretnom terminu ‘konstituentnosti’, koji jeste spomenut u Ustavu Bosne i Hercegovine, ali u njemu nije nigdje pravno razrađen, niti je rečeno ili utvrđeno šta to zapravo znači”, rekao je Komšić.
Dodao je da se zato javila nova praksa da se kroz korištenje tog termina ostvaruju različiti politički ciljevi, u čemu sudjeluju domaći politički akteri uz podršku iz susjednih zemalja.
“U takvoj, prema mom mišljenju pogrešnoj političkoj i pravnoj praksi, nečija etnička pripadnost postaje ‘Conditio sine qua non’ za bilo koji oblik političkog djelovanja, koji ide toliko duboko da se čak ne može dobiti posao ako niste odgovarajuće etničke pripadnosti. Zar to nije vidan oblik sustavne diskriminacije, koja nažalost postoji u mojoj zemlji?”, istaknuo je Komšić. U nastavku je rekao da je ta, sustavna diskriminacija, zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, potvrđena presudama Europskog suda za ljudska prava.
“Treba li nam takvo nešto treba u sadašnjoj Europi i u modernom liberalnodemokratskom poretku, pitanje je za sve nas, a ne samo za Bosnu i Hercegovinu?”, rekao je Komšić. U nastavku se zapitao “kako možemo ostvariti liberalnu demokraciju ako znamo da se u BiH politički forsira nametanje sustava nejednakosti”.
“Očito je kako sadašnji politički sustav u Bosni Hercegovini, temeljen na etničkoj pripadnosti, stvara tri paralelna totalitarna sustava, temeljena na pripadnosti nekoj od tri etničke zajednice, kojima se nastoji vladati na autokratski način”, dodao je.
Naglasio je da etničke politike u BiH, u trenutku kad iscrpe sve druge alate kojim bi ovladale svojom etničkom zajednicom, posežu za emocijama i empatijom unutar svojih zajednica produciranjem straha.
Osvrnuo se i na prijedlog da se u BiH uspostavi princip koncosijacijske demokracije, kroz navodno kopiranje političkog sustava Belgije, Švicarske, Sjeverne Irske ili Južnog Tirola.
“Tu postoje najmanje dva problema. Prvo, što konsocijacijska demokracija nije isto što i liberalna demokracija, niti postoji u spomenutim zemljama ili dijelovima drugih zemalja, onako kako je konsocijacijska demokracija uopće zamišljena”, rekao je Komšić.
Naglasio je da je drugi problem da takve zemlje ili dijelovi pojedinih zemalja imaju potpuno drugačiji povijesni kontekst od BiH da bi se njihov politički sustav mogao primijeniti u BiH, a isto tako bi to dovelo do poništavanja temeljnih principa liberalne demokracije.
Dodao je da takve politike idu toliko daleko da negiraju postojanje bosanskohercegovačke nacije, već svaki izraz nacionalnosti žele prikazati kroz etničko porijeklo.
“Želim danas kazati da sam ja po nacionalnosti Bosanac i Hercegovac i etnički Hrvat, jer je nacija izraz pripadnosti vlastitoj državi. Susjedne zemlje negiraju bosanskohercegovačku naciju, nastojeći iskoristiti etničke identitete u mojoj zemlji u njihovu korist, stvarajući takav ambijent da bismo mi, Bosanci i Hercegovci trebali njih pitati za suglasnost, smijemo li uopće po nacionalnom opredjeljenju biti Bosanci i Hercegovci. To je apsolutno neprihvatljivo i u potpunoj suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama”, rekao je Komšić.
(Komšić je točno potvrdio nevjerojatnu razinu diskriminacije koja je prisutna u BiH, ali je interpretira na potpuno banalan način. Naime, u BiH nisu diskriminirani samo, primjerice Jevreji ili Romi, diskriminirano je baš svih njenih 3.531.159 stanovnika (po popisu iz 2013.) – Primjerice, niti jedan žitelj RS-a ne može glasovati za hrvatskog ili srpskog člana Predsjedništva niti se za tu poziciju kandidirati, kao što to isto ne može učiniti niti jedan žitelj iz Federacije kada je riječo RS-u. No, on sam ne propušta politički egzistirati upravo na temelju etničke pripadnosti jer je u Predsjedništvu BiH kao Hrvat, i u suprotnom na tu dužnost nikada ne bi ni bio izabran. Ne bi bio izabran čak i kada bi se izabirao samo jedan član Predsjedništva i pod “bosanskohercegovačkim” prefiksom. Zapravo, Komšić, koji najoštrije kritizira HDZ BiH, je nazaslužniji za jačanje HDZ-a BiH te se nekada stiče dojam da su idealni tajni politički partneri.)
U nastavku je govorio o samom sustavu odlučivanja, rekavši da se postojanje bilo kakve većine u Zastupničkom domu PS BiH u cijelosti poništava kroz “entitetsko glasanje” ili kroz Dom naroda PS BiH.
“Je li takvo nešto izraz liberalne demokracije? Naravno da nije, jer je očito da politička manjina može zakočiti donošenje bilo kojih odluka na štetu političke većine, sve dok se toj manjini ne udovolji”, rekao je Komšić te dodao da se BiH kroz separatističke aktivnosti drži u političko-talačkoj krizi.
“Zar to nije vidan pokazatelj nejednakosti glasa zastupnika u dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje glas jednog zastupnika iz Doma naroda, kojeg imenuju političke stranke, ima najmanje trostruko veću vrijednost od zastupnika iz Zastupničkoga doma, kojeg biraju građani Bosne i Hercegovine?”, istaknuo je Komšić.
(“..,očito je da politička manjina može zakočiti donošenje bilo kojih odluka na štetu političke većine”. Ovo je ključna izjava koja pokazuje stravične razmjere izvitoperenog shvaćanja “demokracije” na štetu najmalobrojnijeg naroda. Upravo zato je meta Dom naroda koji isključuje ovakav plan preglasavanja najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Slično u svojim istupima tvrdi i Komšićev koalicijski partner Bakir Izetbegović, predsjednik najjače bošnjačke stranke SDA, koja želi okupiti tzv. ‘probosanski blok’, tzv. građanski blok. Za ponovno podsjećanje je da se u FBiH 74% žitelja nacionalno izjasnilo kao Bošnjaci, a ne kao “građani” ili “bosanci”, a 22,4% kao Hrvati, 3,60% kao Srbi. Ove brojke egzaktan su primjer obične političke manipulacije terminima, a iz 2. Svjetskog rata je poznato kako se perfidnim korištenjem političke terminologije može doći do katastrofalnih rezultata)
Dodao je da primjena koncepta “konstituentnih naroda” i etničkog glasanja služi samo namjerama da se BiH destabilizira i spriječi njen napredak.
“Ovdje se stoga radi o zloupotrebi prava ‘konstituentnih naroda’ radi sprječavanja Bosne i Hercegovine da postane dio civilizirane zajednice europskih parlamentarnih demokracija i kako moja zemlja nikada ne bi mogla postati članica Europske unije. Takve politike imaju namjeru od moje zemlje napraviti teritoriju nad kojom će utjecaj imati strani režimi, bilo ekonomskim putem, bilo stvaranjem novih ‘Transdnjestrija’ na Zapadnom Balkanu od jednog dijela moje zemlje”, rekao je Komšić.
Komšić je naglasio da “usprkos “Mišljenju” Europske komisije iz 2019. godine, politički akteri, koji zagovraju nestanak BiH odlučili su zaustaviti sve procese i vrate 3,5 milijuna ljudi natrag u 1995. godinu pričom o pravima “konstituentnih naroda”, vraćanjem nadležnosti entiteta i anticivilizacijskim otporom prema kažnjavanju negiranja genocida i ratnih zločina”.
U nastavku je kazao da se primjena Europskog suda za ljudska prava, kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona, koristi da bi se kreirao novi ustavni aranžman i izbori sustav s dubljom diskriminacijom koja bi bila zaklonjena iza nejednake vrijednosti glasa građana BiH.
“U tome, nažalost, izravno učešće imaju i susjedne zemlje, čiji je cilj vrlo jasan – ostvariti sve ratne ciljeve koristeći politička i diplomatska sredstva u mirnodopskim uvjetima. Njihova namjera ogleda se u dva aspekta. Prvi da kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kreiraju takav sustav u kojem će te susjedne zemlje imati ‘zlatnu dionicu’ ili ključnu riječ u donošenju svih odluka u Bosni i Hercegovini, a time i potpunu kontrolu nad mojom zemljom. Takve namjere lako ćete prepoznati svaki put kada oni govore o ‘konstituentnosti naroda’ ili u frazi da će prihvatiti sve ‘što se tri etničke zajednice dogovore'”, rekao je Komšić.
(Komšić se vrlo često poziva na Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNO BiH), a sliku nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i danas drži u svom Uredu u Predsjedništvu. No, to i nije toliko bitno. Bitno je da je aktima upravo ZAVNOBiH-a “izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata”, a koje upravo Komšić pobija. Isto kao što i hrvatski predstavnici nevoljko spominju ZAVNOBiH u ovom kontekstu, a kojeg bi se trebali držati “kao pijan plota”.)
Dodao je da, “kada vide da takvo nešto neće uspjeti, onda oni posežu za njihovim saveznicima u BiH koji, u ime tih susjednih zemalja, vrše blokade rada institucija BiH, nastojeći stvoriti privid da je BiH nefunkcionalna država”.
“Dodatno, susjedne zemlje, izuzev što vrše upad u politički sustav moje zemlje, nastoje kroz njihove političke satelite u Bosni i Hercegovini imati potpunu kontrolu nad prirodnim i svim drugim resursima moje zemlje. Kako drugačije objasniti političke namjere susjednih zemalja da se ne utvrdi granica s Bosnom i Hercegovinom putem međunarodnog ugovora o granici, kako na kopnu, tako i na moru, a sve sa ciljem da oni imaju mogućnost upravljanja prirodnim resursima Bosne i Hercegovine?”, rekao je Komšić.
Na kraju je zamolio prisutne da ne prihvate takvu vrstu diplomatskog razgovora, jer se time nanosi šteta BiH i njenim građanima, te istaknuo da je potrebno ostvariti jednakost građana BiH kako bi se stvorilo društvo jednakh šansi.
“Najzad, izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, jer sve drugo, moju zemlju vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije Zapadnog Balkana. Svi mi dobro znamo da je građanin, pojedinac, nositelj suvereniteta svoje zemlje, što se isto mora primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Koristim ovu priliku da vas sve zajedno zamolim da ne pristajete na sve one diplomatske i političke razgovore, kojim žele nanijeti štetu Bosni i Hercegovini, a takve ćete razgovore vrlo lako prepoznati – oni će biti izvan temeljnih principa Vijeća Europe”, zaključio je Komšić.
/Republika/