Pred Odborom za vanjske poslove, zastupnicima u Bruxellesu, jučer su se obratili i uključili u raspravu članovi Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Milorad Dodik, dok se Komšić obratio putem video linka. Također, govorio je i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.
Što se tiče bh. sudionika – ništa nova se nije moglo čuti, a europarlamentarci Odbora za vanjske poslove čuli su samo svakodnevne, međusobne optužbe bh dužnosnika koji su se, istodobno, svi pozivali na poštovanje Daytonskog sporazuma i Ustava.
Pred Odborom za vanjske poslove nastavilo se s međusobnim optuživanjima i prijetnjama, a nakon govora Komšića, Džaferovića, Dodika i Čovića, uslijedila su pitanja eurozastupnika, ali i vrlo oštrija retorika.
Džaferović je spominjao ‘udruženi zločinački pothvat’ i “sudjelovanje Hrvatske i bh Hrvata”, Dodik je ponovno uporebljavao termin “muslimani” i ocijenio da je po srijedi prijetvorna politika zbof “muslimanske dominacije nad Srbima i Hrvatima”, a i Čović je na koncu preuzeo tu retoriku kazavši kako se radi o stvaranju “muslimanske države”.
Raspravu je obilježila i skandalozna izjava Željka Komšića koji je u svom govoru zemlje susjede, Hrvatsku i Srbiju, usporedio sa “ruskim agresivnim konceptom jedne države koja nastoji zavladati drugom državom”, a na što je prosvjedovala Sunčica Glavak, zastupnica europskih Pučana u ovom Odboru i članica HDZ-a Hrvatske. Komšiće, između ostaloga, a na svoj način pojašnjavajući stanje u BiH, kazao: “Ja ne predstavljam hrvatski narod, ali ja sam Hrvat”.
Rasprava se odvijala tijekom dva kruga pitanja članova odbora na koja je, potom odgovarala bh. četvorka.
Komšić usporedio zemlje susjede sa ruskim konceptom prema Ukrajini
Putem videolinka prvi se u govoru obratio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
“BiH ima tri puta kojima može krenuti s političkog raskrižja. Prvi je da se izabere put provedbe 14 ključnih prioriteta. Tako se BiH nepovratno okreće EU. Mišljenja sam da je EU put BiH uz NATO put dodatna garancija egzistencije BiH. Svaki drugi izbor predstavlja veliki izbor.Drugi izbor za moju zemlju je da sve ostane ovako kako je sada. Svakako postoji treći izbor, a to je da krenemo nazad čak i u odnosu na sadašnje stanje, a rezultat će biti konflikt. Etnički struktuiran elektronski sustav izbora na jednom dijelu BiH koji se sada pokušava nametniti je definitivno početak disolucije BiH”, kazao je Komšić.
On je rekao kako “zemlje susjede ovdje to ne pokušavaju učiti kroz agresiju”.
“Iskreno, to su radili od 1992. do 1995. što je dokazano u presudama međunarodnih sudova. Kako drukčije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je “Srpski svet”? Kako drugačije nazvati miješanja Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona? Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba povećati utjecaj u BiH. To je taj treći put za BiH”, rekao je, između ostaloga, Komšić u svom obraćanju.
“Etnički struktuiran elektorski sustav izbora na jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je definitivni početak disolucije BiH s vrlo neizvjesnim ishodom. To se postiže i narušavanjem suvereniteta BiH od stane susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH. Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutarnja pitanja BiH. Ako vam ovo sliči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji zavladati drugom državom”, kazao je Komšić.
“Kako drukčije nazvati politiku iz Srbije, a nazvali su je ‘Srpski svet’, identičnu tzv. ‘ruskom svetu’? Kako drukčije nazvati otvoreno miješanje RH u unutarnja pitanja BiH poput izmjena izbornog zakona, a sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatsog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije čudno što među najvjernije suradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i danas dva prisutna gospodina, Milorada Dodika i Dragana Čovića”, rekao je Komšić.
DŽaferović protiv Dodika i Čovića
Član Predsjedništva Šefik Džaferović u govoru je prvo naglasio kako javnost u BiH cijeni pozornost i podšku Europskog parlamenta.
“Pozitivni utjecaji su jako važni. Današnja rasprava odvija se tijekom ruske agresije na Ukrajinu koju je BiH osudila. Pažljivo pratimo događanja jer smo svjesni utjecaja Rusije na zapadnom Balkanu. BiH se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje kriza. Ona je izazvana potezima entiteta RS. Vlasti Republike Srpske na čelu sa gospodinom Dodikom otvoreno narušavaju Daytonski mirovni sporazum. Da su potezi vlasti secesionistički primijetili su sve relevantne međunarodne institucije. Zbog prijetnje sececijom u BiH je pojačano prisustvo EUFOR-a u BiH”, rekao je Džaferović, pri tom kazavši da “Daytonski mirovni sporazum nije statičan okvir s mišljem da BiH drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine” te da je “zamišljen je kao dinamičan okvir koji će osigurati obnovu i razvoj BiH”.
“Da je Daytonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti Europskim standardima su potvrdile i presude međunarodnih sudova. Puno puta smo proteklih godina mogli čuti neistinu da je Hrvatski narod u BiH majoriziran. Stranka kojoj pripadam ima dvostruko više glasova od stranke gospodina Čovića, ali njegova stranka ima dvostruko više ministara na razini FBiH nego moja stranka. Toliko su snažni da se ni jedna odluka se ne može donijeti bez njih. Sada prijete održavanju izbora u listopadu”, rekao je Džaferović.
On je zaključio: “Presudama europskog suda nije presuđeno ovo što traži HDZ BiH, oni zapravo traže promjenu Daytonskog mirovnog sporazuma. Mi vidimo budućnost BiH i njenih građana kao punopravni član Europske unije”.
Dodik protiv Džaferovića, Komšića i Schmidta
Desetominutni govor treći je održao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
“Vjerujem da smo ovo trebali učini ranije i češće. Nisam došao ovdje polemizirati sa svojim kolegama, premda se ne slažem s mnogim koje su ovdje iznesene. Kao što vidite, gospodin Džaferović je okrivio gospodina Čovića kao predstavnika Hrvata i mene kao predstavnika Srba. Prema njihovoj priči jedino su oni u pravu i oni odlučuju što je istina, a svi koji ne misle tako su loši. BiH je u permanentnoj krizi od početka osnivanja, nije imala uspjeha bez međunarodnog miješanja. Htjeli ili ne htjeli, uglavnom, BiH je nestabilna, mnogi kažu i nemoguća država imajući u vidu neke povijesno stečene razlike. Sada imamo dva muslimanska člana Predsjedništva i jednog srpskog. Imamo derogaciju konstitutvnog sustav u BiH, gdje muslimani tako pokušavaju zaokružiti moć u BiH”, rekao je Dodik.
On se osvrnuo i na izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
“Hrvati u BiH ne žele biti preglasni, a Čović je loš u ovoj priči. Zato RS očekuje od međunarodnih faktora i inzistira na održanju Daytona i čuva konstitutivnost. I ova priča, kako ju je predstavio gospodin Džaferović, kako njegova stranka ima veći broj glasova nego Čovićeva, podvala je u smislu da se ne govori o predstavljanju stranaka nego naroda”, kazao je Dodik.
On je rekao da je RS “usmjerena ka miru” te da “to i pokazuje”.
“Ja nisam sudjelovao u ratu kao gospodin Džaferović koji je zapovijedao jedinicama, a RS ima puno osoba za koje se tražilo da se predaju sudovima i sve njih smo isporučili. Suverenitet nije upitan, upitna su konstitutivna prava. Histerija je stvorena u Sarajevu krivicom i komapracijom s ratom. Nisam došao pričati o Ukrajini i Rusiji već o BiH. Oni žele pričati o tome kako bi pridobili suosjećanje prisutnih. Svi u BiH su jednako patili. Samo neki imaju priče da su neki patili vše od drugih. Smrt i stradanje je za svakoga isto. Želim vam kazati vrlo jasno i glasno – nijedan plan, nijedan potez koji povlači RS nije s ciljem da se odcijepi od BiH. To je borba za ustavni poredak, koji je akt i u vašim zemljama, a ne samo našim. Nemamo nijedan plan, nijednu riječ o secesiji. Ne mogu prihvatiti druge koji misle da su nepogrešivi i da su uvijek upravu”, rekao je Dodik.
Također, Dodik je ponovio kako “ne postoji visoki predstavnik u BiH jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a”.
Čović za Ukrajinu i EU
Predsjedavajući Doma naroda u Parlamentu BiH Dragan Čović obratio se kao četvrti govornik koji je pri tom naglasio kako je on legitimni predstavnih Hrvata u BiH. Pri tom je jasno osudio agresiju na Ukrajinu te iskazao suosjećanje sa ljudima u Ukrajini.
“Prije 30 godina smo svjedočili najkrvavijem ratu. Nakon 4 godine, potpisan je Daytonskim irovni sporazum. Jedan od aneksa je Ustav BiH – tri konstitutivna naroda i svi ostali grade BiH. Osobno sam u veljači 2016. podnio zahtjev za članstvo u EU. I danas se zalažem za našu zajedničku budućnost u EU. Uvjeran sam da možemo postići europsku budućnost. Upravo na temeljima Daytonskog mirovnog sporazuma, tri konstitutivna naroda BiH i svi njeni građani grade BiH”, kazao je Čović.
On je istaknuo da je BiH multinacionalna država koja može biti funkcionalna ako postoji puna jednakopravnost sva tri naroda.
“Neprihvatljivo je da se Hrvati u BiH ne osjećaju sigurno. Naglašavam, osnova politička i građanska prava grubo krše zbog želje za dominacijom Bošnjaka kao demograski brojnijeg naroda. Posljednje desetljeće hrvatska strana se trudi motivirati sve političke strane da se pregovara u našoj multinacionalnoj državi. Nažalost, ćesto se u tome osjećamo usamljeno. Hrvatska strana je do sada ponudila na desetke prijedloga”, kazao je Čović, istaknuvši kako BiH mora uskladiti izborni zakon s temeljnim ustavnim normama.
On je rekao kako hrvatska pregovaračka strana pokazuje snažnu opredijeljenost za postizanje kompromisa.
“Vjerujem da je moguće postići održivo rješenje utemeljeno na konstitutivnosti naroda. Svi izazovi s kojima se suočava BiH, uključujući i izmjenu izbornog zakona, hrvatska strana nastupa iskreno i transparentno. Vjerujem da je to jedini način da izgradimo državu na zakonu prava. Podrška međunarodnih institucija duboko je značajna kako bi došli do rješenja. Izbori u Mostaru nisu se održali 20 godina ali smo riješili to dogovorom, a ne prihvaćanjem onoga što nameću druge partije”, rekao je Čović istaknuvši kako je međunarodna odgovornost povijesno velika.
“Ovaj proces koji smo zajedno započeli, moramo zajedno dovesti do kraja. Još jednom upućujem iskrene zahvale na vašoj kontruktivnoj podršci na putu BiH ka EU, podstičući dijalog legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda. Izlaganja dva predstavnika Bošnjačkog naroda je bespredmetno komentirati s moje strane”, zaključio je Čović.
/Republika/