Riječ je o prvim helenističkim zidanim grobovima u BiH, koji značajno odstupaju od tipičnih ilirskih tumula (gomila). Osim vanjskih monumentalnih blokova, grobnica ima i unutrašnje podzide od klesanog kamena koji zatvaraju kvadratni objekt s nešto više od 20 metara četvronih, priopćio je voditelji istraživanja magistar arheologije Mirko Rašić.
Po njegovim riječima, ovaj lokalitet, uz tri groba s nedavnih istraživanja na otoku Korčuli, predstavlja jedinstven primjer na čitavoj istočnoj obali Jadrana. Tijekom istraživanja groba pronađena je brojna fragmentirana helenistička (grčka) keramika, pristigla najvjerojatnije iz obližnjeg grčkog, a poslije i rimskog trgovačkog središta u Naroni (Vid).
U grobu je pronađena i srebrena grčke drahma koja datira iz 3. stoljeća prije Krista, a kovala se u Apoloniji i Dirahiju. Osim keramike i stakla, uz bočne zidove pronađena su dva cjelovita željezna koplja i ukrasne igle od bjelokosti kao prilozi za muškarce, dok su uz ženske pokojnice pronađene perle (dijelovi ogrlica) izrađene od jantara, kamena i staklene paste te brončane aplike.
Kao iznimno rijedak i važan nalaz, Rašić izdvoja pronađeni zlatni nakit, tj. naušnica iz razdoblja helenizma s likom lava te sa stražnje strane stiliziranom rozetom izrađenoj u filigran tehnici.
Ovaj gotovo umjetnički savršen nalaz, helenistička te ilirska keramika govore u prilog vrlo ranoj i uspješnoj trgovini između grčkog i autohtonog stanovništa. Također, ovo nalazište promijenit će percepciju ilirskih zajednica kao marginalaca koje žive na ovom prostoru u vremenu kasnog željeznog doba, dodaje se u priopćenju.
Iskopavanja su u samim začecima i na volonterskoj osnovi, a već su elementarna iskopavanja polučilo iznimne rezultate koji direktno utječu na razumijevanje povijesti određenih ilirskih zajednica.
Voditelji istraživanja je magistar arheologije Mirko Rašić, asistent na odjelu za antičku arheologiju, te tajnik odjela i asistent za prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru Tino Tomas.
Na iskopavanju sudjeluje i student arheologije Tomislav Mihalj, te kustos Franjevačkog muzeja na Humcu fra Milan Jukić.
(Izvor: FENA)