Razgovarao: Dario Pušić/Dnevni list
Sama likvidnost je značajno popravljena i kroz dogovor s BH Poštom. S druge strane, Krnjić napominje kako se trend naplate doprinosa nije bitno popravio, iako će on ove godine biti viši za 3 posto u odnosu na prošlu godinu. No razloga za slavlje nema budući je prošla godina bila veoma teška zbog poplava zbog kojih je bilo značajnih posljedica na smanjenje broja radnih mjesta te sposobnosti tvrtki da uredno isplaćuju bruto plaće. U kontekstu povećanja broja umirovljenika, on je upozorio kako zabrinjava „poplava“ zahtjeva za prijevremeno umirovljenje, izazvana najavama koje su lansirali članovi povjerenstva Vlade za izradu novog zakona.
U posljednje vrijeme mnogo se govorilo o deficitu Zavoda MIO/PIO. Možete li pojasniti koliko je zapravo kumulirani deficit te smanjuje li se ili je u fazi stagnacije?
– Deficit u poslovanju FZ MIO/PIO, koji se kumulira postupno u zadnje 4 godine, dosegao je polovicom ove godine iznos 150.000.000 maraka. U trećem kvartalu ove godine Vlada FBiH je izmirila obaveze po Zakonu o konsolidaciji rudnika, te iznos obaveza po Zakonu o izmirenju starog duga za 2015.g., sveukupno oko 13.000.000 maraka, što je, uz sezonski nešto bolje prihode od doprinosa koji su uvijek bolji u drugom polugodištu, zaustavilo rast deficita.
Kako ide njegovo saniranje te što bi bili ključni preduvjeti da bi Zavod izašao iz sadašnje situacije, odnosno popravio svoju likvidnost?
-Saniranje deficita i likvidnost su dva različita pojma,odnosno mogu se poklapati kao jedinstven proces, a i ne moraju. Naime najkvalitetnije bi bilo kad bi se likvidnost optimizirala sanacijom deficita izvornim prihodima FZ, međutim ona se može popraviti i na druge načine. Uz aktivnosti koje sam objasnio u prethodnom odgovoru, uz suglasnost Vlade FBiH, BH Pošta je prihvatila da iz svojih sredstava u iznosu 30.000.000 maraka, isplaćuje dio penzija koje oni isplaćuju na datum početka isplate, a da im FZ MIO/PIO u idućim danima namiri taj iznos, što je značajno popravilo našu likvidnost pri isplati mirovina.
Možete li se osvrnuti i na aktivnosti Vlade Federacije po pitanju obveza prema Zavodu?
-Obaveze proračuna FBiH, a koje provodi Vlada FBiH, prema FZ MIO/PIO su iz dva osnova: financiranje dijela mirovina pod povoljnijim uvjetima i rate starog duga, nastalog iz istog osnova u 2008. i 2009.g. Ukupno se to kreće oko 19.000.000 maraka mjesečno i Vlada to uredno izmiruje.
Mislite li kako se može poštovati dinamika isplate mirovina svakog 5. u mjesecu, kao što je i obećano umirovljenicima?
-Postupno vraćanje u uobičajenu dinamiku od 5. u mjesecu smo u prethodna 3 mjeseca postigli: do 15., zatim do 10. te zadnji mjesec od 5. u mjesecu. Sada nam preostaje da tu dinamiku održimo. Mislim da je realno da ćemo uspjeti. Zabrinjava „poplava“ zahtjeva za prijevremeno umirovljenje, izazvana najavama koje su lansirali članovi komisije Vlade za izradu novog zakona da će do nove godine biti velike mirovine, a zatim slabe. Ta „nebuloza“ je izazvala lavinu koja će nas izuzetno opteretiti početkom iduće godine.Poručio bih zaposlenicima koji razmišljaju o prijevremenom umirovljenju da ne nasjedaju na te gluposti, jer novi Zakon o MIO/PIO će sve umirovljenike staviti u isti položaj bez obzira kad su otišli u mirovinu, dakle neka se ne nadaju nerealno visokim mirovinama ako odu u mirovinu do nove godine.
Koliko je Zakon o prijevremenom umirovljenju bio otežavajući faktor za Zavod te o kojem ukupnom broju umirovljenika sada možemo govoriti?
– Realizacija reforme obrane je, zbog potrebe smanjenja broja pripadnika vojski, išla preko leđa FZ. Kroz razne vidove je u mirovinu poslano oko 30.000 pripadnika VF i ratnih veterana.U razdobljima kada je to rađeno određeno je da će FBiH iz proračuna financirati ta prava do trenutka kada te osobe steknu uvjete za redovnu mirovinu. Međutim FBiH je, prvo Zakonom o potvrđivanju prava iz 2011.g., a zatim Zakonom o prijevremenom povoljnijem umirovljenju iz 2013.g. 50 posto obaveze financiranja tih mirovina prebacila na FZ,tj.na doprinose. Po tom osnovu je iz naših izvornih prihoda „isisano“ cca 200.000.000 KM.
U više navrata išla su upozorenja o potrebi učinkovitije uplate doprinosa na plaće. Je li se trend uplate doprinosa popravio?
-Trend naplate doprinosa se nije bitno popravio. Mi ćemo u 2015.g. imati oko 3 posto veće prihode od doprinosa u odnosu na prethodnu godinu. Međutim sjetimo se da je 2014.g.bila godina katastrofalnih poplava, zbog kojih je bilo značajnih posljedica na smanjenje broja radnih mjesta te sposobnosti tvrtki da uredno isplaćuju bruto plaće, pa ćemo moći zaključiti da je osnovica za poređenje niža, te nemamo razloga za „veliko slavlje“. I dalje svi veliki dužnici niti izmiruju stare obveze, a čak ne plaćaju ni tekuće. Isplata plaće u neto iznosu je i dalje trend.
U kojoj je fazi prodaja nekretnina u vlasništvu Zavoda, a posebno hotela Ero u Mostaru?
– U četvrtak je Vlada FBiH dala suglasnost da nastavimo proces prodaje nepotrebnih nekretnina, što ćemo narednih dana i uraditi. Mislim da je dosta realno da ćemo ovaj put prodati sve velike i vrijedne nekretnine, domove: Ero, Nedžarići, Bihać.
(Izvor: Dnevni list)