U Africi je ukupno bilo 1.187.098.000 ljudi, od čega 228.435.000 katolika ili 19,2 %.; u Americi ukupno 990.747.000 ljudi, od čega 631.291.000 katolika ili 63,7 %; u Aziji ukupno 4.416.807.000 ljudi, od čega 143.368.000 katolika ili 3,3 %; u Europi 718.018.000 ljudi, od čega 285.512.000 katolika ili 39,8 %; u Oceaniji je ukupno 39.619.000 ljudi, od čega 10.453.000 katolika ili 26,4 %.
Tri zemlje s najvećim postotkom katolika po kontinentima su: u Africi – Zelenortska Republika 93 %, Kenia 83 %, Réunion 79 %; u Americi – Dominikanska Republika 95 %, Argentina 95 %, Paragvaj 94 %; u Aziji – Timor 97 %, Filipini 82 %, Libanon 51 %; u Europi – Andora 98 %, Poljska 98 %, San Marino 96 %; u Oceaniji – Wallis i Futuna 95 %, Guam 85 %, Palau 60 %.
U Katoličkoj Crkvi u svijetu 2016. godine bilo je 5.353 biskupa, 414.969 svećenika, 46.312 stalnih đakona, 52.625 redovnika i 659.445 redovnica. Ako se tome pribroje i članovi svjetovnih insituta, članovi laičkih organizacija i više od tri milijuna kateheta, ukupan broj je 4.642.754.
Podsjetimo i na ove podatke objavljene prošle godine za 2016.
Broj krštenih katolika povećao se u cijelome svijetu, s milijardu i 272 milijuna prema podacima iz 2014. na oko milijardu i 285 milijuna u 2015. godini, s povećanjem od 1% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 7,4% u odnosu na 2010. godinu. Trenutačno katolici čine 17,7% svjetskog stanovništva. Ipak dinamika toga rasta varira od kontinenta do kontinenta. Dok se naime u Africi u istom razdoblju bilježi porast od 19,4%, sa 186 na 222 milijuna, u Europi nije došlo do značajnih promjena u njihovu broju (godine 2015. broj katolika iznosio je 286 milijuna, što je 1,3 milijuna manje u odnosu na 2014.).
Taj pad treba pripisati demografskoj situaciji u Europi gdje se u narednim godinama predviđa opadanje broja stanovnika. Broj katolika u Americi i Aziji bilježi značajan rast, 6,7% odnosno 9,1%, ali to povećanje ide ukorak s demografskim razvojem tih dvaju kontinenata. U Oceaniji je broj katolika ostao gotovo nepromijenjen. Što se tiče udjela katolika u ukupnom stanovništvu slika je različita: tako u Aziji na svakih 100 stanovnika otpada 3,2 katolika, u Americi 63,7, u Africi 19,4, u Oceaniji 26,4 a u Europi 39,9. Na Afričkome kontinentu bilježi se dakle daljnji porast broja katolika a raste i njihov udio u ukupnom broju katolika u svijetu koji se od 2010. do 2015. povećao s 15,5% na 17,3%, dok je njihov udio na europskom kontinentu bilježi pad s 23,8% na 22,2%; u Americi živi 49% katolika, na Azijskom kontinentu 11% a u Oceaniji 0,8% od ukupnog broja katolika.
Što se tiče podjele po državama, prema podacima iz 2015. godine najveći broj katolika živi u Brazilu, 172 milijuna ili 26,4% ukupnog broja katolika Američkog kontinenta. Slijede Meksiko (110,9 milijuna), Filipini (83,6 milijuna), SAD (72,3), Italija (58,0), Francuska (48,3), Kolumbija (45,3), Španjolska (43,3), Demokratska Republika Kongo (43,2) i Argentina (40,8). Ukupan broj katolika u tih deset zemalja iznosi 717,9 milijuna odnosno oni čine 55,9% ukupnog broja katolika u svijetu.
Prema statističkim podacima za 2015. godinu u svijetu ima ukupno 5304 biskupa, 415.656 svećenika i 45.255 stalnih đakona. U promatranih pet godina zabilježen je porast broja biskupa za 3,9%.
Što se tiče podataka o svećenicima, dijecezanskim i redovničkim, godine 2015. zabilježeno je opadanje broja svećenika u odnosu na godinu ranije čime je preokrenut trend stalnoga porasta zabilježen od 2000. do 2014. Ukupni broj svećenika u svijetu smanjio se za 136, zahvaljujući naglom opadanju broja svećenika u Europi, gdje ih je bilo 2502 manje, dok se njihov broj na ostalim kontinentima povećao: u Africi za 1133, u Americi za 47, u Aziji za 1104 a u Oceaniji za 82. Međutim, ukupan broj svećenika u svijetu u razdoblju od 2010. do 2015. povećao se za 0,83%. Zadržan je trend u kojem broj dijecezanskih svećenika bilježi rast a redovničkih pad.
Prema podacima iz 2015. godine broj stalnih đakona je u stalnom porastu. Od 2010. godine njihov se broj povećao za 14,4%, s 39.564 na 45.255. Porast broja stalnih đakona zabilježen je na svim kontinentima, najveći porast od 13,8% zabilježen je u Oceaniji, dok se u Americi i Europi njihov broj povećao za 16,2% odnosno 10,5%.
Ukupan broj zavjetovanih redovnika nesvećenika u svijetu bilježi u navedenom petogodišnjem razdoblju određeni pad s 54.655 koliko ih je bilo 2010. na 54.229 u 2015. godini. Najveći pad je zabilježen u Europi ali europski kontinent zajedno s američkim ima ujedno najveći broj zavjetovanih redovnika nesvećenika.
Ukupan broj zavjetovanih redovnica u svijetu bilježi pad od 7%, s 721.935 iz 2010. godine na 670.320 koliko ih je bilo 2015. Međutim, kad se promotri statističke podatke po pojedinim zemljopisnim područjima uočavaju s značajne varijacije: dok je u Africi navedenom razdoblju zabilježen porast od 7% broja redovnica a na jugoistoku Aziji od 3,9%, u Južnoj i Srednjoj Americi njihov broj je opao za 8,3%, u Sjevernoj Americi za čak 17,9%, u Europi za 13,4% a Oceaniji za 13,8%.
Zabilježeno je i blago opadanje broja svećeničkih zvanja, čime je nastavljen trend započet u prethodnom razdoblju, od 2011. do 2014. Godine 2015. ukupan broj bogoslova, dijecezanskih i redovničkih, iznosio je 116.843 dok je 2010. taj broj iznosio 118.990. Udio svećeničkih zvanja na milijun katolika je s 99,5 koliko je iznosio 2010. opao na 90,9 u 2015. godini. Promatrajući pojedina zemljopisna područja i tu se uočavaju značajna odstupanja: u Africi, naprimjer, broj bogoslova u tome petogodišnjem razdoblju bilježi stalni rast, uz ukupno povećanje od 7,7%, u Americi se pak bilježi stalno opadanje broja zvanja, a ukupno smanjenje iznosi 8,1%; na jugoistoku Azije nakon početnog rasta iz 2012., (+4,5% u odnosu na 2010.), slijedilo je značajno smanjenje u 2015. godini; u Europi se broj svećeničkih zvanja od 2010. do 2015. smanjio za 9,7%; opadanje njihova broja je zabilježeno također u Oceaniji, i to za 6,9% u odnosu na 2012.
(Izvor: KTA/IKA)