Sarajevska Vijećnica osvijetljena je bojama zastave Republike Turske povodom obilježavanja pete godišnjice pokušaja puča u Turskoj u noći na današnji dan 2016. godine. Nakon neuspjelog vojnog udara u Turskoj je dvije godine bilo na snazi izvanredno stanje, a Erdogan je poduzeo vrlo oštre mjere prema sudionicima puča ali i onima s najmanjom sumnjom u pomaganje pučistima. Frakcija je pokušala nasilno uspostaviti kontrolu na nekoliko ključnih lokacija i institucija u Ankari, Istanbulu i drugim gradovima koji su pod kontrolom vlade i predsjednika Recep Tayyip Erdoğana.
Za pokušaj vojnog udara krive se pripadnici terorističke organizacije Fetullahci (FETO), a koju predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska službeno zatražila od SAD-a.
Nakon pokušaja državnog udara 15. srpnja 2016. godine je turska vlada objavila da su za pokušaj izvođenja puča odgovorni članovi Gülenovog pokreta iz redova vojske. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je Gülenov pokret svrstao kao terorističku organizaciju i uveo tromjesečno izvanredno stanje u zemlji kako bi protiv pripadnika Gülenovog pokreta mogao djelovati aktivnije. Vlada je zbog uvedenog izvanrednog stanja u zemlji imala ovlasti da dekretima djeluje. Tim dekretima je u državne institucije uvela nova pravila. Zbog masovnog otpuštanja zaposlenih u javnim službama i masovnih uhićenja je oporba izvanredno stanje označila kao „civilni puč i lov na vještice protiv kritičara vlade” te je bezuspješno tražila ukidanje izvanrednog stanja. Ukupno je izvanredno stanje u Turskoj produžavano sedam puta.
Za vrijeme izvanrednog stanja je ukupno doneseno 32 dekreta. Prema službenim podacima je na toj osnovi privedeno 160.000 ljudi, dok je uhićeno više od 70.000, među kojima su novinari, borci za zaštitu ljudskih prava i oporbeni političari. Protiv 155.000 ljudi su pokrenute istrage zbog „članstva u terorističkoj organizaciji”.
Tijekom udara poginulo je najmanje 312 ljudi, a ranjeno ih je oko 1.500. Mnoge zgrade su uništene ili ozbiljno oštećene (zgrada parlamenta, predsjednička zgrada i sl.). Za vrijeme dvogodišnjeg trajanja izvanrednog stanja u Tursskoj došlo je do masovnih uhićenja (više 9.000 ljudi, uključujući vojne službenike, policajce, pravosudne službenike i sl.).Također, uhićeno je više od 2.500 sudaca (razlozi njihovog uhićenja još uvijek nisu poznati). Preko 21.000 prosvjetnih radnika suspendirano je i udaljeno sa radnih mjesta (uglavnom učitelji iz privatnih škola) pod optužbama da su podržavali čelne ljude udara.
Ovaj akt je doživio oštre osude međunarodne zajednice, prvenstveno Europske unije, NATO saveza i SAD-a. Ove iste države i organizacije otvoreno su podržale Erdoğanovu vladu i demokraciju unutar Turske.
Dalekosežne ovlasti se nisu primjenjivale samo protiv Gülenovih sljedbenika nego i protiv drugih oporbenih snaga. Tako je u područjima u kojima žive Kurdi smijenjeno skoro 100 gradonačelnika i uvedena je prinudna uprava te je uhićen veliki broj kurdskih političara. Međunarodne organizacije kao što su UN i Vijeće Europe su kritizirale tursku vladu i istaknule da se radi o „alarmantnom razvoju”.
Dekretima je obustavljeno izdavanje 70 novina i 20 časopisa te je zatvoreno 34 radio-postaje, 33 televizijske postaje i 30 izdavačkih kuća. Istrage protiv predstavnika medija i uhićenja novinara zbog „propagande kojom podržavaju terorizam” ili „vrijeđanja predsjednika države” pomno prate organizacije kako u Turskoj tako i inozemstvu.
/Republikainfo.com/
.