Sud Bosne i Hercegovine je po osnovu međunarodnih tjeralica deportirane bh. državljane iz Sirije, nakon ročišta održanog odmah po deportaciji, odredio mjere pritvora.
U BiH su na temelju INTERPOL-ove crvene tjeralice, 19. prosinca, iz Sirije deportirani: Milarem Berbić, Emir Ališić, Jasmin Keserović, Senad Kasupović i Hamza Labidi.
Nekoliko sati po prihvatu, Sudu BiH održao je pet odvojenih ročišta i donio pojedinačna rješenja za određivanje pritvora, i to za sve – zbog opasnosti od bijega.
Jedan od deportiranih kojemu je određen pritvor je Senad Kasupović (1980.) iz Velike Kladuše, grada sa sjeverozapada BiH. Osumnjičen je za kazneno djelo organiziranje terorističke grupe u svezi s terorizmom. On je navodno bio pripadnik jedinice Komandosi na čelu koje je bio Bajro Ikanović iz BiH.
Što su izjavili deportirani?
Na ročištu je izjavio da je u zatvoru pod kontrolom kurdskih snaga i međunarodne koalicije bio od veljače 2019. kada je uhićen, odnosno, predao se, u posljednjem uporištu tzv. Islamske države, Baguzu. On je više puta ranjavan u Siriji, piše Radio Slobodna Europa.
Tužiteljstvo BiH je tijekom ročišta navelo da je po osnovu praćenih telefonskih poziva zabilježeno da se Kasupović javljao ljudima u BiH i detaljno objašnjavao gdje se nalazi, koliko je puta ranjen i sl. Sud BiH priopćio je da mu je određen jednomjesečni pritvor.
Jasmin Keserović iz Zavidovića također je deportiran u BiH 19. prosinca i određen mu je jednomjesečni pritvor. Keserović je kao 19-godišnjak otišao u Siriju gdje se navodno pridružio militantima tzv. Islamske države. Osumnjičen je za kazneno djelo terorizma, a za njim je raspisana tjeralica 14. listopada 2015. godine.
Keserović se pojavljivao u propagandnim videima tzv. Islamske države u kojima je pozivao muslimane s Balkana da ubijaju kršćane, postavljaju “nevjernicima” eksplozive pod automobile i ubijaju ih snajperima. Branitelj Senad Dupovac tražio je umjesto pritvora mjere zabrane, tzv. kućni pritvor, objašnjavajući da bi Keserović živio u obiteljskoj kući i redovno se javljao policiji.
Keserović je naveo da se osjeća dobro nakon izručenja iako je devet mjeseci boravio u “logoru kod Kurda”. Kazao da su mu supruga i djeca u kampu Al-Hol u Siriji.
“Mislim da ovdje još uvijek važi jedna netočna percepcija da je sam odlazak u Siriju kazneno djelo. Sam odlazak u Siriju ne predstavlja kazneno djelo, jedino ako se tamo pridružio nekim oružanim formacijama i sudjelovao u nekim tamo radnjama”, kazao je Dupovac nakon ročišta.
Hamza Labidi (1998) je najmlađi od petorice deportiranih u BiH. Na ročištu je najprije odbio ustati na zahtjev sutkinje Tatjana Kosović navodeći da “s vjerske strane neće ustati”. Nakon nekoliko minuta nagovaranja branitelja Senada Bilića poslušao je i ročište je nastavljeno.
Za Labidijem, inače posinkom Emira Ališića koji je također deportiran, potjernica je raspisana 28. ožujka 2017. godine.
Emir Ališić je, prema podacima službi 13. prosinca 2013. godine otputovao u Siriju. Sud BiH donio je rješenje o raspisivanju tjeralice i određivanju pritvora 30. kolovoza 2016. godine, zbog sumnje da je počinio kazneno djelo organiziranja terorističke grupe.
Dokazi tužiteljstva
Tužiteljstvo je iznijelo 15 dokaza uz prijedlog za određivanje mjera pritvora, među kojima su i iskazi svjedoka koji je zajedno s Emirom Ališićem otišao u Siriju, te određene dokaze da se borio na strani terorističke organizacije tzv. Islamska država.
Obrana se protivila mjerama pritvora, a nakon izjave tužitelja da je više od tri godine izbjegavao predati se i dobrovoljno vratiti u BiH Ališić je izjavio:
“Ja sam davno mislio doći, ali nisam mogao. Nisam imao novca, nisam imao dokumente. Čekao sam da se potpiše taj neki sporazum i onda sam se predao. Ove godine 22. veljače sam se predao.”
Na crvenoj INTERPOL-ovoj tjeralici bio je i Milarem Berbić iz Zenice. On je prema vlastitoj izjavi u Siriju otišao kako bi doveo kćer koja je tamo otišla s mužem. Nakon što je, kako je kazao, prevaren, nije više bilo načina za povratak. I Berbić se kao i Keserović pojavljivao na propagandnim snimcima tzv. Islamske države. Pozivao je muslimane da učine hidžru i dođu živjeti u “Islamsku državu”.
Tijekom ročišta Berbić je tvrdio da je u Siriji uglavnom obavljao poslove održavanja kuća u tzv. ketibi (četi u kojoj je boravio), te da nije posjedovao nikakvo oružje, osim “turskog pištolja”.
“Ono što se mora dokazati je da je on sudjelovao u bilo kakvim vojnim akcijama. Ono što ste čuli, što je obrana i sam branjenik rekao, da je bio u Siriji, međutim, da je radio na nekim drugim stvarima i da nikada nije imao oružja”, kazao je po okončanju ročišta Kenan Ademović, branitelj Milarema Berbića.
Od sedam deportiranih muškaraca, za dvojicom – Muharem Dunić i Armen Dželko – nisu raspisane tjeralice, te su oni po prihvatu na Sarajevskom aerodromu privedeni u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu.
“Za nekim od ovih osoba raspisana je međunarodna tjeralica po naredbi Suda BiH, a nakon transporta u Bosnu i Hercegovinu pokrenute su aktivnosti za određivanje mjere pritvora, a Tužiteljstvo nastavlja s njihovim kaznenim procesuiranjem u skladu sa zakonom. Osumnjičene osobe koje su transportirane u BiH pod istragom su zbog kaznenog djela organiziranje terorističke skupine, protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama i kaznenog djela terorizma”, kazao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH.
Ukupno je deportirano 25 osoba, od čega šest žena, 12 djece i sedam muškaraca. Žene i djeca su po pregledu na Aerodromu prevezeni u prihvatni centar u Delijašu u blizini Sarajeva. U prvoj grupi deportiranih građana je i jedno siroče, djevojčica rođena 2015. godine. Oni su u Sarajevo došli uz podršku i saradnju međunarodnih partnera vojnim avionom SAD-a.
S obzirom na to da u je u Siriji ostao značajan broj bh. državljana, iz Ministarstva sigurnosti BiH navedeno je će u suradnji s međunarodnim partnerima nastaviti pratiti situaciju u kampovima u Siriji, gdje se nalazi još izvjestan broj žena, djece i muškaraca iz BiH.
(Izvor: RSE)