Helsinški odbor za ljudska prava zatražio je od Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova da javno objasne zbog čega je BiH glasala protiv nacrta rezolucije Ujedinjenih naroda usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma. Od nadležnih institucija također traže pojašnjenje načina na koji je utvrđen službeni stav države.
Stalni ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima (UN) Zlatko Lagumdžija reagirao je na komentare o glasanju BiH protiv rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma i neonacizma, poručivši kako takve reakcije pokazuju nepoznavanje sadržaja dokumenta i vanjskopolitičkog opredjeljenja BiH.
Lagumdžija je za portal Radio Sarajevo pojasnio kako se nije glasalo samo o naslovu rezolucije, nego o sadržaju dokumenta koji ima 11 stranica, 20 točaka preambule i 75 članaka.
“Usklađujemo politiku sa EU”
Rezolucija pod nazivom “Suzbijanje veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose raspirivanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije” usvojena je 10. studenoga u Trećem komitetu Generalne skupštine UN. Za dokument je glasalo 117 država, 53 su bile protiv, dok je devet bilo suzdržano.
Prije glasanja o rezoluciji usvojen je amandman Velike Britanije, sa 64 glasa ‘za’, 44 ‘protiv’ i ’55’ suzdržanih. Njime je u tekst vraćen dio koji se odnosi na zloupotrebu borbe protiv neonacizma kao izgovora za agresiju na Ukrajinu.
“Prestala me je čuditi površnost i nepoznavanje baznih činjenica, da ne koristim druge još primjerenije ocjene o zlonamjernosti i političkoj pogubnosti takvih stavova, onih koji se čude zašto je BiH u UN glasala protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma”, naveo je Lagumdžija.
Zašto je BiH glasala protiv rezolucije?
Prema njegovim riječima, rezoluciju kao kosponzori su predložile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan.
Lagumdžija je podsjetio kako se Bosna i Hercegovina Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je ratificiran u Parlamentu BiH, obvezala na usklađivanje vanjske i sigurnosne politike s politikom EU.
“Za početak bi mogli krenuti od činjenice kako je svima dobro poznato službeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine, uvažavajući sve zemlje članice UN-a, da usklađuje i zastupa vanjsku i sigurnosnu politiku sa Europskom unijom, a ne s Rusijom, Bjelorusijom i Sjevernom Korejom”, naveo je.
Istaknuo je kako je Misija BiH pri UN-u posljednjih godina u potpunosti ispunjavala ovu obvezu, a da je to posebno važno nakon dobijanja kandidatskog statusa i zahtjeva za početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
Prema njegovim navodima, BiH posljednje četiri godine ima isti stav kao Europska unija kada je riječ o ovoj rezoluciji, a isti stav dijele i Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.
BiH se pridružila zajedničkoj izjavi Europske unije
Lagumdžija je naveo da se BiH prije glasanja pridružila zajedničkoj izjavi Europske unije, zajedno s Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom i San Marinom.
U toj izjavi, kako je pojasnio, ukazano je na to da se tekstom rezolucije ne pravi razlika između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, što je, prema stavu EU, Rusija činila u Ukrajini kako bi pronašla opravdanje za vođenje rata protiv neovisne države.
Posebno je naglasio da se u izjavi jasno potvrđuje opredijeljenost za borbu protiv svih oblika rasizma i netolerancije.
“U potpunosti smo posvećeni globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezanih netolerancija, a da, nažalost, ponuđena ruska rezolucija ne pomaže u tom smjeru, već naprotiv ide u potpuno drugom pravcu”, naveo je Lagumdžija citirajući zajedničku izjavu.
Dodao je da je glasanje protiv konkretnog dokumenta, prema njegovom tumačenju, u skladu s vanjskopolitičkim opredjeljenjem BiH, a ne odbacivanje borbe protiv nacizma, rasizma i drugih oblika mržnje.
Isti stav BiH posljednje četiri godine
Lagumdžija je podsjetio i na rezultate glasanja o ovoj rezoluciji tokom prethodne četiri godine. Kako je naveo, dokument je usvajan sa 112 do 117 glasova za, među kojima su, kao stalne podržavateljice, bile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva i Srbija, uz veliki broj država Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka.
S druge strane, BiH je, prema njegovim podacima, u istom periodu glasala protiv, zajedno s 50 do 54 države. Među njima su bile sve članice Europske unije, SAD, Velika Britanija, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan, kao i države Zapadnog Balkana koje su podržale rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
“Bilo bi pametno raznim komentatorima da prije izlaska u javnost pročitaju makar ono što piše ispod naslova rezolucije kako se ne bi nepotrebno provaljivali sa svojim raskošnim neznanjem”, poručio je Lagumdžija.
Helsinški odbor traži pojašnjenje od BiH
Helsinški odbor za ljudska prava osudio je glasovanje Bosne i Hercegovine protiv nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma i neonacizma, ocijenivši takav potez posebno poražavajućim s obzirom na povijesno iskustvo stradanja stanovništva BiH, prenijela je agencija FENA.
Iz Odbora ističu kako je neprihvatljivo da su prilikom utvrđivanja stava Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima eventualno zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure.
Podsjećaju da je, u skladu s člankom V/3. točkama a) i c) Ustava BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nadležno za vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama.
„Od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova tražimo da prije plenarnog glasovanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav te priopće kakav će stav Bosna i Hercegovina zastupati na plenarnoj sjednici“, navodi se u priopćenju Helsinškog odbora.
Povijesno iskustvo obvezuje BiH na jasan stav
U Odboru naglašavaju kako osuđuju svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma te podsjećaju na stradanja stanovništva Bosne i Hercegovine tijekom Drugog svjetskog rata i rata od 1992. do 1995. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata stanovnici BiH bili su žrtve zločina i progona utemeljenih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. Nekoliko desetljeća poslije, etnička mržnja i politike progona ponovno su dovele do masovnih stradanja i prisilnog raseljavanja tijekom rata devedesetih godina.
„Poštovanje prema žrtvama oba rata obvezuje Bosnu i Hercegovinu da se i u Ujedinjenim narodima i u vlastitoj zemlji jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine“, ističu iz Helsinškog odbora.
Podsjećanje na međunarodne obveze BiH
Iz Odbora upozoravaju da, neovisno o konačnom ishodu glasovanja u Ujedinjenim narodima, Bosna i Hercegovina ima međunarodne pravne obveze u pogledu suzbijanja rasizma i govora mržnje.
Posebno ističu članak 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kojim se od država zahtijeva suzbijanje rasističke propagande, uključujući neonacističku propagandu koja promiče rasnu mržnju ili nadmoć te poticanje na rasnu diskriminaciju.
Također podsjećaju na članak 20. stavak 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, prema kojem se zakonom mora zabraniti svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.
Helsinški odbor pozvao je nadležne institucije Bosne i Hercegovine da navedene međunarodne obveze provode dosljedno i transparentno.
Uz to, zatraženo je da se, u skladu s preporukama Odbora Ujedinjenih naroda za ukidanje rasne diskriminacije, javno objave podaci o prijavama, istragama, kaznenim progonima i sudskim ishodima u predmetima koji se odnose na rasistički govor mržnje i zločine iz mržnje.
Iz Helsinškog odbora poručuju kako borba protiv nacizma, neonacizma i svih oblika rasne i nacionalne mržnje mora biti dosljedna, ne samo kroz međunarodno djelovanje nego i kroz konkretne poteze institucija unutar Bosne i Hercegovine.
/Desk/
