Prošlo je gotovo cijelo desetljeće od kada je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izgovorila frazu “uspjet ćemo” – odnosilo se to na masovni prihvat izbjeglica iz trećih zemalja koji su bez policijske kontrole ulazili u Njemačku, ali i ostale zemlje EU-a.
Godine 2015. i 2016. azil u Njemačkoj zatražilo je milijun ljudi. Je li Angela Merkel tom odlukom zauvijek promijenila ne samo Njemačku nego cijelu Europu?
“Nastala je snažna polarizacija. Brojne desne populističke stranke rasle su na tom valu. Možda i najzanimljivija poruka svega je da brojka sama ne mijenja tržište rada. Ideja je bila da će useljenici ili migranti, kojih je tada došlo 1,3 milijuna, smatra se da je brojka i veća, popuniti praznine na njemačkom tržištu rada. Ispostavilo se da većina ne radi, da im vrijednost obrazovanja nije izražena kao kod njemačke populacije i da samim tim nisu riješili zapravo nedostatke na tržištu rada, što je bio prikriveni motiv iza humanitarnog pitanja”, rekao je za HRT-ov “Studio 4” Tado Jurić, demograf.
“Pomalo je smiješno što su vladajuće stranke puno toga što su predbacivale AfD-u danas preuzele kao svoje politike. Pritisak javnosti je postao toliko snažan da se te teme ne mogu marginalizirati. Pokazalo se da postoji jaz između ideje humanitarnog čina i negativnih strana migracija, koje su gurnute u stranu”, rekao je Jurić.
Jurić je kazao kako je Njemačka lutala 40 godina i ponovno je nezadovoljna jer politike integracije ne obećavaju ono što se nadalo da će osigurati.
“Teza da nema tko raditi, da moramo uvesti radnike, nije točna. Mi možemo aktivirati 400 tisuća ljudi, ali se mora razgovarati o uvjetima rada, a ne ići samo poslodavcima na ruku”, rekao je Jurić.
Naglasio je kako je getoizacija posljedica nepostojanja integracije politike.
/Desk/