Građani zemalja Jugoistočne Europe smatraju da su javni servisi važan dio demokracije, ali i da su ti mediji izloženi političkom pritisku. To pokazuje najnovije istraživanje njemačke fondacije Konrad Adenauer.
„Dvije trećine korisnika medija smatra da je javna radio-televizijski servis sastavni i važan deo demokracije. Istovremeno gotovo 65% njih smatra da su ti mediji izloženi političkom pritisku“, kaže za DW Hendrik Sittig, iz njemačke fondacije Konrad Adenauer (KAS). Sittig je bio voditelj tima koji je proveo istraživanje o stanju u javnim radio-televizijskim sustavima u Jugoistočnoj Europi. Ispitivanje javnog mnijenja provedeno je na više od 10.000 ispitanika u deset zemalja Jugoistočne Europe, piše Deutsche Welle.
Svijest o važnosti javnih radio-televizijskih sustava je, kako pokazuje studija, najviše izražena u zemljama koje su članice Europske unije: Bugarskoj (81%), Hrvatskoj i Rumuniji (po 78%). Autori pretpostavljaju da su članstvom u EU građani tih zemalja možda razvili pojačani osjećaj za demokraciju. S druge strane, najmanji osjećaj za važnost javno-pravnih medija imaju građani Sjeverne Makedonije i Crne Gore (po 57%) i Kosova (54%).
Veliki politički utjecaj
Unatoč tome što je svijest o demokratskom značaju javnih servisa u brojnim zemljama velika, skoro dvije trećine ispitanih smatra da su ti mediji izloženi političkom utjecaju. Taj postotak je najviši u Bosni i Hercegovini gdje 88% ispitanih smatra da su mediji pod političkim utjecajem, dok u Hrvatskoj to iznosi 83%, Crnoj Gori 71%, a najniži je u Albaniji gdje iznosi 46%. To potvrđuju i kritike na račun javnih radio-televizijskih servisa koje su početkom godine zabilježene u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, a tijekom jeseni su se u Bugarskoj dogodili i prosvjedi protiv rukovodstva bugarskog nacionalnog radija.
Sittig ukazuje da postoje, prije svega, dva faktora koja govore o političkom utjecaju: „S jedne strane tu su nadzorni odbori. Njih biraju parlamenti ili druge državne institucije. To naravno stvara ovisnost. Ti odbori bi zapravo morali odražavati sliku društva i biti neovisni u donošenju svojih odluka, kao što je, recimo, odluka o izboru generalnog direktora. S druge strane, većina emitera je u celini ili djelimično financirana, odnosno subvencionirana iz državnog proračuna“. Uz to, dodaje Zitig, financiranje nije dovoljno i nema perspektivne financijske strategije na osnovu koje bi javni radio-televizijski servisi mogli praviti dugoročne planove.
Slabo povjerenje
Zitig kaže da je u bivšim socijalističkim zemljama povjerenje građana u medije vrlo slabo, pa tako i u javne radio-televizijske servise. „Mora biti jasno da mediji, zbog svoje društvene odgovornosti, nisu loptica u rukama politike. Oni bi morali, prije svega, biti izvor pouzdanog i objektivnog izvešćivanja. To je u današnje vrijeme na našoj fragmentiranoj digitalnoj medijskoj sceni važnije nego ikada“, kaže Sittig.
U televiziju, kako pokazuje studija KAS, građani imaju najveće povjerenje, u usporedbi s drugim medijima. Pri tom korisnici gotovo uopće ne prave razliku između privatnih i javnih emitera. To vrijedi i za radio u kojeg građani, generalno gledano, imaju manje povjerenja nego u televiziju. Pri tom građani u Albaniji, BiH, Moldaviji i Srbiji imaju veće povjerenje u javno-pravne radio-stanice, nego u privatne. Najveće povjerenje u javnu radio-televiziju, pak, imaju građani Kosova (56%).
Jugoistočna Europa često je podcjenjena
Sittig kaže da bi želio da Europska unija obrati više pažnje na temu javnih radio-televizijskih servisa. „To inače vrijedi i za EBU i naše javne radio-televizije u Njemačkoj. Kolegicama i kolegama ovdje potrebna je svaka podrška. Meni se u osnovi čini da je Jugoistočna Europa nažalost suviše često podcijenjena.“
(Izvor: DW)