Američki državni tajnik Antony Blinken objavio je novo izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu. U dijelu izvješća analiziraju se i događanja u Bosni i Hercegovini, s osvrtom na korupciju. U dijelu izvješća govori se o korupciji te se podsjeća da, iako u BiH postoji zakonska regulativa koja predviđa kazne dužnosnicima za korupciju, “Vlada nije učinkovito implementirala zakon, niti je korupciju u javnosti postavila kao ozbiljan problem”.
“Vlasti BiH tijekom godine nisu usvojile važne antikorupcijske zakone, kao što su Zakon o sprječavanju sukoba interesa i izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Bilo je brojnih prijava o korupciji u vladi tijekom godine. Sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokoj razini, a u većini okončanih predmeta izricali su uvjetne kazne. Državno tužiteljstvo je tijekom godine podiglo samo jednu optužnicu za korupciju na visokoj razini, protiv Rejhana Rakovića, zaposlenika Granične policije BiH i predsjednika Povjerenstva za provođenje postupka zapošljavanja, zbog nezakonitog traženja i primanja novca od kandidata koji su konkurirali za radna mjesta policijskih službenika u Graničnoj policiji BiH”, analiza je za BiH.
U izvješću se ističe kako su se dužnosnici često nekažnjeno upuštali u koruptivne radnje te da je “korupcija i dalje rasprostranjena u mnogim političkim i ekonomskim institucijama, a posebno u sektoru zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi”.
Ured za borbu protiv korupcije
“Vlada ima mehanizme za istragu i kažnjavanje zloupotreba i korupcije, ali je politički pritisak često sprječavao primjenu ovih mehanizama. Promatrači su smatrali da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, a postojali su i stalna izvješća o korupciji u državnim i entitetskim službama sigurnosti. U okviru svih policijskih agencija postoje istražne jedinice za unutarnje poslove. Tijekom cijele godine, uglavnom uz pomoć međunarodne zajednice, vlada je osiguravala obuku za policiju i sigurnosne snage osmišljene za borbu protiv zlostavljanja i korupcije i promoviranje poštovanja ljudskih prava. Priručnici za obuku na terenu za policijske službenike također uključuju komponente obuke iz etike i borbe protiv korupcije – navodi se.
Kao predvodnika u borbi protiv korupcije SAD ističu Ured za borbu protiv korupcija Kantona Sarajevo, na čelu sa Erduanom Kafedžićem.
“Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i dalje je lider u borbi protiv korupcije. Tijekom godine, ovaj ured je uspješno prikupljao i verificirao imovinske izjave javnih službenika, pružajući važan poticaj sposobnosti javnosti da otkrije neobjašnjivo bogatstvo i promovira integritet javnih službenika”, navodi se u Izvješću State Departmenta, kojeg prenose mediji.
Napominje se da je u Sarajevskoj županiji usvojen i Zakon o suzbijanju korupcije, te da je njime Ured proširio svoje aktivnosti na prevenciju sukoba interesa i zaštitu uzbunjivača.
O državnoj tužioteljici pod sankcijama, Diani Kajmaković
U izvješću američkog ministarstva vanjskih poslova navodi se da imenovanja u pravosuđu nisu bila zasnovana na zaslugama, a da je odgovornost sudaca i tužitelja bila niska.
“Mnoštvo državnih, entitetskih, županijskih i općinskih administracija, od kojih svaka ima ovlasti donositi zakone i propise koji utječu na poslovanje, stvorilo je sustav kojem je nedostajala transparentnost i koji je pružao mogućnosti za korupciju. Struktura vlasti na više razina dala je korumpiranim dužnosnicima široke mogućnosti da traže “naknade za usluge”, posebno u institucijama lokalne vlasti”, ističe se.
Dio izvješća posvećen je i sankcioniranoj tužiteljici Diani Kajmaković.
“U rujnu je vlada SAD sankcionirala zamjenicu glavnog tužitelja Dianu Kajmaković zbog korupcije. Ona se miješala u slučajeve kako bi zaštitila kriminalce, uključujući trgovce narkoticima. Kajmaković je bila kandidat za glavnu tužiteljicu, a sankcije protiv nje gotovo su onemogućile njeno imenovanje.
Nakon toga, Ured disciplinskog tužitelja BiH podnio je službenu prijavu protiv Kajmaković zbog korupcije, zloupotrebe službenog položaja i drugih kršenja. Do okončanja disciplinskog postupka, Prvostupanjsko disciplinsko vijeće VSTV-a donijelo je odluku 31. listopada o odobravanju prijedloga Ureda disciplinskog tužitelja za suspenziju Kajmaković”, istaknuli su.
Nadalje se navodi kako analitičari smatraju da “pravni okvir za prevenciju korupcije zadovoljavajući na gotovo svim razinama vlasti i pripisali su odsustvo kaznenih gonjenja visokog profila nedostatku političke volje”.
Novalić iskoristio pandemiju da kupi neupotrebljive respiratore
“Mnoge institucije na državnoj razini zadužene za borbu protiv korupcije, kao što je Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije, imale su ograničene ovlasti bez izvršnih ovlasti i ostale su nedovoljno resursne. Rukovodstvu u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine nedostajali su poticaji i politička volja za promjene, a ponekad su se miješali u pravne procese. Bilo je indicija da je pravosuđe pod političkim utjecajem, a VSTV je u listopadu 2021. godine razriješio glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić zbog nepravilne vođenja sustava upravljanja predmetima i provođenja Zakona o zaštiti tajnih podataka. Odgovornost sudaca i tužitelja je bila niska, a imenovanja često nisu bila zasnovana na zaslugama. VSTV je proizvoljno koristio izuzetke u smislu etničke pripadnosti i nije dao dovoljno obrazloženja za odluke o imenovanju.
Također se smatralo da su rađeni općenito neučinkoviti predmeti političke manipulacije, što je često rezultiralo uvjetnim kaznama ili zatvorskim kaznama ispod obveznih minimalnih uvjeta. Do kraja 2021. godine, entitetska tužiteljstva RS podigla su 35 optužnica za koruptivna djela. U entitetu FBiH podignuto je ukupno 185 optužnica. Prema Transparency Internationalu, sankcije za koruptivna kaznena djela su niske i nisu adekvatne ozbiljnosti kaznenog djela i stoga nisu odvraćajuće. Sudski postupci su bili izuzetno dugi, a u slučajevima korupcije na visokoj razini traju u prosjeku četiri godine”, porazne su činjenice analize kretanja u BiH.
Osvrćući se na federalnog premijera FBiH Fadila Novalića, ministrice Jelke Milićević i ravnatelja CZ Fahrudina Solaka, konstatira se kako je pandemija korona virusa zloupotrijebljena u cilju korupcije.
“Pandemija COVID-19 je zloupotrijebljena za različite koruptivne aktivnosti; jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na nabavku neupotrebljivih respiratora iz Kine u vrijednosti od približno šest milijuna dolara. U Federaciji BiH za korupciju 2020. godine optuženi su premijer Fadil Novalić, ministrica financija Jelka Milićević i ravnatelj Civilne zaštite Fahrudin Solak – navodi izvješće o korupciji američkog State Depertmenta.
Izetbegović se “prebrojavao”, Čović na obljetnici HZHB, Dodik negirao genocid
U dijelu izvješća State Departmenta govori se i o društvenom nasilju ili diskriminaciji nad nacionalnim manjinama, a kao primjer je navedeno ponašanje pojedinih bh političara.
“Društvena diskriminacija i povremeno nasilje nad etničkim manjinama povremeno su imali oblik napada na mjesta povezana s tim manjinama, uključujući vjerske objekte”, navodi se.
State Department spominje predsjednika SDA Bakira Izetbegovića zbog njegovih izjava o “prebrojavanju Bošnjaka”, bivšeg člana Predsjedništva BiH i aktualnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića zbog negiranja ratnih zločina.
“On je rekao da su se Bošnjaci pobrojali, uključujući lovce, mlade ljude i instruktore dronova”, stoji u dijelu u kojem se tako kritizira Izetbegović.
“Na primjer, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, govoreći na skupu SDA u Hadžićima 27. srpnja 2022. godine, hvalio se vojnom snagom Bošnjaka. On je rekao da su se Bošnjaci “pobrojali, uključujući lovce, mlade ljude i instruktore dronova”, navodi se u izvješću.
Kritizira se i Dragan Čović i drugi politički lideri Hrvata u BiH, zbog “sudjelovanja na svečanosti 8. srpnja 2022. godine povodom obilježavanja 25. godišnjice smrti bivšeg predsjednika tzv. Herceg Bosne, samoproglašene administrativne teritorije koja je ukinuta Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine”.
Također se navodi kako su tijekom godine, predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, kao i visoki dužnosnici njegove političke stranke SNSD i drugi dužnosnici RS-a, nastavili negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995. usprkos nalazima više domaćih i međunarodnih sudova.
“Govoreći nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a 22. srpnja 2022. godine, Dodik je ponovno negirao genocid, rekavši da je ono što se dogodilo u Srebrenici u srpnju 1995. zločin i da se ‘nikakva politička kvalifikacija genocida ne može koristiti za opisivanje onoga što se dogodilo’.
U izvješću se navode i Dodikove riječi kako nametanje izmjena i dopuna Kaznenog zakona BIH visokog predstavnika Valentina Inzka iz srpnja 2021. nije doprinijelo pomirenju, već stvorilo “apsolutnu podjelu” među narodima.
Rad Tužiteljstva Osim sadržaja u ovom odjeljku, State Department je u svoj godišnji izvještaj uvrstio i rad Tužilaštva BiH, slobodu učešća u političkom procesu, korupciju i nedostatak transparentnosti u vladi te stav vlade prema međunarodnoj i nevladinoj istrazi navodnih zloupotreba ljudskih prava.
Mediji
Izvješće State Departmenta obuhvaća i stanje po pitanju slobode medija i odnosa političara prema novinarima u BiH, te se u više navrata navode detaljni opisi pojedinih političara zbog njihovog odnosa prema medijima, a posebno se izdvaja lider SNSD-a Milorad Dodik, a u tkom kontekstu spominju se i Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Faruk Kapidžić, Edin Forto pa i Zoran Čegar, načelnik Sektora uniformirane policije Federacije BiH.
U izvješću se navodi kako je bilo široko rasprostranjenih slučajeva medijskog izvješćivanja i javnog diskursa koji je osmišljen da prikaže pripadnike drugih etničkih grupa u negativnom smislu, obično u svezi s ratom 1992-95, da se “odbaci odgovornost za ratnu brutalnost ili da se pošalju zapaljive poruke u vrijeme političke krize u BiH, a posebno u Federaciji BiH”.
/Desk/