Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nizozemski i hrvatski premijeri Mark Rutte i Andrej Plenković danas borave u BiH gdje se sastaju s najvišim bh dužnosnicim, a kako bi zajednički podržali i potaknuli napretke u pristupnom procesu zemlje, nakon što su čelnici EU-a u prosincu 2023. izrazili spremnost za otvaranje pristupnih pregovora nakon što se postigne potrebna usklađenost s kriterijima za članstvo.
Dan je počeo odlukom hrvatskog premijera Plenkovića da izbjegne sastanak s tročlanim Predsjedništvom BiH, odnosno, članom kolektivnog predsjedništva Željkom Komšićem te su se sa Denisom Bećirevićem, Željkom Cvijanović i Komšićem sastali Von der Leyen i Rutte, dok im se Plenković pridružio u zgradi institucija BiH na sastanku s predsjedavajućom i zamjenicima predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, ministrom vanjskih poslova BiH, te Zajedničkim kolegijem Parlamentarne skupštine BiH.
Mnogi sarajevski mediji ovo su ocijenili kao neviđenim diplomatskim skandalom te su uputili značajne kritike prema hrvatskom premijer navodeći kako je tim činom iskazao nepoštovanje instituciji Predsjednišva BiH. Međutim, iz Vlade Hrvatske uskoro su se oglasili reakcijom kako član Predsjedništva BiH Željko Komšić nije biran voljom hrvatskog naroda u BiH, da s njim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske te da zbog svega toga Plenković nema namjeru promijeniti svoj pristup.
“Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski predsjednik Vlade Mark Rutte borave u radnom posjetu BiH. Cijeli posjet odvija se na inicijativu Hrvatske u cilju pružanja podrške političkim akterima u BiH za provedbu reformi radi otvaranja pristupnih pregovora. Na posljednjem sastanku Europskog vijeća u prosincu 2023. usvojen je zaključak kojim će Vijeće otvoriti pregovore s BiH slijedom izvješća Europske komisije, a koje treba biti pripremljeno najkasnije do ožujka 2024. Tijekom boravka u Sarajevu, predsjednik Vlade Plenković održava sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BiH, poglavarima vjerskih zajednica, visokim predstavnikom za BiH i predstavnicima civilnog društva”, naveli su iz Vlade Hrvatske.
“Što se tiče sastanka s tročlanim Predsjedništvom BiH, konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade jednako je postupio i prigodom radnih posjeta 2021. i 2023. godine – kada je održao sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BIH. Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik Vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup”, poručili su iz hrvatske Vlade.
Međutim, teško je i očekivati zatopljavanje odnosa Komšića s hrvatskom stranom i zbog činjenice da provodi već četvrti mandat kao “hrvatski” član Predsjedništva biravn velikom većinom glasovima Bošnjaka što je uporan nastavak političkog terora, a da svih tih godina nije uspostavio niti najmanju vezu s građanima hrvatske nacionalnosti u BiH.
I sam Komšić koristi svaku priliku kako bi se, pod krinkom demokracije i građanstva dodvorio bošnjačkom biračkom tijelu. On je početkom studenog prošle godine, govoreći na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a oštro kritizirao i visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta optuživši ga za pristranost, a hrvatsku vladu i premijera za rušenje suvereniteta BiH, dok je samog Plenkovića usporedio s ruskim predsjednikom Putinom. Komšić često Hrvatsku i Srbiju, dvije države susjede zajednički zapaljivo ‘tagetira’ kao najveće neprijatelje koje prema BiH imaju čak i teritorijalne pretenzije.
/Desk/