Hoće li razvojačeni branitelji uspjeti ostvariti svoja prava, među ostalima i pravo na dodatak kao oblik naknade za sudjelovanje u ratu ključno je pitanje na koje se čeka odgovor, a prema svemu sudeći u ponedjeljak održani sastanak Odbora za branitelje HNS-a s čelnicima udruge Zaboravljeni branitelji mogao bi biti dodatni vjetar u leđa zahtjevima da se ubrza donošenje nekoliko zakonskih rješenja i strukturalnih promjena u Federaciji, počevši od zakona o razvojačenim braniteljima pa do ustroja Ministarstva branitelja na principu dvije komponente.
Spomenuta udruga već duže vrijeme inzistira na usvajanju rezolucije kroz koju se traži dodatak, kao i objava registra branitelja, a kako je potvrđeno nakon višesatnog razgovora, stavovi udruge i stavovi Odjela za branitelje HNS-a usuglašeni su do te mjere da se potvrdilo kako ciljevi iz rezolucije zapravo odgovaraju već ranijim zaključcima iz Parlamenta te je stoga upućen jedinstven poziv Ministarstvu branitelja Federacije u kojem se traži jasan odgovor kada će u proceduru biti upućeni neophodni zakoni za rješavanje prava braniteljske populacije.
Traže se odgovori
Slavko Marin, predsjedatelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat kazao je nakon sjednice kako je težina tema bila zahtjevi iz Rezolucije te je kazao kako mu je drago da su nakon jedne iscrpne i argumentirane rasprave došli do zajedničkih zaključaka.
-Poručujem da su branitelji, bez obzira na udruge, svi zajedno branitelji HVO-a, kazao je Marin, dodavši kako je na sastanku napravljen presjek aktivnosti koje provodi aktualna vlast boreći se da pitanja branitelja budu što je kvalitetnije riješena. U tom kontekstu dotakli su se zaključka Doma naroda Parlamenta FBiH vezanog uz branitelje, a koji je istovjetan pa i malo širi od zahtjeva zaboravljenih branitelja iz rezolucije te su se na kraju u zaključcima spojili navedeni zahtjevi. Precizno je definiramo kako se od vlasti, odnosno parlamenta traži da dobije odgovor od resornog ministarstva što je učinjeno na realizaciji tih zaključaka, a pritom je naglasak bio i na zakonima koji su u proceduri. Marin je kazao kako se traži od vlasti da se pokrenu aktivnosti na tom planu uz mišljenje kako bi se zakoni mogli donijeti u idućih pet mjeseci. Među njima su Izmjene zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju kojima se ispravlja nepravda koju je bivša vlast napravila prema vojnim umirovljenicima umanjujući im mirovine. U kontekstu zajedničkih zaključaka je i onaj o zakonskom rješenju o registru branitelja gdje se utvrdilo kako zaključci Parlamenta, rezolucija i stavovi javnosti imaju iste ciljeve.
Važno je i pitanje zakonskog rješenja o pravima razvojačenih branitelja, a Marin je pritom objasnio kako se tu radi o skupinama koje je prepoznala rezolucija i koji nisu dobili nikakva prava u smislu financijske nadoknade koja život znači. Kazao je kako unutar tog zakona treba tražiti rješenja vezana uz ratni dodatak te je upitao ministra zašto se ovo zakonsko rješenje ne stavi u proceduru.
Zakon mora ići u proceduru
-Taj zakon mora ići u proceduru i urediti prava koja već jesu definirana i usuglašena. Ostalo je pitanje modaliteta kako definirati tu vrstu nadoknade; hoće li se zvati ratnom nadoknadom ili skrbi i koji će sve elementi ući u izračun, to ostavljam ljudima koji predstavljaju tu populaciju, pravnicima i onima koji primaju plaću u federalnom Ministarstvu, naglasio je Marin. Jedan od zahtjeva ide i u smjeru ustroja dvokomponentnosti unutar Ministarstva branitelja, odnosno ustroja dva sektora.
-To je preduvjet i jedina mogućnost da bi se transparentno, ravnomjerno i pošteno izvršila raspodjela novca koja pripada braniteljskoj populaciji-pripadnicima HVO-a i Armije BiH, poručio je Marin. Takvo što, dodao je, ne bi bilo neobično s obzirom da takav sustav postoji u HNŽ-u, dok na razini države postoje i tri komponente i to na primjeru Ministarstva obrane gdje pored ministra postoje i dvoje zamjenika iz druga dva naroda. Marin je kao ilustraciju iznio podatak kako u federalnom Ministarstvu branitelja radi jedna, a možda i dvije osobe ispred HVO-a.
Konačni su zaključci, pojasnio je, da se svi ovi problemi pobroje i da se traži od resornog ministra definiranje agende za 2017. u kojoj će se naći rješavanje ovih problema, a da se istodobno od dužnosnika Hrvata u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti traži angažiranje oko ovih pitanja.
-Pitanja postavljena u rezoluciji i zahtjevi su za nas po svojem sadržaju i namjeri prihvatljivi, ali da ih trebamo rješavati segmentarno u nekoliko zakona, istaknuo je Marin.
Svi zahtjevi opravdani
Predsjednik udruge Zaboravljeni branitelji ZHŽ-a Vlado Marušić kazao je kako su jako zadovoljni sastankom jer je Rezolucija prihvaćena na način da su se svi složili kako su ti zahtjevi opravdani i da ih treba rješavati. Marušić je podsjetio kako se prvo tražilo usvajanje rezolucije, a onda da se kroz sustav zakonskih rješenja dođe do zahtjeva iz navedenog dokumenta.
No, na ovom sastanku su, kako ističe, skratili put te su svi utvrdili kako su zahtjevi iz rezolucije opravdani i identično sa zaključcima federalnog Doma naroda iz 2014. godine te su se složili da se pitanja dodatka, registra i udruga rješavaju kroz sustav zakona po hitnoj proceduri.
-Braniteljski dodatak bi trebao ići kroz zakon o razvojačenim braniteljima. Od Ministarstva branitelja tražimo po hitnoj proceduri zakon o jedinstvenom registru pripadnika Oružanih snaga i objavu popis korisnika prava iz područja braniteljsko-invalidske zaštite kako je naloženo zaključcima Doma naroda 20. lipnja 2014, pojasnio je Marušić. Kada su u pitanju udruge od posebnog značaja tu su se također aktivno uključili i zakonsko rješenje je u proceduru, a time je, naveo je on, jasno da ništa iz rezolucije nije izbačeno kao neprihvatljivo. Predstavnici zaboravljenih branitelja su podržali pak zahtjeve za ustrojem dvije komponentne unutar resornog federalnog Ministarstva.
-Evo zašto, imamo informacije da od 560 milijuna maraka 88-90 posto pripada bošnjačkoj komponentni, a 10-12 posto Hrvatima, upozorio je Marušić, kazavši kako nije sporno imati dvije komponente te kako bi HVO i Armija i dalje zajedno inzistirali na zahtjevima i zakonskim rješenjima.
Borba je zajednička samo što ćemo malo amortizirati stanje. Ovdje nema podjela, ali se moraju znati neke stvari, dodao je Marušić.
(Izvor: Dnevni list)
Nakon prošlotjednog sastanka predstavnika Udruge Zaboravljeni branitelji s predsjednikom HDZ-a dr. Draganom Čovićem te njihovom sudjelovanjem na jučerašnjem sastanku Odbora za branitelje HNS-a, potpuno je jasno da je svoje dotadašnje mišljenje o Zaboravljenim braniteljima dijametralno promijenjeno za razliku od samo prije nekoliko mjeseci.
Podsjećamo na njihovu reakciju iz svibnja prošle godine i najavu prosvjeda Zaboravljenih branitelja:
Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH ne podržava najavljene prosvjede za 19. 5. 2016.g na području FBiH koje organizira udruga „Zaboravljeni branitelji“.
-Ne podržavamo najavljene prosvjede koje je u ime branitelja najavila udruga „Zaboravljeni branitelja“ na području FBiH dana 19. 05. 2016. g. jer su isti izvan sustavnog djelovanja kroz koje se daju lažna i neprovediva obećanja braniteljima, poništavaju do sada uloženi veliki napori svih udruženja branitelja u FBiH, ministarstva branitelja županija i Federalnog ministarstva, vlada županija, Vlade FBiH i Parlamenta FBiH u rješavanju potreba svih branitelja u FBiH, tada su naveli u priopćenju.
Odjel za branitelje HNS podržava aktivnosti koje provodi Ministarstvo branitelja FBiH u suradnji s udrugama branitelja u kojima, kako navode, ima mjesta i mogućnosti za rad i djelovanje svih branitelja pripadnika HVO-a, ABiH i MUP-a.
-I nadalje ističemo potrebu za vraćanje nezakonito oduzetih prava branitelja koje je učinila predhodna vlast Platforme i tražimo potpunu provedbu odluka Ustavnog suda FBiH, Zaključaka Parlamenta FBiH koji se odnose na zakone o pravima branitelja, provedbu revizije branitelja, te cjelovitu provedbu postojećih zakona vezanih za branitelje na županijskoj i federalnoj razini.
Svjesni smo teškog financijskog stanja u BiH i FBiH, ali tražimo da se ne umanjuju dostignuta prava branitelja, čime se osigurava da svaki branitelj u određenoj životnoj dobi može ostvariti pripadajuće braniteljsko pravo čime je osigurano da svatko tko je bio branitelj ostvari neko od prava. Takva mogućnost danas postoji u postojećim zakonima.
Prosvjedi u kojima se ističu nerealni i neprovedivi zahtjevi nisu put za poboljšanje materijalnog statusa branitelja te ih kao takve Odjel za branitelje HVO i Domovinski rat HNS ne podržava, naglašavali su u priopćenju.
Odbor za branitelje i udruge Domovinskog rata HDZ-a BiH: Nećemo podržati anarhiju koja se zagovara
Tada su reagirali priopćenjem za javnost i u Odboru za branitelje i udruge iz Domovinskog rata HDZ-a BiH ističući kako “aktivno prate i sudjeluju u aktivnostima koje se odnose na statusna pitanja dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata, ratnih vojnih invalida i obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i svih hrvatskih branitelje sudionika Domovinskog rata”.
Naglasili su kako javno iskazuju svoj odnos prema Domovinskom ratu, odnosno, daju mu “dignitet koji zaslužuje kao jedna od najvećih svetinja hrvatskoga naroda”.
Svjesni su, istaknuli su tada, činjenice da postojećim zakonima iz oblasti braniteljske zaštite nisu obuhvaćane sve kategorije branitelja i da dostignuta razina primanja onih koji su obuhvaćeni pravima nije dostatna za život dostojan branitelja.
“Zato, zajedno sa udrugama proisteklim iz Domovinskog rata kontinuirano tražimo sustavna rješenja za zaštitu stečenih prava i unapređenje cjelokupnog sustava skrbi za sve branitelje kroz dijalog s legalnim i legitimnim predstavnicima vlasti u FBiH. Podržavamo sve aktivnosti koje se provode kroz javnu raspravu i pozdravljamo sve inicijative kojima se zagovara poboljšanje postojećeg sustava u granicama realnih mogućnosti. Mi nećemo podržati ničije zahtjeve koji višestruko prelaze ukupne financijske mogućnosti Federacije i županija. Nećemo svoj glas dati za inicijative kojima se razara postojeći sustav i dovodi nas u situaciju pravne i socijalne nesigurnosti te od jednoga zdravog i jednog bolesnog prave dva bolesna. Uspostavljeni sustav skrbi je daleko od pravednog i savršenog ali je u svakom slučaju bolji od anarhije koja se zagovara”, istaknuli su u priopćenju.
“Stoga smo odlučni u opredjeljenju da nećemo dati potporu bilo kakvim prosvjedima, a posebice ne prosvjedima koje bez nas a u ime nas, organiziraju politički izmanipulirane neformalne skupine”, zaključili su.
/Republikainfo.com/