Prijedlog američkog izaslanika Matthewa Palmera, kako se čini, ne sviđa se ni predsjedniku najjače bošnjačke stranke Bakiru Izetbegoviću, kao i njegovom koalicijskom parteru s ljevice Željku Komšiću, a ni najjačajo hrvatskoj opciji – HDZ-u BiH i predsjedniku Draganu Čoviću.
Izetbegović: “To nije put”
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i predsjedatelj Doma naroda BiH, potvrdio je da je razgovarao s američkim izaslanikom Matthewom Palmer i veleposlanikom SAD Ericom Nelsonom. ”Naravno, tema je bila trenutna situacija u BiH, kriza, blokada, ali prije svega mogućnosti da se usvoje izmjene Izbornog zakona, odnosno potrebne izmjene Ustava koje bi vodile izmjenama Izbornog zakona. Palmer nije donio nikakav prijedlog. Ono što on očekuje je da Čović i ja razriješimo taj čvor. Ja sam mu kazao, po tko zna koji put, da to nije put. Dakle, Čović i ja sami i da nađemo najidealnije rješenje ono neće proći zbog toga što je ignoriralo poziciju ostalih stranaka koje su s nama u Parlamentu. To se potpuno mora otvoriti na način, ne samo da sudjeluju parlamentarci, nego svi zainteresirani u ovoj zemlji. Tako da sam ja tu stvar odbio, ali smo se dogovorili da se proširi pregovaračka ekipa na predsjednike parlamentarnih stranaka, uz mene koji predstavljam, da tako kažem, volju bošnjački opredijeljenih glasača. To su i ljevičari, građanske opcije koje imaju dva ili tri puta više ruku u Parlamentarnoj skupštini od HDZ-a. Njih je iracionalno pokušati zaobići. Oni moraju predstavljati interese svojih glasača, svoje vlastite stavove itd”, rekao je Izetbegović.
On je komentirao i američki prijedlog – brisanje etničkog prefiksa u Predsjedništvu BiH i Domu naroda FBi, kazavši kako je to “moguće izvesti ako bude suglasnosti kod stranaka iz srpskog korpusa, HDZ-a i ljevičarskih stranaka”.
”Mislim da će biti suglasnosti ako svi nađu svoj interes u tome. Dakle, ako se HDZ-u ponudi model poput recimo Travanjskog paketa koji će davati 90 posto šanse da Hrvati izaberu jednog od tri člana Predsjedništva, bez tog prefiksa ‘hrvatski’, a ako ljevičarske stranke dobiju zauzvrat npr. svođenje funkcije domova naroda na isključivu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Tada bi se napravio neki balans i to bi imalo šanse dobiti dvotrećinsku podršku. Bez tretiranja i domova naroda, njihove funkcije, mislim da nemaju šansu proći”, kazao je.
Izetbegović podsjeća da je Travanjski paket imao za cilj riješiti presudu Sejdić-Finci, dati mogućnost svakome da bira i da bude biran. On je rekao i kako će pokušati uvjeriti Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH i predsjednika DF-a, s kojim čini zeleno-crvenu koaliciju, da prihvati Fileov model.
”U isto vrijeme povećati šanse, jer neizravni izbor, faktički ne možete izabrati jednog od tri člana Predsjedništva bez volje hrvatskih predstavnika, i skoro garantirati da će to biti Hrvat. Ili onaj koga Hrvati odaberu u Parlamentarnoj skupštini. Fileov model je isto to samo na izravan način. Ja s Komšićem imam dogovor kojeg se kanim držati, da ćemo zastupati zajedno ono što se dogovorimo. Ja ću njega pokušati uvjeriti da je bolje ići izravno. Ako ćemo dobiti jedan te isti rezultat onda je bolje sačuvati izravan izbor. Ako prepustimo kroz neizravan izbor i ovu stvar predsjednicima stranaka, konkretno Dodiku, Čoviću itd., tko zna kada ćemo imati formirano Predsjedništvo BiH. Ovako ga uvijek imamo nakon nekih 30-40 dana”, rekao je.
Izetbegović je rekao kako je imao sastanak s Nerminom Nikšić koji zastupa iste stavove kao SDA.
”Ako Čović želi riješiti jedan zahtjev, jednu frustraciju hrvatskog korpusa, onda treba imati u vidu i zahtjev i frustraciju, bojazni građanskih, ljevičarskih stranaka. Tako da okoprilike isto nastupamo i mislim da ćemo to staviti i na papir. Dakle vrlo jednostavno, minimalistički – ako želite riješiti stvar s izborom člana Predsjedništva, tada trebamo riješiti i problem koji živimo tri godine, a to je jedan Dom naroda koji ne dopušta formiranje nove federalne Vlade, da se popuni Ustavni sud itd.”
Komšić: “To tako ne ide”
I predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić susreo se i razgovarao sa specijalnim izaslanikom State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthewom Palmerom, s kojim je razgovarao o načinima izmjene izbornog zakonodavstva. Komšić je rekao da Palmer “zagovara pregovore na način da svi budu zadovoljni”.
”To je prezahtjevno. Svi predstavnici međunarodne zajednice kada zagovaraju neki pristup naglašavaju da su oni za nešto, ali da mi to trebamo donijeti. To tako ne ide, ako se zagovara neki pristup iza njega se treba stati javno”, mišljenja je Komšić.
Njegova očekivanja od pregovora o manjim izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona su da se svi drže standarda koji znače poštivanje osnovnih ljudskih prava, provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava i presuda bh. sudova.
Čović: “O etničkim prefiksima ne treba pregovarati”
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, u četvrtak je rekao da se o “etničkim prefiksima” pri izboru vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba pregovarati, dva dana nakon što je američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer predložio njihovo uklanjanje.
Čović je rekao da se može raspravljati o racionalnoj organizaciji BiH, ali ne i o “pitanju zadovoljenja potrebe osiguranja jednakopravnosti triju naroda”.
To je „minimumim” određen ustavom i Daytonsko-pariškim sporazumom, naglasio je.
Podsjetimo, Palmer je uoči dolaska u BiH kazao kako je SAD smatra da bi problem mogao biti riješen ukidanjem etničkih prefiksa kod članova državnog vrha.
Takva naznaka na tragu je potrebe da se riješi pitanje provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava koji je u pet slučajeva utvrdio kako je dio građana BiH diskriminiran u izbornom procesu jer se u državni vrh i Dom naroda parlamenta BiH mogu birati samo pripadnici konstitutivnih naroda.
“Etničkih predznaka, odnosno svega što se tiče konstitutivnih naroda u ustavu BiH i u svim našim zakonima, u izbornom kapacitetu ima negdje oko tri posto u svim izbornim jedinicama. a u 97 posto se radi o klasičnom građanskom modelu”, rekao je Čović, pa dodao da “treba iznaći mjeru između građanskog i etničkog”.
Plenković je u Odžaku ponovio stav Hrvatske koja insistira da se uoči izbora koji se u BiH trebaju održati u oktobru iduće godine treba postići “konsenzus između političkih stranaka i institucija, uz podršku međunarodne zajednice”.
Time se želi izbjeći situacija gdje bošnjački glasači izaberu hrvatskog predstavnika u tijelima vlasti, “što se nije događalo prije 2006. godine”, naglasio je hrvatski premijer.
On je to nazvao “dezavuiranjem slova, duha i političkog dogovora” postignutog u Daytonu i Parizu te praksom “koja je loša za odnose između Hrvata i Bošnjaka”.
“Sve što radimo je za unaprjeđenje povjerenja i dijaloga i da zajednički nađemo rješenje gdje će se svi narodi dobro osjećati i biti zastupljeni onako kako je zamišljeno na konceptu jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.
“To je hrvatska pozicija i na tom tragu razgovaramo s predstavnicima Europske unije i SAD-a”, rekao je Plenković.