U BiH su prošle godine na temelju sporazuma o readmisiji vraćena 402 domaća državljanina, a najveći broj iz Njemačke, 326 osoba.
U Izvješću o prihvatu i integraciji državljana BiH koji se vraćaju u BiH na temelju sporazuma o readmisiji za 2023. godinu, navedeno je kako je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaprimilo najavu povratka za 374 osobe.
Uz Njemačku, druga po broju readmisiranih državljana BiH je Francuska, iz koje su vraćene 22 osobe, prenosi Glas Srpske.
Najviše građana vraćeno u FBiH
”Devet državljana BiH readmisirano je iz Švicarske, a šest iz Švedske. Po dvije osobe vraćene su iz Španjolske, Grčke, Belgije i Crne Gore, dok je po jedan državljanin BiH vraćen iz Austrije, Italije i Srbije”, navodi se u izvješću.
Gledajući strukturu readmisiranih državljana BiH prema mjestu posljednjeg prebivališta ili mjestu rođenja, najviše građana vraćeno je u FBiH, njih 289.
U Srbiju su vraćene 54 osobe, od kojih 25 u Brčko Distrikt, dok u promatranom razdoblju za jednu osobu nadležni nisu mogli utvrditi posljednje mjesto prebivališta.
U navedenom izvješću je navedeno da kada je u pitanju struktura readmisiranih državljana BiH koji su zatražili pomoć Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, važno je naglasiti da se uglavnom radi o osobama iz najugroženijih kategorija.
”Riječ je uglavnom o kroničnim bolesnicima, osobama starije životne dobi, ovisnicima o psihoaktivnim tvarima, pripadnicima nacionalne manjine – Romima, kao i osobama loše socijalno-ekonomske prošlosti”, stoji u izvješću.
U istom dokumentu navodi se i kako neadekvatan prihvat prema sporazumima o readmisiji samo jedne osobe može negativno utjecati na kvalitetu izvješćivanja Europske komisije o obvezama koje proizlaze iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima sa zemljama Schengenskog sporazuma.
Protivljenje novim migracijskim kretanjima
”Kao jedan od izazova pred institucijama BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice u oblasti prihvata i integracije državljana BiH, koji se na temelju sporazuma o readmisiji vraćaju u zemlju, je činjenica da je, prema Eurostatu, u zemljama EU trenutno se nalazi oko 5.000 građana koji su podnijeli zahtjev za azil”, navedeno je u spomenutom izvješću.
Kažu i kako s obzirom na to da je, prema dostupnim informacijama iz EU, broj priznavanja zahtjeva za azil koji podnose građani BiH vrlo mali, ali i jačanjem stranaka u EU koje se protive novim migracijskim kretanjima, očekuje se povećanje broja povrataka državljana BiH na temelju sporazuma o readmisiji.
”Opravdana je zabrinutost državnih institucija da postojeći kapaciteti neće biti dovoljni da podmire sve potrebe nastale ubrzanim povratkom. Stoga se nametnula potreba jačanja institucionalnih kapaciteta za prihvat državljana BiH koji se vraćaju u zemlju na temelju sporazuma o readmisiji”, navodi se u izvješću.
Dodaju i kako je potrebno poduzimati daljnje integracijske mjere, s ciljem sprječavanja povratka u zemlje zapadne Europe, čime se, kako ističu, na najsvrsishodniji način čuva bezvizni režim i povećava povjerenje u učinkovitost institucija BiH.
Troškovi
Iz proračuna Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u 2023. godini izdvojeno je 150.000 maraka u obliku granta za potporu općinama uključenim u sustav prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju na temelju sporazuma o readmisiji.
Taj novac dobio je 26 mjesnih zajednica i Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Sarajevu, s kojim resorno ministarstvo ima potpisan protokol o suradnji.
/Desk/