Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    • Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi
    • Porezi na električnu energiju su preveliki
    • Preminuo poznati glumac iz hit serije ‘Reži me‘. Javnost nije znala da se borio s teškom bolešću
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    ISTRAŽIVANJE Više vjerujemo vjerskim zajednicama, drastično manje u medije, a najmanje u političare

    republikaBy republika03.05.2017No Comments5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Prema rezultatima telefonskog istraživanja, provedenom nad 500 ispitanika metodom slučajnog odabira fiksnih telefona kućanstava, mediji se nalaze na 3. mjestu ‘institucija’ kojima se vjeruje – 52,8% ispitanika im je dalo povjerenje, a što je za 26,4% manje u odnosu na 2016. kada je isti iznosio 79,2%.

    Prema istraživanju, građani najviše povjerenja imaju u vjerske zajednice (74,6%), što je porast povjerenja u odnosu na prošlu godinu za 5% posto, te u nevladin sektor (61,3%).

    Ispitanici i dalje najmanje vjeruju političarima (11,3%), i to je pad povjerenja za 7% u odnosu na 2016.

    Većina ispitanika, njih 79%, smatra kako sloboda medija u BiH ‘NIJE’ ili je ‘DJELOMIČNO PRISUTNA’. Treba napomenuti da je, u odnosu na prošlu godinu ovaj postotak iznosio 84,3%

    U RS-u 81,5%, a u F BiH 73,5% dijeli mišljenje kako sloboda medija nije ili je djelomično prisutna. U odnosu na 2016., u RS-u je povećan broj građana koji dijeli ovo mišljenje, dok je u F BiH taj broj smanjen.

    Utjecaji na uredničku politiku – politička ovisnost medija

    Ove, kao i prethodnih godina, najveći dio ispitanika u BiH smatra da su osnovne zapreke slobodnom radu medija politička zavisnost i utjecaji – 52,2%, financijska ovisnost 46,2%, opča politička klima 40%, nedovoljna profesionalnost 15,6% i neadekvatan zakonski okvir 36,4%.

    Uzorak ispitanika u F BiH većinom smatra da je opća politička klima u zemlji osnovna zapreka slobodnom radu medija 52,6% dok 70,5% ispitanika u RS smatraju da je to “politička ovisnost”.

    No, začuđujući su rezultati ispitanika jer je:

    – smanjen broj istih koji smatraju da najveći utjecaj na medije imaju političari, dok raste percepcija građana o utjecaju vlasnika medija i urednika.
    – zabilježen blagi porast zadovoljstva ispitanika u F BiH i porast nezadovoljstva ispitanika u RS radom medija i novinara.

    Napadi na novinare

    Najveći dio ispitanika i ove godine smatra neopravdanim svaku vrstu napada na novinare, iako je u RS zabilježen porast broja ispitanika koji u nekim slučajevima smatraju opravdanim napade na novinare.
    Napade na novinare smatra neprihvatljivima 87,45% ispitanika, dok je 2016. ta brojka bila 92%.

    U Federaciji BiH samo 6% ispitanika “opravdava” napade na novinare, a u RS taj postotak znatno veći – 24,7%.

    Kršitelji novinarskih prava

    Ispitanici političare smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda, 60,8%, dok je ovaj postotak prošle godine bio veći – 72,2%. Na ovo pitanje 16% odnosi se na vlasnike medija i urednika, dok je ovaj postotak prošle godine iznosio 17,6%.

    Zanimljivo je da u F BiH znatno veći broj ispitanika, 22,2%, smatra da su vlasnici i urednici kršitelji novinarskih prava, taj postotak u RS je samo 3,7%, dok 15,4% smatraju da su poslovni ljudi kršitelji novinarskih prava.

    Kako unaprijediti kvalitetu novinarstva u BiH

    Najveći dio ispitanika, 66%, smatra da je potrebno osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara te unaprijediti sustav obrazovanja novinara, 52,8%.

    Također, 51,2% smatra da novinari imaju bolji materijalni i financijski položaj, dok 40,6% drži da b kriteriji za ulazak u novinarsku profesiju trebali biti pooštreni.

    Nastavlja se pad tiskanih medija, jača internetsko informiranje

    Prema istraživanju, televizija je i dalje dominantan medij u BiH, 60,6%, ali manje nego prošle godine kada je taj postotak iznosio 64,6%.
    I dalje raste broj građana koji koriste internet kao najvažniji izvor informacija, 27,9%, a taj postotak je prošle godine bio 24,6%.
    Za samo 6,7% ispitanika dnevne novine su stalan izvor informacija, odk je 2016. godine taj psototak bio još manji 4,6%, za radio 4,6%, a magazini 0,8%.

    Pluralizam mišljenja

    Većina ispitanika, 49,83% se djelomično slaže da se posljednjih godina povećala količina medijskih sadržaja u javnosti, a time i različitih pogleda na društvene prilike, ali je primjetan blagi porast broja ispitanika koji se u potpunosti slažu sa ovom tvrdnjom, 29,3%.

    Da je internet demokratizirao komunikaciju i omogućio pluralizam mišljenja smatra 43%, što je značajan porast u odnosu na 2016. kada je postotak bio 28,4.

    No, dok istraživanje pokazuje porast onih koji se informiraju putem interneta, unatoč povećanju broja internetskih portala i javno dostupnih medijskih sadržaja, 30,8% anketiranih se ne osjećaju kvalitetnije informiranima.

    Mediji i nacionalne tenzije

    Od 500 ispitanika 32% anketiranih smatraju kako bh mediji pridonose jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu te među bh entitetima, u odnosu na prošlu godinu, kada je taj postotak iznosio 22%.

    Većina ispitanika se djelomično, 39,5% ili u potpunosti, 32,5% slaže sa tvrdnjama da je rad novinara često politički motiviran zbog čega gube objektivnost.

    Također, većina ispitanika 40,9% se slaže da je u medijima previše negativnih informacija i pesimizma i taj dojam je pristuniji u F BiH, 44,3% nego u RS-u 37,5%.

    Javni servisi i njihov opstanak

    Snažan politički utjecaj na PBS prepoznaje 47% ispitanika, u F BiH 54,6%, u RS-u 39,5%. Većina ispitanika, 78,15%, opstanak javnih servisa vidi kroz potpuno ukidanje RTV pretplate te financiranje javnih servisa iz proračuna države i entiteta.

    U odnosu na 2016. zabilježen je porast broja ispitanika koji opstanak javnih servisa vide kroz izravnu naplatu RTV pretplate od samih javnih servisa i njihovih službi.

    RTV kanal na hrvatskom jeziku

    Najveći dio ispitanika, 39,7% ovaj zahtjev smatra političkim zahtjevom HDZ-a, stranke koja želi imati javni servis pod svojom kontrolom. Financijski nemogućim projektom ovaj zahtjev smatra 33,15% ispitanika.

    Ono što je kontradiktorno je da “svaki četvrti stanovnik F BiH smatra kako je opravdan zahtjev za uvođenje kanala na hrvatskom jeziku”.

    I u 2017. godini većina ispitanika, 59,2%, pitanje kvalitetnijeg informiranja Hrvata vidi kroz potpunu provedbu postojećeg Zakona o javnom servisu na razini BiH koji nalaže ravnopravnu zastupljenost tri konstitutivna naroda i tri jezika u programskim sadržajima.

    U anketi 20,35% ispitanih smatra kako je potrebno formirati kanal na hrvatskom jeziku u okviru jednog od postojećih javnih servisa, dok se 13% ispitanih zalaže za poseban javni servis na hrvatskom jeziku.

     

    (Republikainfo.com)

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    05.07.2025

    Dodik više nije bjegunac od pravosuđa – Sud BiH, na zahtjev Tužiteljstva BiH, ukinuo mu tjeralicu i pritvor: “Umoran sam od svega”

    05.07.2025

    Zašto “nismo svoji” kada je prevruće? – Visoke temperature pogoršavaju stres, poremećaje spavanja i već postojeće mentalne bolesti

    04.07.2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Najnovije

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela

    Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka

    Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.