Članovi Odbora za anjske poslove Europskog parlamenta članovima Predsjedništva BiH, Šefiku Džaferoviću (SDA), Miloradu Dodiku (SNSD) i Željku Komšiću (DF), koji se javio video linkom, kao i predsjedavajućem Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganu Čoviću (HDZ BiH), jučer su postavili brojna pitanja. Neka od njih su bila vrlo izravna, a pojedini europarlamentarci bili su vrlo kritični i to prvenstveno prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.
Ni ovo tijelo Europskog parlamenta nije bilo pošteđeno međusobnih optuživanja bh visokih dužnosnika te se jasno pokazalo da će se zajednički jezik vrlo teško postići kao i da se to ne može očekivati u bliskoj budućnosti.
Između ostaloga, Džaferović je optužio susjednu Republiku Hrvatsku za sudjelovanje u ‘udruženom zločinačkom pothvatu’, a potom od te iste Hrvatske zatražio pomoć u stabilizaciji BiH i poboljšanju međusobnih odnosa te dvije države. Komšić je išao korak dalje, čak stavljajući u istu ravan Hrvatsku i Rusiju, optuživši prvenstveno Dodika i Čovića da lažu, kazavši kako on “ne predstavlja Hrvate”, ali je i otkrio “tajnu” da je – Hrvat. Dodik je samo nastavio sličnu retoriku kazavši “kako većinski musliani žele potčiniti Hrvate i Srbe”, a sebi je priskrbio zasluge činjenicu što BiH nije na ruskom popisu sankcija te što se “Sarajevo grije plinom iz Rusije”. Čović je naglasio kako Bošnjaci u BiH žele napraviti islamsku državu i nastaviti obespravljivati Hrvate u BiH.
Za naglasiti je i da je europarlamentarka HDZ Hrvatske Sunčana Glavak oštro prosvjedovala zbog Komšićeve usporedbe Hrvatske s Rusijom, dok je pitanje europarlamentarke Željane Zovko, također iz HDZ-a Hrvatske i bivše veleposlanice BiH u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, imala neka od dva pitanja, vrlo nespretno i nerazumljivo sročena koja je čitala s mobitela. S obzirom i na njenu pripadnost i stranci HDZ-a BiH i upućenost u stanje i problematiku, malo je kazati da se od nje očekivalo daleko više.
Rasprava pred Odborom za vanjske poslove vodio je predsjednik Odbora David Mcallister, posljednji sastanak koji se odvijao tijekom dva dana koliko se raspravljalo o BiH, a na kojem su jučer sudjelovali i visoki bh dužnosnici, odvijala se u formatu dva kruga pitanja europarlamentaraca te tako i dva kruga odgovora bh. dužnosnika. Republika donosi cjelovito izvješće o tijeku rasprave, bez uvodnih govora koje su bh dužnosnici održali pred ovim Odborom EP-a.
1. krug rasprave
Romeo FRANZ (predsjednik Izaslanstva EU za odnose sa BiH i Kosovom, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Njemačka, član)
“BiH leži u srcu Europe. Većina stanovnika, a pogotovo mladi, žele svoju budućnost u EU. Mi smo spremni poduprijeti taj put za BiH. Želimo da ispunite sve svoje obveze u ključnim pitanjima i dobijete status kandidata. BiH sa svojim kulturnim bogatstvom je dio Europe i, naravno, biti će članica EU-a u budućnosti. To želimo i na to se možete osloniti. Naravno, još trebamo prebroditi odrđene zapreke. Međutim, reforma i transformacija društva osigurati će državi demokratske strukture i civilno društvo. Moramo se boriti protiv korupcije, životni uvjeti se trebaju značajno poboljšati za sve stanovništvo, bez obzira na etničku pripadnost. To će biti budućnost BiH i to će biti država u kojoj će ljudi zajedno živjeti u miru i sigurnosti, uz dobro radno mjesto i dobru budućnost za sebe i svoje obitelji.
Njemačka savezna vlada je nakon izbora pojačala interes prema zapadnom Balkanu i to ne samo preko visokog predstavnika, već i činjenicom što je naša ministrica vanjskih poslova posjetila BiH i cijelo područje prošli tjedan. Reforme se trebaju odvijati vezano kroz Izborni zakon i ustavno pravo i ne smiju produbljivati etničke razlike. Radi se o jednakopravnosti i jednako poštenom postupanju prema svim građanima. Na žalost, već dulje vrijem politička situacija u biH je više nego kritična i EU treba hitno djelovati. Ruski napad na Ukrajinu je još pojačao tu situaciju. Rat u Ukrajini nas jednostavno prisiljava na djelovanje. Nakon hladnog rata i završetka ratova na Balkanu 90-tih godina, mislili smo da je mir samorazumljiv na našem kontinentu i da će se države same razvijati prema jednakopravnosti i državnosti, poštovanju vladavine prava političkih sloboda itd. 24. veljače smo, na žalost, bolno osjetili da to ne vrijedi.
Radi se o agresivnom Putinovom nacionalizmu i djelovanju Kremlja protiv Europe. Poštovani predsjednici, rat u Ukrajini nas nije odvratio od našeg interesa za zapadni Balkan. Potpuno suprotno – mislimo da Putin ima veliki interes izazvati nesigurnosti potencijalno i u BiH. Naravno, ne želimo rat, ne žellimo da etnonacionalističke elite djeluju na način da štete vlastitoj državi, a ne štite interese svih državljana”.
Paulo Rangel (Stalni izvjestitelj za BiH, Klub zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati, Portugal, potpredsjednik)
“Moram kazati da je naša glavna briga bosanski narod u cjelini. Neovisno o etničkom podrijetlu, vjeroispovjesti, pripadnosti manjini ili jednom od tri konstitutivna naroda. Dobrobit i napredak ta tri naroda je ono što nam je važno. Mislimo da je to i vaša odgovornost. Želio bih jasno, otvoreno i izravno i, možda previše iskren način, prenijeti neke poruke. Kao prvo, potaknupo bih predstavnike RS, posebno gosp. Dodika, da se vrati u državne institucije i radi u okviru Daytonskog sporazuma i Ustava. Svaka vrsta secesionističke aktivnosti i retorike koja nije u skladu sa Ustavom naići će na snažnu reakciju europskih institucija i dovode vašu zemlju u poziciju koja je udaljava od statusa zemlje kandidatkinje, a taj status je naša zajednička želja. Još važnije od toga je da je RS ta koja će se pridružiti ne samo EU nego i drugim zemljama koje su osudile razarajuću i neopravdanu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu.
Zaista je vrijeme za neke pokrete u Europi da shvate da se Putinovu režimu ne može vjerovati i da je njegovo postupanje usmjereno na civilizacijsko uništavanje europskih zemalja i BIH. Vi znate kako pati Ukrajina jer i vi ste 90-tih bili u ratu i stoga biste se uistinu trebali pokazati vrlo solidarnima s tim narodnom. Gospodo Komšić, Džaferović, Čović, zaista je ključno da postignete sporazumo Izbornom zakonu i da možemo organizirati izbore u listopadu kako bismo na taj način BiH omogućili da zaista ide pravim putem prema pridruživanju EU i dobije status zemlje kandidatkinje. To je naša želja, ali vi o tome trebate razmišljati. Toliko ste blizu sporazuma da je stvar dogovora samo stvar političke volje.
Ako želite, možete postići dogovor, a ako ne postignete, vi ćete biti odgovorni da to niste bili u stanju napraviti. To su tri glavne poruke koje vam želim prenijeti i zaita trebate djelovati u ime svih građana, etničkih skupina i konstitutivnih naroda, manjinskih skupina i vjeroispovijesti”.
Michael Gahler ( Klub zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati, Njemačka, član)
“Gospodine Dodik, slučajno sam bio 10. prosinca u Sarajevu i vi ste u Banja Luci održali govor koji je predviđao izlazak RS-a iz BiH za šest mjeseci. Pitam vas: držite li se i dalje tog plana? Mislite li da će EU i Amerikanci to dozvoliti, hoćete li misliti o sankcijama, možda, protiv vas osobno? O čemu ste razgovarali prošli tjedan s ministrom Lavrovom u Antaliji? Je li vam nešto obećao?
Hoćete li biti priznati kao “oblast Banja Luka”, kao Donjeck ili Lugansk? Gospodine Čović, hvala vam što se u ime BiH osudili napad na Ukrajinu, ali što očekujete za Hrvate u BiH kad ste tako tijesno povezani sa gosp. Dodikom koji je povezan sa gosp. Putinom? Kada vidim kako žive preostali Hrvati u RS i koliko ih se malo vratilo, pa samo bi to bio razlog za distanciranje. Ovdje u parlamentu, naravno, svi smo frustrirani oko vašeg pitanja, oko toga da u BiH već dugi niz godina provodite i uzrokujete određenu blokadu, kako biste ostali na mjestima na kojima jeste i vjerojatno vam je svejetno hoće li ili neće biti izbora jer ste vi već na vašim mjestima. Međutim, građani iamju pravo biranaj, a ne političari. Meni, u konačnici, je stalo da pronađete rješenje, ali ono treba biti takvo da ujedinjuje ljude, a ne dijeli”.
Tonino Picula (Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Hrvatska, član)
“Gotovo svi mi u EP želimo BiH kao funkcionalnu, europsku državu. Naša viđenja kako to postići ponekad se razlikuju, ali cilj je nesumnjivo isti. Nadam se da isto vrijedi i za vas. isti cilj imaju i građani koji u nedostatku napretka sve više našuštaju zemlju. Sve što već dugo propuštate napraviti odrazilo se na njihovu negatinvu percepciju, a sve što postignete imati će smisla ako oni ostanu. Najveći konsenzus ovdje vlada oko podrške suverenosti i teritorijalnom integritetu BiH. Politike koje najavljaju odvajanja ili provode blokade nisu prihvatljive i zbog toga smo tražili jasan odgovor EU na takve prijetnje. Također, danas je jasno da je Daytonski sporazum zaustavio rat, međutim, mnoge naknadne interpretacije njegovih odredbi nisu u duhu Ustava ni inicijalnog dogovora. Upravo zbog toga su pregovori o novom izbornom zakonu od ključne važnosti za dogovor o odnosima unutar Federacije pa posljedično i na odnose na razini države. Oportuno je pozivati na bolju funkcionalnost kada se u samo Federaciji ne primjenjuju principi federalizma.
Jednako je oportuno prizivati se na presudu Europskog suda za ljudska prava koja se svakako trebaju primjeniti, a u isto vrijeme ne uvažavati presude Ustavnog suda BiH. U tom kontekstu imam za vas nekoliko pitanja i molio bi odgovore. Gospodine Dodik, planirate li potvrditi konkretnim akcijama prošlotjedne izjave koje ste dali nakon sastanka s njemačkom ministricom vanjskih poslova, a potvrdili ste ih i danas? Pitanja gosp. Čoviću i Džaferoviću: Koliko ste blizu dogovora o Izbornom zakonu? Je li moguć bojkot izbora ukoliko se dogovor ne postigne i kakve su moguće posljedice ako se izbori održe po starim pravilima? Pitanje svima: Jesu li, ne samo članstvo u EU nego i sama kandidatura, uopće održivi ciljevi za zemlju koja se ne može jasno i jedinstveno odrediti što se upravo događa u Ukrajini i koga treba imenovati kao agresora?
Klemen Grošelj (Klub zastupnika Renew Europe, Slovenija, član)
“Na jedan način sam iznenađen kad čujem vaš diskurs u komentarima. To me vraća na kasne 80-te i 90-te godine. To je diskurs koji je EU htjela premostiti. Vi govorite o pravima građana koja proističu iz njihove etničke pripadnosti i vjeroispovijesti, a mislim da 2022. trebamo govoriti o drugim pitanjima. Dolazim iz zemlje u kojoj mnogi vaši građani imaju vrlo jasnu viziju Europe i budućnosti vaše zemlje i oni su to jasno izrazili na izborima. Nadam se da će rasprava biti u smislu vašeg stajališta po pitanju prava vaših građana. Proističu li prava vaših građana iz europskih vrijednosti ili njihove etničke pripadnosti.
Još bi se osvrnuo na dva važna pitanja – genocid je potvrđen, mnoge užasne stvari su se dogodile u BiH i to je dio povijesti. Ali, poricanje genocida nije prihvatljivo. Stoga me zanima vaše stajalište po tom pitanju. I pitanje Ukrajine nije pitanje geopolitike nego temeljnih vrijednosti na kojima se temelji EU. Rusija ne uništava samo sigurnosnu strukturu nego krši ono što se nalazi u svim dokumentima UN-a. Ako želite biti dio naše obitelji, morate imati jasna stajališta”.
Tineke Strik (Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Nizozemska, članica)
“Ruska agresija podvlači potrebu da se zabrani ruski utjecaj u našem susjedstvu. Ne možemo sebi dopustiti da surađujemo s političarima koji prate Putina. Pozivam gosp. Dodika da prekine veze s Kremljom i jasno osudi agresiju i prestane sa glasnom retorikom koju ste iznijeli na ovom sastanku. Pozivam gosp. Čovića da, sve dok gosp. Dodik jasno ne osudi rusku agresiju, se više distancirate od njegovog stajališta i ponašanja. Gospodine Dodik, vaši koraci ka secesiji nisu zakoniti i podrivaju teritorijalni integritet i sigurnost. Pozivam vas da opozovete te korake i vratite se u institucije BiH.
Bezuvjetno. Ako to ne napravite, ne biste više trebali biti na toj poziciji i dovoditi u opasnost zemlju i građane. Gospodine Čović, i vi blokirate institucije i inzistirate na izbornoj reformi koja krši norme Vijeća Europe i dalje će cementirati etničke podjele. Krajnje je vrijeme da građani BiH odlućuju o svojoj budućnosti. Osigurajte da mogu glasati u listopadu za političare koji zaista predstavljaju njihove interese. Pozivam vas da omogućite te izbore bez daljeg uvjetovanja i usvojite paket koji će osigurati da oni budu slobodni i pravedni. Pozivam sve ljude u BiH da prestanu s politikom podjela i rade na boljoj budućnosti za sve građane kako bi se osigurala demorkacija, stabilnost, zapošljavanje i gospodarski izgledi. Ljudi žele živjeti zajedno i praviti napredak na putu ka EU. Građani u BiH to zaslužuju i pozivam političare da im ne stoje na putu i preuzmu odgovornost”.
Hermann Tertsch (Europski konzervativci i reformisti, Španjolska, potpredsjednik)
“Zahvaljujem se na dolasku i znamo da je to bio za njih napor, ali tražit ćemo još više napora. Doista mi se čini tragičnim jer sam 1993. slušao istu retoriku kao što smo čuli i danas i to mi je strašno. Ja sam Španjolac i podsjeća me na sve ono što se događalo u ratu 90-tih.
Mislim da je iznimno važno da mi s europske strane prestanemo što treba učiniti. Jendostavno trebamo od političara triju naroda tražiti da se prihvate posla jer nema drugog načina nego dogovor, a alternativa je novi rat. To je ono što vidimo u ovom trenutku. Čini nam se da nam se približava jedan scenarij koji je bliži od onog što mislimo. Dakle, posotji dodatni rizik u ovom trenutku. Zato je iznimno važno da se sve snage u BiH dogovore i zajedničkim naporom nadvladaju zapreke, urade reforme, preskoče vlastite sjene i krenu prema članstvu, zemlji kandidatu EU. EU vas može zaštititi od nedaća koje će biti u Europi u bliskoj budućnosti. Bit će nam svima jako hladno”.
Marisa Matias (Klub zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu – GUE/NGL, Portugal, potpredsjednica-zamjenica)
“Važno je da imamo ovaj sastanak i da i dalje govorimo o BiH. Dok sam vas slušala imala sam osjećaj da se slažemo po pitanju onoga što vašoj zemlji treba u budućnosti. Što treba učiniti kako bi se postigao dogovor za novi izborni zakon? Što vam je potrebno da ojačate demokratske institucije u zemlji i što vam je potrebno za trajan demokratski dogovor? Što vas to dijeli?
Na ova pitanja EU parlamentaraca uslijedili su ovi odgovori bh. dužnosnika:
Željko Komšić:
“Promatrajući ovu raspravu dužan sam se osvrnuti na nekoliko pitanja. Kada govorimo o Izbornom zakonu i trenutnom procesu njegove izmjene. Mislim da je trenutni proces pregovora oko ograničenih ustavnih reformi i reforme Izbornog zakona u krizi iz jednostavnog razloga. Naime, politički zahtjevi, ponvljam, HDZ-a BiH, ne Hrvata, nego HDZ-a, nemojte da miješamo te dvije stvari, za legitimnim predstavljanjem naroda u smislu etničkih kolektiviteta, u suprotnosti su sa svim europskim standardima – preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije. Također, nije točno ono što smo čuli od prisutnog gospodina da je prijedlog HDZ-a pozdralvjen od strane Venecijanske komisije jer ista nastupa s pozicije poštivanja osnovnih ljudksih prava i ne spominje kolektivitete. Dakle, političke težne, prije svega HDZ-a BiH, ne Hrvata, su u suprotnosti sa svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava i to presuda koje se izričito tiču ove problematike.
Zar mislite – da je suprotno, da HDZ, gospodin Čović ili bilo tko drugi, da bi propustili priliku da se obrate Europskom sudu za ljudska prava da imaju nekog osnova za bilo kakvu vrstu žalbe? Ja vam jamčim da ne bi. Ako misle da je to tako kako govore, pozivam ih da se obrate za Europskom sudu za ljudska prava i čuju što on ima kazati na tu temu. Težnje HDZ-a ima za cilj ograničiti demokraciju kroz raspodjelu političke moćo između etničkih zajednica, što bi na kraju imalo za posljedicu, nastavak isporučenja suvereniteta BiH susjednim zemljama. U pregovorima oko izbornog zakona, vodi se borma oko načina izbora u dva tipa institucija. Prva je način izbora članova kolektivnog Predsjendištva, šefa države, a druga za DOm naroda u entitetu FBiH i Dom naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH. Kao ideja za izbor članova Predsjendištva BiH, imali smo priliku vijdeti nekoliko modela. Bio to elektorski model ili neki drugi, ali svi su vezani za etničke zajednice i mjesta prebivališta što je u potpunoj suprotnosti s mišljenjem Europske komisije i više stavova Vijeća EU.
Kada govorimo o sustavu vrijednosti, mislim da se nalazimo na istoj strani – mi koji u BiH želimo ništa drugo do stanja u području ljuskih prava, prava pojedinaca, zaštite njihovog dostojanstva, ustavnog uređenja zemlje, ne ulazeći u specifičnosti organizacija pojedinih država – mi želimo isto. Ja spadam u red ljudi koji želi da se u mojoj zemlji živi kao i u vašim zemljama. Ne smao ekonomski u smislu ekonomske i socijalne sigurnosti, nego prije svega u smislu elementarne činjenice, a to je da i ustav i naši zakoni i cijeli sustav prepoznaju pojedinca kao temelj državne strukture kao i zaštitu tog pojedinca kao temelj državne strukture. To ne znači da će bilo tko od nas izgubiti bilo koji dio našeg identiteta, ne znači da će netko biti manje Srbin, Hrvat ili Bošnjak ili Jevrej, ali je činjenica da sadašnjim sustavom, a pogotovo ono što se zagovara HDZ-om BiH kao filijale Zagreba, da se to ne osigurava. Sve što mi želimo je da živimo na način kako se živi u vašim državama i društvu.”
Šefik Džaferović:
“Potpuno je jasno da je BiH osudila rusku agresiju u Ukrajini. Pridužili smo se stajalištu EU, UN-a i cijelog svijeta i tu nema nikakve dvojbe kada se radi o BiH. Postoje i određena osporavanja, međutim, o politikama na tu temu. Drugo pitanje je pitanje izbornog zakona, vezano za karakter BiH. Mi nismo jednostavan zbroj triju etničkih skupina, mi smo puno više od toga. Ono što je Dayton predvidio jest funkcioniranje države temeljem svih koji u njoj žive. Dakle, multietničke strukture građana.
Postoje konstitutivni narodi i građani koji nisu dio konstitutivnih naroda. Dakle, postoje građani BiH. Pronađen je model funkcioniranja uz Predsjedništvo i uz domove naroda i temeljem kontrole Ustavnog suda i entitetskih sudova. To je bio taj model. Kod izmjena Izbornog zakon imamo pokušaj da se taj građanski dio koji postoji u BiH jer bez toga nema BiH, težište pomakne prema etničkom i u tome je ključ izbornog zakona. HDZ BiH isključivo inzistira na etničkom načelu što će BiH dovesti u dodatne podjele. Bio sam svjedok kad je gospodin Fuele vodio proces, a koji je propao zbog neprihvaćanja HDZ-a.
Desetak godina smo vodili rasprave oko toga, nismo završili. Posljednji pregovori u Neumu su propali kada je gosp. Čović odbio model koji su međunarodni predstavnici ponudili za izbor Predsjedništva. HDZ inzistira isključivo na etničkom modelu. Ne možemo BiH udaljavati od građanske države i voditi je ka etničkoj. Možemo ići samo obrnutim putem. Ukoliko takva spremnost postoji, uz redefiniciju Doma naroda, tada ćemo se kretati prema rješenju. To su poznati stavovi. Kada govorimo o funkcioniranju državnih institucija u BIH, mi smo mukotrpnim radom nakon Daytona, za 27 godina napravili značajne iskorake u izgradnji države što je značajno za sve nas na europskom putu BiH i puta u NATO. Drugoga puta nema”.
Milorad Dodik:
“Što se tiče Rusije i Ukrajine, podržavam teritorijalni integritet Ukrajine i osuđujem svaki rat. Tražimo hitno uspostavljanje mira i mislimo da to želi cijeli svijet. Nije fer da govorimo u ime svih. Ovdje možemo samo govoriti u osobno ime, odrđenih grupa, političkih partija ili naroda. Ne slažem se s osudom koju je iznio Komšić i napao Srbiju i Hrvatsku u svezi miješanja u unutarnje stvari BiH. To naprosto nije točno, jer to nijedan organ na razini BiH nije utvrdio, a niti postoji takav zajednički stav. To je njegov osobni stav i njegove osobne impesije. Teško je napraviti demokraciju u multietničkom društvu koje ima više naroda, a o tom su davno govorili i filozofi. Mnogi europski prvaci su govorili o krahu multietničkog sustava i društva, ali o tome sada ne bi govorio. Želim kazati da sam ja spreman poštovati Ustav i međunarodno pravo. Ja ne radim po ruskom utjecaju, bez obzira stereotip koji se pokušava proširiti.
Naravno, pričao sam s Lavrovom, to je bilo jedno od pitanja, ništa skriveno, ništa nepoznato. Naprosto, razgovarali smo o tome, ranije sam boravio u Rusiji, o nekim gospodarskim aktivnostima. Oni imaju rafinerije nafte i ja za svoju Republiku želim osigurati dovoljne količine nafte i naftnih derivata. Vrlo sam ponosan što, recimo, BiH iz nekog razloga, mislim iz nekog mog djelovanja ili nedjelovanja, nije na listi sankcija Ruske Federacije po isporuci energenata. Kazat ću i to da RS od ukupne količine plina koji dolazi u BiH koristi samo 3%, a da sve ostalo ide za Sarajevo i grije se čitav grad plinom koji dolazi iz Rusije. Mislim da isto radimo kao što rade i vaši prvaci, predsjednici, pokušavamo osigurati dovoljno energenata u uvjetima potpune ovisnosti s te strane. I ništa drugo. Dakle, nikakvih tajnih pregovora.
Nisam bio na sastanku s Lavrovim, nego sam razgovarao s telefonom, a telefonom više ništa ne možete sakriti, a ako vas zanima onda bi mogli pitati vaše obavještajne službe. Oni imaju sve detalje oko toga. Ako vas baš zanima, poslat ću vam stenogram. S druge strane, vezano uz priču konsitutivnih naroda – na posljednjem popisu 97% naroda se izjasnilo da pripada jednom od tri konstitutivna naroda. Samo 3% se izjasnilo da ne pripada tim narodima. Dakle, nemoguće je napraviti građanski model. Za mene to znači muslimanski model većine. Dakle, to nije moguće uraditi i to nije priča koju u bIH možete osigurati. Ja ne vodim proces secesije. Gosp. Picula je govorio o otme kako je Daytonski sporazum zaustavio rat, ali trebao je malo dalje pročitati gdje piše da je i uspostavio novu strukturu BiH”.
Dragan Čović:
“Jedan dio pitanja se odnosio na “tijesnu povezanost” mene i gosp. Dodika. Ja ne znam na koji način mislite definirati tijesnu povezanost bilo koga u politici u BiH. I ne znam zašto bi ja bio tješnje povezan sa gosp. Dodikom nego s, recimo, gosp. Izetbegovićem ili ovdje prisutnim gosp. Džaferovićem ili nekim trećimili četvrtim. Apsolutno, percepcija koja je nametnuta iz Sarajeva, kao što ste i danas mogli čuti, da ste “ruski čovjek”, bolje ne komentirati ulični karakter vođenja politike koji ste danas mogli čuti od jednog člana Predsjedništv akoji se predstavlja kao hrvatksi član Predsjedništva.
Što se tiče izbornog zakona, mislim da je prevažno ono što smo danas ovdje pričali. Prije svega, na taj način ćemo očuvati BIH. To je ključna reforma za BiH u priključenju EU i Izborni zakon kao takav je preduvjet da bi se organizirali izbori u BiH. Vrlo jasno, oko izbornog zakona vrlo smo blizu – odgovor gosp. Piculi. Međutim, to ‘jako blizu’ je u Federaciji BiH. Trebate znati da ne pregovara gosp. Dodik i predstavnici srpske strane. U ovom trenutku pregovaraju isključivo predstavnici FBiH, uz suglasnost predstavnika srpske strane. I danas kad ste čuli dva predstavnika Bošnjaka, govorili su o izbornom zakonu kao o nečem retrogradnom. Vi ste, gđo. Strik kazali da hrvatska strana blokira institucije tražeći reforme u izbornom zakonu koje odudaraju od europskih standarda. Znači, mi smo krenuli u pregovore, u završnicu pregovora, nakon potpisanog sporazuma u Mostaru 17.05.2000. godine, kada smo Mostar definirali po istim pravilima zastupljenosti konstitutivnih naroda, određujući minimalne i maksimalne kvote.
To smo uradili zajedno s predstavnicima pet institucija međunarodne zajednice, u njihovoj organizaciji, i dogovorili sporazum za legitiman izbor predstavnika. Gops. Picula je naznačio ono što su svi drugi prešutjeli – Odluka ustanvog suda BiH o legitimnom predstavljanju, koja definira konstitutivne narode kao natkrovljujuću, ustavnu kategoriju. Razumijem želju jednog naroda, bošnjačkog naroda kao najbrojnijeg, da ovlada i građanskim konceptom napravi unutarnje rješenje BiH. Ono će sruštiti BIH. Ono nije rješenje za BIH. Sve što pregovara hrvatska strana, ne HDZ, tamo je osam pregovarača Hrvata, zajedno sa predstavnicima EU-a i američkom administracijom, radimo na način da zajedno s nama sjede predstavnici Venecijanske komisije s kojima usuglašavamo svaki stav i to radimo punih devet mjeseci. Došli smo jako blizu – da definiramo ograničene izmjene ustava, u članku 4. oko domova naroda i u članu 5. oko članova Predsjedništva. Naravno, u Sarajevu i u sarajevskoj politici, dva predstavnika ste čuli ovdje, imate vrlo jasan stav u zadnja tri mjeseca: tko dođe od Bošnjaka na te pregovore je izdajnik bošnjačkog naroda i probosanske politike.
I to su javni izričaji. Hrvatska strana će učini sve da napravimo kompromis sukladno Ustavu BiH i osiguramo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda isključivo u domovima naroda, zato se i zovu domovi naroda, i u Predsjendištvu da imamo tri člana Predsjedništva. Ono što je vrlo važno kazati kada je u pitanju koncept Izbornog zakona kakav danas imamo – 97% posto institucija u BiH se bira po klasičnom, građanskom modelu – općinska, županijska, entitetska, državna. Samo 3% izbora su vezani za Dom naroda i Predsjeništvo. Toliko o odnosu građanskog i etničkog. BiH se ne treba dalje dijeliti. Mi tražimo rješenja da BiH funkcionira kao normalna država. Danas je duboko podijeljeno društvo. Ona mora imati svoje mjesto unutar europskih institucija i jasno je, da bi tu imala mjesto, moramo uvažavati najviše europske i civilizacijske vrijednosti”.
2. krug rasprave
Željana Zovko (Klub zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati, Hrvatska, potpredsjednica)
“Imam dva pitanja. Prvo je za predsjedatelja Doma naroda, gosp. Čovića: Što je potrebno kako bi se izbori održali zakonito, odnosno, tko je potreban za izglasavanje proračuna. Možete li objasniti proceduru po kojoj se mogu donositi vanredne odluke u proračunu koji je tehnički u ovom trenutku? I pitanje za gosp. Džaferovića: Presude međunarodnih sudova na koje se referirate govore o završetku diskriminacije građana, ali ništa nije doneseno do sada – kako bi se diskriminacija koja se provodi nad manjinama već postoje i imaju svoje mjesto kao ‘ostali’ u domovima naroda, u proteklih 20 godina da se ispravi. Znači, u proteklih 20 godina u Federalnom domu samo je jedan Rom i jedan Jevrej bio izabran kao ‘ostali’, a druge nacionalne manjine kao Albanci, Česi, Talijani, nikada nisu bili izabrani jer su ta mjesta zauzimali Bošnjaci koji su se izjašnjavali kao ‘ostali’. Znači, Bošnjaci ne samo da obespravljuju Hrvate, nego obespravljuju čak i manjine za koje su ta mjesta bila predviđena?”
Dietmar Koster (Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Njemačka, član)
“Uputio bi par riječi gosp. Dodiku. U Europi nema mjesta za poricatelje genocida. Nastavak blokiranja institucija BiH, apsolutno nedostatak konstruktivnog dijaloga i korištenje zapaljive retorike u javnosti vodi nestabilnosti i kašnjenju u postizanju reformi koje su tkao važne za zemlju i za bolji život ljudi. Moja druga poruka za sve vas. ponavljam svoju jaku podršku za jedinstvo, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i njen europski put. Mi smo uz BiH i radimo s vama da bi omogućili davanje kandidatskog statusa. Pozivamo sve da osigurate funkcionalnu i demokratsku BiH kako bio ona nastavila s tim procesom. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije i poduzmu korake u napretku prema europskim integracijama. Moram priznati da sam stvarno razočaran što se tiče etničkog diskursa. U ćorsokaku ste u institucijama, mladi odlaze iz zemlje, jer ne vide budućnost i šansu. Hoćete li se napokon fokusirati na ono što je potrebno da bi se zemlja konsolidirala i poboljšao život običnih građana?
Javier Nart (Klub zastupnika Renew Europe, Španjolska, član)
“Prvo, nema alternative Daytonu. Drugo, BiH ne može stalno živjeti od ekonomske pomoći EU-a ne samo kako bi zadržala mir, već i super političku strukturu. Imaju najviše političara po kvadratnom metru na svijetu. Na kraju, doista, takva se super-struktura ne može više održavati. Treće, mladi ne vjeruju u institucije BiH i zato emmigriraju. U BiH vladaju star-političari. Što ćete učini kako bi prevladali situaciju u kojoj se govori o multietničkom društvu? Svi govorite istim jezikom, a još od Austro-ugarskog doba nad vama se nadvila tragedija – previše povijesti i previše krvi da bi se opravdala podjela koja vlada više od četiri stoljeća. Nakon potpisivanja Daytona nije bilo napretka. Ne možete stalno ovisiti o solidarnoj pomoći EU-a. Dakle, ne želimo više podržavati permanentnu podijeljenost. Što ćete učiniti da se ta situacija prevlada?
Sunčana Glavak (Klub zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati, Hrvatska, članica)
“Već dugo u EP imamo izraženu želju da se stvari u BiH pomaknnu s mrtve točke, prije svega dogovori i provede reforma izbornog zakona, ispuni 14 prioriteta te najzad počne funkcionirati država. Međutim, moram kazati da sam neougodno iznenađena govorom mržnje prema Republici Hrvatskoj. Kao Hrvatica i predstavnica hrvatskog naroda u EP-u, gdje se koristi patnja ukrajinskog naroda za politička prepucavanja i čuli smo skandaloznu izjavu kojom se praktički odbija europska perspektiva BiH i uspoređuje Hrvatsku s Rusijom. Ja moram kazati da oštro prosvjedujem protiv toga. Neriješena osnovna pitanja dodatno koplicira ruska invazija na Ukrajinu i njezina nastojanja stvaranja nestabilnosti u Regiji. Dajem potporu gosp. Čoviću kao legitimnom predstavniku hrvatskog naroda u BiH u istrajavanju da se reforma Izbornog zakona donese i zbog održavanja izbora. U tome imate nedvosmislenu potporu hrvatske vlade.
Žao mi je što čujemo i neke dodatne najave dodatne destabilizacije stanja u državi i mislim da to nije poruka napretka. Moje pitanje je je li možda SDA ponovno spremna sudjelovati u omaložavanju političke volje hrvatskog naroda i jednako tako moram podsjetiti na odluku Venecijanske komisije koju možemo dostaviti članovima Odbora da vidimo što u njoj piše, koja je pozitivno ocijenila prijedlog za promjenu Izbornog zakona, gdje ne smijemo nikako dozvoliti diskriminaciju nijednog naroda. Smatram važnim nastaviti proces pregovora između hrvatskim i bošnjačkih političkih stranaka jer pregovori su dijalog u kojem se želi riješiti nesporazume. Želimo čuti zrelo političko pregovaranje, a ne negativne emocije. EU i NATO ne smije učiniti grešku i mir u BiH uzimati zdravo za gotovo”.
Andreas Schieder (Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Austrija, član)
“Ja sam bio pripremio jako puno tehničkih pitanja, ali sada mi se čini da mi pada na pamet rasprava s mladima iz BiH iz svih etničkih grupacija koje sam imao prije mjesec dana. Čuli smo da mladi zamjeraju korupciju, blokadu, status quo itd. i da zbog toga odlaze tako da se broj stanovnika u BiH smanjuje. Sada, nakon ove rasprave shvaćam što su mi ti mladi ljudi govorili i zato vas sve pitam: što možete zajedno učiniti da bi mladi imali budućnost, perspektivu u vašoj domovini. Mislim da je to vaše poslanje koje ste nekako zaboravili”.
Ladislav Ilčić ( Europski konzervativci i reformisti, Hrvatska)
“Želim da svi budemo svjesni činjenice da je BiH povijesno multietnička država. Dakle, kad gledamo na BiH to je nešto slično kao Švicarska ili Belgija. Trebamo jednakopravne odnose među narodima i to je jedino važno i tako će se završiti “rat”. Da, imali smo problema s nacionalizmom – prvo sa srpskim, a onda 90-tih godina i rat. Od tafa EU pokušava riješiti problem nacionalizama te smanjuje važnost naroda i promiče civilni unitarni pristup. Svi su samo građani. Naravno, ta agenda je u skladu sa težnjama onoih koji su najbrojniji, a to su bosanski muslimani. Kolega Rangel je rekao nešto o bošnjačkom narodu – kada smo u BiH imali popis stanovništva ljudi su se mogli izjasniti kao građani BiH. Nakon 20 godina politike EU to je učinilo 1,5% ljudi. 1,5% ljudi je reklo mi smo ‘bosansko-hercegovci’. Dakle politika EU-a je 1,5% realna, a 98,5% nerealna. Ono što nam je potrebno je pravedan odnos među narodima. Gosp. Komšić formalno predstavlja hrvatski narod. Formalno je predstavnik Hrvata izabran muslimanskim glasovima. To nije pošteno, nije pravedno i nije način na kojem trebamo izgrađivati odnos prema BiH. Molim vas, razmislimo o pravednim odnosima mešđu narodima”.
Tomislav Sokol (Klub zastupnika Europske pučke stranke/kršćanski demokrati, Hrvatska)
“Prvo moramo znati da je 99% Hrvata u biH građani EU-a. To se često zaboravlja i EU se ne može pretvarati da ih se to što Hrvati ne mogu izabrati svoje legitimne predstavnike ne tiče. To je prvo, nulto pitanje da bi se BiH stabilizirala i da bi mogli govoriti o njenom europskom putu. Drugo, hrvati traže minimum. Tu se ne radi ni o kakvom separatizmu, nikakvim separatističkim zahtjevima – Hrvati samo traže svoje pravo koje nijednom narodu u Europi nije negirano, a to je da biraju vlastite predstavnike u Predsjedništvu i domu naroda.
To je ono pravo koje imaju, recimo, Valonci u Belgiji. Valonac u Belgiji je manji od Flamanaca pa nitko ne dovodi u pitanje njihovo pravo da biraju vlastite predstavnike, niti se uopće uzima u obzir da bi Flamanci birali njima predstavnike. Hrvatsko pravo da biraju vlastite predstavnike priznala je Venecijanska komisija. Odluka Ustavnog suda BiH jasno je zagarantirala Hrvatima u BiH da biraju vlastite predstavnike. Poštivanje odluka Ustavnog suda je također dio temeljne vrijednosti EU-a, a ot je vladavina prava. Ta odluka se ne poštuje. Dakle, nije riječ o tome da Hrvati trebaju birati HDZ, nego da trebaju sami birati svoje predstavnike, a ne da im to biraju Bošnjaci koristeći svoju brojnost. Izborni zakon je preduvjet.
Kako možete održati izbore bez ustavnog izbornog zakona? Biste li u Njemačkoj, u slučaju da njemački Ustavni sud izborni zakon proglasi neustavnim rekli da se ‘izbori svejedno mogu održati jer ljudi imaju pravo birati’? Pa to je nedopustivo i nemoguće, suprotno načelima EU-a. Na žalost, ideja potpuno građanske države je samo paravan za hegemoniju najbrojnijeg naroda. Slično su Srbi i Milošević pokušavali krajem 80-tih. Znamo kako je to završilo. Ono što pokušavaju bošnjačke politike napraviti previše podsjeća na ono što su Srbi i Mmilošević pokušali krajem 80-tih i nadam se da će razum prevladati i da BiH neće završiti kao Jugoslavija”.
Thijs Reuten (Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Nizozemska, član)
“Moramo završiti sa nezavršenim reformama i prošlošću. Moramo imati neku vrstu jedinstva kako biste ušli u EU, a to, kako ste rekli, želite. Pitam sve vas: osjećate li se odgovornima kada vidite da odlaze mladi iz vaše prekrasne zemlje i ne žele više slušati nacionalističke narative već žele živjeti u normalnom društvu koje poštuje pravila, koje je slobodno i demokratsko, bez korupcije. Zaista mislim da zajedno moramo prijeći preko mosta. To vam je prilika i morate je, u konačnici, zgrabiti jer ono što smo danas vidjeli je demonstracija neslaganja. Gospodine Dodik, jedno jednostavno pitanje: Jasno mi je, rekli ste da ne mislite na odcjepljenje. Međutim, hoće li RS sada povući sve zakone koji se ne slažu s Ustavom i napustiti politike odvajanja i secesije”.
Na ova pitanja EU parlamentaraca uslijedili su ovi odgovori bh. dužnosnika:
Dragan Čović:
“Hvala što ste nas saslušali. Vjerujem da ćemo nakon ovih razgovora promijeniti percepciju nekih nakon ovih razgovora. Predstavnik sam hrvatskog naroda u BiH, a ne samo predstavnik jedne političke opcije. Hrvatski narodni sabor u BiH podržava 99% Hrvata u BiH i pregovarač je u procesu izmjene izbornog zakona i osiguranju legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda. Da bi se održali izbori, mi moramo promijeniti Izborni zakon jer odluka Ustavnog suda, na sličan način, zaustavila je izborni proces za Mostar 12 godina, dok god nismo izmijenili Izborni zakon. Uvjeren sam da ćemo naći dovoljno mudrosti i završiti posao koji smo počeli. Da bi to uradili, moramo osigurati da institucije koje mogu promijeniti Izborni zakon, u konačnici mogu i proglasiti izbore i normalno funkcionirati, ali i da one budu izabrane sukladno zakonu – Središnje izborno povjerenstvo, proračun BiH ne postoji ni za prošlu fiskalnu, kalendarske godine, ni za ovu fiskalnu kalendarsku godinu. Mi ne možemo kršiti zakone – danas funkcioniramo prema odlukama vezanima za tri mjeseca i možemo izmirivati samo osnovne obveze u BiH, odluke o privremenom financiranju.
Da bi se promijenio Izborni zakon upravo Predsjedništvo BiH, po Ustavu, treba dati prijedlog u parlamentarnu proceduru da bi mi taj zakon eventualno usvojili, kako bi onda mogli osigurati sva nužna sredstva, između ostaloga i za provođenje izbornih aktivnosti. Uvjeren sam da sve ovo što je ovdje kazano treba vrlo jasno definirati kada je u pitanju Republika Hrvatska. Besramno je kazati da je predstavnik EU-a i NATO saveza onaj koji se miješa u unutarnje stvari BiH, države koja nam do kraja otvara europska vrata i koja je do kraja prijatelj cjelovite BiH i ima strateški interes prema BiH, pa čak i da tamo ne živi nijedan Hrvat. Naš zadatak je osigurati da Hrvati BiH imaju svoje mjesto, sukladno Ustavu, kao konstitutivan narod. I tu ćemo uraditi sve kako bi izbjegli zamku da BiH doživi fijasko zboog potrebe najbrojnijeg naroda da ju transformira u unitarnu islamsku državu. To je nedopustivo, bez obzira tko to radi u BiH i u čije ime.
Vezano za ono što su kolege govorile koliko dasa odstupamo od europskih standarda, jasno ću ponoviti: Želimo do kraja primijeniti sve europske standarde o ljudskim pravima i slobodama, želimo do kraja oko onog što predlažemo oko presuda suda u Strasbourgu i svih presuda bez izuzetka, ali i Ustavnog suda, pratiti zajendo sa institucijama koje prate europske standarde, a to je Venecijanska komisija i drugi koji su uključeni u procese. Pozivam prijatelje bošnjačkog naroda da ne blokiraju daljnje razgovore oko izbornog zakona jer izborni zakon je osnova za političku stabilnost BiH”.
Milorad Dodik:
“Rekao bih da nismo postigli nikakve značajne rezultate, ali smo se razumjeli. Postići ćemo rezultate kada neki od vas prestanu davati paušalne ocjene na temelju površnih informacija, kada se prestanete zauzimati za određene strane. Gospođa Strik drži stranu muslimana. Ako mislite da je stanje u BiH crno-bijelo, tada se jednostavno nećemo približiti rezultatu, ako je uvijek samo jedan te isti krivac. Kao što ste vidjeli, Srbi i Hrvati su stari narodi na prostoru Balkana i biti će lojalni BiH dok se bude poštovala ravnopravnost i nacionalni konsenzus u odlučivanju i povijesna i etnička stvarnost, a ne iluzije koje se ne mogu ostvariti. Gospodo, Hrvatima i drugim narodima osigurajte nacionalnu ravnopravnost – problem jednog naroda je problem svih i nitko se ne može izolitrati. Nama, Srbima, omogućite poštovanje Ustava – imat ćete konstruktivnu i stabilnu atmosferu u BiH. Nudi nam se europska perspektiva, no pitam se koji je plan Europske unije? Mi to ne znamo.
Dobivamo zahtjeve i standarde koji su viši od zemalja koje su ušli u Uniju. 15 zemalja zemalja koje su u Uniji po našim saznanjima ne bi mogle ući u Uniju po sadašnjim uvjetima koje se nama postavljaju. Dakle, mi smo nekako ostavljeni sa strane. Nadali smo se da ćemo se kretati brže, ali od toga nema ništa. Europsku perspektivu je teško pokazati ako se kršenje ustava smatra vrlinama i poštovanje tog dokumenta krivim djelovanjem. RS ima potpredsjednika Skupštine muslimana i Hrvata. Predsjednik Vrhovnog suda je Hrvat, potpredsjednik musliman, glavni tužitelj RS-a je musliman, tako da je to demokratski sustav gdje se na uravnotežen način pokušava izgraditi zastupljenost svih naroda. Mladi odlaze, ali ne samo iz BiH već i iz Bugarske, Rumunjske, Crne Gore, Hrvatske. Možda bi bilo dobro da i druge europske zemlje povedu računa oko toga i da ne uzimaju jeftinu radnu snagu s naših prostora. Muslimani žele Srbe i Hrvate podrediti svojom lažnom pričom o građanskoj državi, a Hrvati i Srbi će ostati manjina na margini. Biste li vi u Europi s time bili sretni? Borite se protiv muslimanske države – nemojte nas u nju gurati”.
Šefik Džaferović:
“Čuli ste kakvim se pojmovima ovdje služimo. U Bih žive Bošnjaci koji su većinom muslimani, Hrvati koji su većinom katolici i Srbi koji su većinom pravoslavci. Ovdje se uporno govori muslimani – ne kaže se Bošnjaci. Sada sam čuo ‘islamska država’. Dakle, radi se o pokušajima onih koji ne poštuju BiH, na taj način pokušavaju Europu zastrašiti muslimanima, Bošnjacima, kako bi dovršili svoj posao kako su to započeli njihovi prethodnici, a ot je utvrdio haški sud, kada je rat u BiH označio kao međunarodni sukob, a rukovodstva Srbije i Hrvatske su bila na čelu udruženog zločinačkog pothvata s ciljem razbijanja BiH. To je formulacija presude iz Haaga.
Nad bošnjačkim narodom izvršen je genocid, masovni zločini, istjerani smo iz pola BiH, što se danas zove Republika Srpska i sa dijela teritorija gdje je HDZ u većini. Sada se samo borimo da Bošnjaci dobiju prostor tamo odakle su protjerani. Oni su sačuvali obraz za vrijeme obrane od agresije. Čuli ste s kojim se rjećnikom danas ovjde govorilo. Druga stvar koju želim napomenuti je budućnost Bih. Mi nemamo drugi put nego poštovati Daytonski mirovni sporazum – 27 godina je teška provedba tog sporazuma u kojem je sudjelovao cijeli svijet, i Europa i Amerika, visoki predstavnik, Vijeće za provedbu mira, svaki detalj, točka, zarez, sve je poznato. Nitko nema pravo jednostavno odbaciti ono što smo teškom mukom dogovorili i usvojili u parlamentu BiH. Gospodin Dodik mora povući sve zakone kojima cilja na državu i državne institucije jer će u protivnom ugroziti Daytonski mirovni sporazum, a to je put u destabilizaciju stanja.
Kada govorimo o izbornom zakonu – izbori se mogu održati. Mi smo vodili taj proces. Venecijanska komisija nije podržala model koji je predlagao HDZ za izbor članova predsjendištva. Mollim vas pitajte Venecijansku komisiju, pročitajte dokumente. Samo to i ništa više. Bošnjaci i Hrvati žive zajedno u FBiH. Trebamo pornaći način zajedničkog funkcioniranja, ali ne tako da se dodatno etnički dijelimo ili da se HDZ-u kao stranci u ruke daje činjenica da država ne može funkcionirati bez potreba HDZ-a. Nije tu nikakva majorizacija u pitanju već HDZ želi imati ulogu da se bez njega ništa ne može odlučiti u BiH. Kada govorim o hrvatskoj državi, neobično je važno da Republika Hrvatska i Bih imaju dobre odnose. Otvorena pitanja koje imamo – njihov značaj je ispod značaja dobrih odnosa. Zato molim pomoć Hrvatske za rješavanje otvorenih pitanja i relaksiranje situacije u BiH”.
Željko Komšić:
“Prihvaćam različita mišljenja i viđenja po svim pitanjima i to nije problem, gotovo sva su legitimna. Jasno mi je također da je laž nešto što je imanentno u politici, iako mi se to ne sviđa pa onda na nju se mora reagirati. Presuda Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’ odnosila se samo na izbor izaslanika u Domu naroda, ne Predsjedništva BiH. Da bi mogli kvalificirano pričati o nekim stvarima, moramo neke stvari i znati. Po važećem Ustavu BiH, ja ne predstavljam hrvatski narod. Ja sam pripadnik hrvatskog naroda. Dakle, kada bude u Ustavu BiH drukčije pisalo, ja ću to, naravno, poštovati. Spominjan je i ‘belgijski model’. Belgijski model, podsjećam vas, je proporcionalni model, a ne paritetni. Ako se već pozivate na Belgiju, mislim da bi to bilo pogibeljno ustavno uređenje za BiH, posebno za bh Hrvate kao najmalobrojniji narod. Izborni zakon BiH nije neustavan.
Izborni zakon BiH je već izmijenjen u onom dijelu za koji traži Ustavni sud BiH. Dakle, mi imamo važeći izborni zakon po kojem se izbori mogu izdržati. To govorim jer ste imali priliku vidjeti sve razlike između nas. Ali ste imali priliku slušati laži i istine. Pozivam vas da sve provjerite i onda možemo kvalificirano razgovarati o nekim stvarima. Ali, odgovarati na neistine je potpuno uzaludan posao. Tu nema korisne raspravi niti bilo kakvog dijaloga i pokušaja da se nađe kompromis. Na kraju, kada govorimo o Hrvatima i HDZ-u, oprostite unaprijed na ironiji, nije cinizam – otkrit ću vam jednu tajnu – naime, ja sam Hrvat.
/Republika/