“Bosna i Hercegovina je napravila neke pozitivne korake u pravcu euroatlantskih integracija, ali je tempo stvarnih reformi i dalje donekle spor”, rekao je visoki predstavnik Valentin Inzko pred Vijećem sigurnosti u New Yorku nakon što je predstavio svoje šestomjesečno izvješće o provedbi Mirovnog sporazuma.
Visoki predstavnik je kao pozitivne primjere naveo da su bosanskohercegovačke vlasti dostavile 20.000 stranica sa svojim inicijalnim odgovorima na Upitnik Europske komisije, što je dio procesa pridruživanja, i da je Parlamentarna skupština usvojila fiskalnu zakonsku regulativu čime je omogućen pristup financijskim sredstvima Međunarodnog monetarnog fonda.
Međutim, visoki predstavnik je također govorio o, cjelokupno gledano, negativnoj političkoj klimi u kojoj “mnogi od najprominentnijih izabranih dužnosnika i dalje u neproporcionalnoj mjeri posvećuju pozornost pitanjima o kojima su mišljenja podijeljena”.
Upozorio je da se tijekom proteklih šest mjeseci sve češće koristila neodgovorna i huškačka retorika kojom se osporavaju temelji Daytonskog mirovnog sporazuma, s obzirom da neki dužnosnici u Republici Srpskoj nastavljaju osporavati državnost Bosne i Hercegovine, pojedini hrvatski dužnosnici se bave razmišljanjima o raspadu države, a pojedini bošnjački političari pokazuju spremnost da u svojim izjavama spominju mogućnost novog sukoba.
Visoki predstavnik je ponovio činjenicu da je Bosna i Hercegovina “jedinstvena multietnička suverena država koju čine dva entiteta u kojima svi građani – tri konstitutivna naroda i ostali – zajedno žive i rade, a izabrani političari, prije svega, imaju odgovornost u doprinosu miru i pomirenju”.
Naglasio je potrebu da se političke stranke Parlamentarne skupštine BiH hitno dogovore i usvoje pravila za izravne izbore za Dom naroda Federacije BiH. U suprotnom, proces formiranja vlasti u BiH nakon izbora bi mogao biti otežan. Podsjećajući Vijeće sigurnosti da su građani Mostara i dalje uskraćeni za svoje osnovno demokratsko pravo da izaberu lokalne predstavnike, visoki predstavnik je pozvao stranke u Mostaru da nastave raditi na nedavno pokrenutoj domaćoj inicijativi i postignu rješenje.
Govoreći o vladavini prava i borbi protiv korupcije, Inzko se osvrnuo na trend da neki od istaknutih izabranih dužnosnika ignoriraju ili odbijaju konačne i obvezujuće odluke sudova.
On je posebno istaknuo trenutne rizike koji postoje u oblasti borbe protiv korupcije, ukoliko Parlamentarna skupština BiH u što kraćem roku ne usvoji amandmane na Zakon o krivičnom postupku u skladu s međunarodnim standardima. U pogledu ovog pitanja, pokazuje se da su neki političari izgleda fokusirani na ukidanje mogućnosti da državno pravosuđe provodi istrage, podiže optužnice i izriče presude korumpiranim političarima.
Visoki predstavnik je rekao da promjena u načinu vođenja politike u Bosni i Hercegovini mora doći od samih političara.
“Ali mi smo, kao međunarodna zajednica, zainteresirani da potaknemo ovu promjenu. Moramo zadržati sve instrumente koji su nam na raspolaganju da spriječimo svako dalje pogoršanje situacije i trebamo biti spremni da detaljnije definiramo što trebaju sadržavati potrebne reforme”, rekao je Inzko.
(Izvor: FTV/AA)