Pitanje zašto visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko do sada nije intervenirao nametanjem provedbe presuda Ustavnog suda BiH u slučaju izbora izaslanika u federalni Dom naroda i za Mostar – uskoro će imati i svoj odgovor. Naime, a kako Dnevni list doznaje iz izvora u međunarodnoj zajednici u BiH, Inzko već ima ‘blagoslov’ iz EU-a za uporabu tzv. bonskih ovlasti – čime bi bh. političke lidere prisilio na poštovanje presuda Ustavnog suda BiH u slučaju izbora izaslanika za federalni Dom naroda i izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Rok je mjesec svibanj, kada se raspisuju novi izbori, piše Dnevni list.
U svibnju je političkim igricama kraj
Već sada je izvjesno da bh. lideri zbog svađalačke retorike i zacementiranih stavova, a sve u svjetlu izborne godine, preuranjenih predizbornih kampanja i nastojanja homogeniziranja biračkog tijela, neće postići dogovor oko primjene presuda Ustavnog suda, a pogotovo oko promjene Izbornog BiH. Ovoga je odavno svjesna i briselska administracija, a pogotovu i visoki predstavnik u BiH koji, nakon interveniranja kod tzv. ‘Platforme’, osim amebnih izjava upozorenja, izbjegava snažnije miješanje u sukobljenim politikama. No, kako Doznaje Dnevni list, tome je sada kraj, a domaći lideri imaju još samo tri mjeseca roka, nakon čega je “igri političara došao kraj”.
Naime, visoki predstavnik u BiH nametnuti će tehnička rješenja kako bi se provele navedene presude, a s izmjenama Izbornog zakona u dijelu za Predsjedništvo, sačekati će se nakon listopadskih izbora i formiranja nove vlasti, odnosno, kraj ove i početak sljedeće godine, što znači i promjena Ustava.
To ujedno i znači da će izbor članova Predsjedništva ipak sačekati izmjenu Ustava BiH i dalje biti na ‘čekanju’ i stalni ‘vrući krumpir’ razdora i nestabilnosti prvenstveno dvije najjače nacionalne stranke u Federaciji – SDA i HDZ BiH.
‘Strancima’ najvažniji Dom naroda i Mostar
“Napisao sam i nadležnim pismo prošle godine (2016. op.au.)da trebaju riješiti taj problem. Mislim da međunarodna zajednica u ovom trenutku još ne želi da interveniramo u Mostaru. Možda ima i neki bitnijih pitanja, ali ako se s Mostarom ništa ne dogodi u dogledno vrijeme, siguran sam da će se ta klima promjeniti, pa će međunarodna zajednica biti sve spremnija intervenirati”, kazao je visoki predstavnik u izjavi za medije prošle godine u listopadu. Od tada, u Mostaru nije došlo ni do centimetra pomaka.
Da se međunarodna administracija po ovom pitanju ‘dala u petu brzinu’ pokazuje i dokazak zamjenika visokog predstavnika Dennisa W. Hearnea u Mostar u srijedu, 7. veljače. Planirano je da Hearne tada obavi konačne razgovore s predstavnicima mostarskih stranaka i ispita postoje li međusobni ustupci i pomaci po pitanju Mostara.
Ovim “stranci” pokazuju da im je u ovom trenutku najvažniji Dom naroda FBiH kako bi se, sukladno odlukom Ustavnog suda BiH nakon izbora, isti mogao formirati, kao i Vijeće ministara BiH. U ovom ‘paketu prioriteta’ svakako je i Mostar. Sada je teško ocijeniti tko će na kraju biti više ili manje zadovoljan konačnim rješenjem, ali se nagađa da bi mogao biti zadržan isti broj izbornih jedinica ali s novom preraspodjelom mandata i izravnim izborom gradonačelnika.
Kako će na ovo reagirati HDZ BiH koji je izričito protiv izravnog izbora gradonačelnika, ostaje za vidjeti, no očito je da će se tražiti “popuštanje” u Mostaru u korist Doma naroda, čime bi HDZ BiH odustao od principa ‘jedan čovjek – jedan glas’ za Mostar.
Marić: Ako OHR riješi problem, skida se odgovornost s političara
Politička komentatorica i analitičarka Ivana Marić smatra da nije dobro da OHR rješava probleme.
“Ako stranke nisu sposobne same riješiti probleme i postići kompromis, onda trebaju odstupiti i rješavanje problema prepustiti sposobnijima i voljnijima od sebe. Ali, ukoliko OHR riješi i ovaj problem, to skida odgovornost s domaćih stranaka. Naši političari su navikli da stranci rješavaju njihove probleme tako da oni mogu izaći “čisti” pred svoje birače. Treba ih pustiti da dođu do zida i da birači vide koliko su nesposobni”, kaže Marić komentirajući ovu temu za Dnevni list.
Ona zaključuje da političke stranke, prvenstveno SDA i HDZ BiH, u čijoj nadležnosti se nalazi rješenje problema Mostara, očito nemaju prevenstveno volje, a ni sposobnosti riješiti taj problem.
“Ovim stranaka je očito dobro jer vladaju Mostarom bez izbora i potrebe pridobivanja birača svako četiri godine. Ista situacija je i po pitanju izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor u Dom naroda FBiH. SDA i HDZBiH imaju svoje prijedlog izmjena Izbornog zakona za koje su od početka znali da neće dobiti podršku u parlamentu. Da ove stranke, a koje zajedno sa SBB-om čine vladajuću koaliciju u BiH, žele riješiti ovaj problem, oni bi sjeli za stol i postigli kompromis. Međutim, svaka od njih inzistira samo na svom prijedlogu”, zaključuje Marić.
Inzko posljednji put intervenirao za tzv. ‘Platformu’
Kako izgleda, ‘zid’ o kojem ova politička analitičarka govori je mjesec svibanj, rok do kojeg će OHR čekati. Inače, Inzko je posebni put kao visoki predstavnik intervenirao 2011. godine kada je suspendirao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o formiranju vlasti u Federaciji BIH. Zahvaljujući njegovoj intervenciji stranke ‘Platforme’ formirale vlast u F BiH.
Nakon toga, punih sedam godina visoki predstavnik u BiH samo se deklarativno oglašava, a postao je predmet vrijeđanja i sprdnje naročito predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Podsjetimo, institucija visokog predstavnika, osim oštrih kritika i upozorenja, ništa konkretno nije poduzela ni prilikom protuustavnog referenduma u Republici Srpskoj.
Što su ‘bonske ovlasti’ i koji je visoki predstavnik rekorder?
Svi visoki predstavnici tijekom svoga mandata upotrebljavali su bonske ovlasti i to, nezavidnih 899 puta. ‘Rekorderi’ su britanski lord Paddy Ashdown koji je intervenirao čak 430 puta u isto toliko odluka i austrijski dipolomat Wolfgang Petritsch sa 242 odluke. To je daleko više od 80 odluka Carlosa Westendorpa, 66 njemačkog diplomate Christiana Schwartz Schillinga i Inzkovih dosadašnjih 50-ak. Najmanje je intervenirao slovački diplomat Miroslav Lajčak – ‘tek’ s njih 30.
Podsjetimo da je Vijeće za provedbu mira, na konferenciji u Bonnu 10. prosinca 1997. godine ‘pozdravilo’ namjeru Visokog predstavnika da koristi svoj autoritet za donošenje obvezujućih odluka. Iste mogu biti poništene samo novom odlukom Visokog predstavnika. Broj intervencija pokazuje koliko je BiH na tragu demokratskih i europskih kretanja ali i razinu vladavine prava.
(Izvor: Dnevni list)