Poznati sarajevski imam Muhamed Velić na svom Facebook profilu objavio je osvrt na otvorenje džamije Aja Sofije u Istanbulu, a koja je nedavno izgubila status muzeja i pretvorena u džamiju. U svom kratkom osvrtu naglasio je da je “lijepo bilo vidjeti tisuće vjernika kako hrle ka Božijoj kući, ali da bi prava islamska širina bila u tome da je ona dijelom dostupna i kršćanima”.
Njegov status prenosimo u izvornom obliku:
“Ne može čovjek a da ne osjeti ushićenje kada vidi na hiljade i hiljade vjernika koji hrle Božijoj kući da Ga štuju i da mu se klanjaju, kao što je danas bio slučaj s Aja Sofijom u Istanbulu. Božija kuća je ponovo otvorena za vjernike i obredoslovlje. Mada mislim da je trebalo pokazati tu islamsku širinu, pa da Aja Sofija u nekoj varijanti ili nekim svojim dijelom bude dostupna i hrišćanima za obavljanje njihovih obreda. Na taj bi se način poslala poruka i pokazao način da je to isto moguće uraditi i sa velikim andaluzijskim džamijama koje su pretvorene u crkve. No, povijest često bude isključiva i njene najbolje opcije ostaju samo u idejama i literaturi. Nažalost.
Isto tako, mač sultana Mehmeda El-Fatiha, kojeg je držao prvi čovjek Uprave za vjerske poslove (Dijaneta) u Turskoj u toku današnje hutbe, mislim da mu nije tu mjesto bilo. Njemu je mjesto u muzeju ili u kasarni, a na sceni i javno treba da budu pokazane sve one velike duhovne, kulturne i naučne vrijednosti koje su osmansku državu i činile velikom, a posebno islamsku civilizaciju. Uporno se borimo i suprostavljamo spočitavanje islamu kao religiji mača, a sami sebi nekada tu omču i prerogative stavljamo. Okitimo se duhovnošću, znanjem i obrazovanjem, vjerom, naukom i (novim) idejama, to istaknimo u prvi plan i to je istinsko i dugoročno “oružje” i zaštita”, piše ovaj sarajevski imam.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 10. srpnja potpisao je dekret kojim Aja Sofija postaje džamija nakon što je sud poništio odluku vlasti iz 1934. godine kojom je ta građevina postala muzej, a danas je klanjana džuma-namaz prvi put nakon 86 godina.
Ova monumentalna bazilika i remek djelo bizantske kulture, posvećeno je 537 godine, a u džamiju je pretvorena 1453. godine, da bi po nalogu Kemala Atatürka 1934. godine proglašena muzejom. Ponovno proglašenje džamijom naišlo je na mnoge kritike, između ostalih i od vrha američke administracije, EU-a, pa i od samog pape Franje.