Priča o bogaćenju na proizvodnji smilja, hercegovačkog ‘žutog zlata’, kako su ga mnogi nazvali zbog visoke otkupne cijene, a posebno zbog cijene ulja koja se proizvode na bazi te biljke, može se svesti na čuvenu Rojsovu izjavu navedenu na početku teksta.
Barem tako izgleda trenutačna situacija, koja, reći će mnogi proizvođači, nije ni približna onoj od prije dvije i pol godine kada je krenula “smiljomanija” u Hercegovini.
Otkupna cijena tada je u jednom trenutku narasla do 7 maraka po kilogramu, počelu su priče o sigurnom otkupu, čak i o ogromnom interesu “nekih Kineza i Korejaca…” za hercegovačkim blagodatima.
Ljudi su ‘poletjeli’, počela je masovna sadnja, oni malo ‘hladnije’ glave upozoravali su da će prevelika proizvodnja oboriti cijenu što će na kraju dovesti do urušavanja čitavog posla. Mnogi su se proizvođači kreditno zadužili s uvjerenjem da će vrlo brzo povratiti uložena sredstva. Međutim, danas su tržišni parametri takvi da je teško prognozirati kakva je budućnost posla sa smiljem. Cijene je drastično pala, ulje od prošle godine još se nije prodalo, tako da otkup ‘zapinje’, a proizvođači, pogotovo oni manji odmahuju rukom na pitanja ‘kako ide posao sa smiljem’.
– Po podacima koje posjedujemo u Hercegovini je ostala neprodana jedna tona ulja. To ne ide u prilog nikome, a osobito malim proizvođačima koji će zasigurno i u sezoni koja predstoji muku mučiti s otkupom smilja i prodajom ulja. Veći proizvođači će se već nekako snaći, iako smatram da je situacija jako teška i definitivno se treba okretati drugim kulturama, kazao je za Dnevni list Marko Matić, voditelj Poljoprivredne zadruge Loznica iz Čapljine.
Otkupna cijena već neko vrijeme pada, trenutačno se ‘vrti’ na oko 2,5 maraka, ali Matić prognozira da će se teško održati na tom iznosu.
– S nestrpljenjem čekamo sedmi mjesec da vidimo što će se dogoditi. Jednostavno, zbog velikih količina pretrpano je svjetsko tržište pa su mnogi već sada izgubili volju razgovarati o ovoj temi, a kamoli iznalaziti rješenja, rekao je naš sugovornik.
O temi opstanka smilja u Hercegovini razgovarali smo i s Draganom Ripićem, agronomom i voditeljem destilerije Eko Hercegovina u Rastovači kod Posušja.
On nam je pak kazao kako nije nezadovoljan radom u protekloj sezoni. Kada bi davao ocjenu od jedan do pet, bila bi tri, a po pitanju nastavka bavljenja ovim poslom na području Hercegovine, ljudi ne trebaju biti previše optimistični, ali ne i pesimistični. Sve će, kaže, vrijeme pokazati.
– Nadam se da će inozemna tržišta prepoznati naše jako kvalitetno područje i da će se kroz određeno vrijeme sve iskristalizirati. Bilo bi odlično kada bi se cijena zadržala na nekih 2,5 – 3 KM, no sve ovisi kako će ići plasman. U svakom slučaju, za očekivati je i to da može doći do zasićenja te će se, osim smilja, proizvođači vjerojatno posvetiti uzgoju drugih kultura, izjavio je Ripić.
Porez?
Posljednjih dana među proizvođačima smilja pojavila se informacija da se razmišlja o uvođenju neke vrste poreznog opterećenja na proizvodnju smilja što je dodatno ‘ohladilo’ proizvođače. No, ta informacija nije potvrđena od nadležnih institucija.
– “Još bi nam samo to trebalo. Da nam umjesto poticaja nametnu porez”, komentar je jednog od proizvođača smilja kojeg smo jučer kontaktirali.
Ostaje vidjeti hoće li se naći kvalitetna rješenja za probleme u proizvodnji i preradi smilja kroz suradnju sa znanstvenim, obrazovnim i ostalim relevantnim institucijama na razini Federacije Bosne i Hercegovine.
(Izvor: Dnevni list)