TV1: Gospodine Bešliću, kakav je Vaš stav o rješavanju političke krize u Gradu Mostaru? Hoće li ove godine biti izbora u Gradu ili ne?
BEŠLIĆ: Iskreno vjerujem da bi trebalo biti izbora u Mostaru i mislim da sam, možda, ja osobno čovjek koji najviše želi da se održe izbori u Gradu Mostaru. Sigurno ću i sa svoje strane pomoći i učiniti sve da se izbori održe. Mislim da demokracija, jedna od teza koju mi zagovaramo, to je svakako približavanje EU, traži da se izbori održe. Mislim da je krajnje vrijeme da se to i dogodi. Većina građana u Gradu Mostaru očekuje da će se to dogoditi u desetom mjesecu, kada i u ostalim općinama u BiH.
TV1: Ipak, protekli dana smo što iz medija, što iz stranačkih kuloara, mogli čuti kako su se HDZ i SDA u pregovorima oko Mostara nagodili ili čak zajedno približili dogovoru o podijeljenom Gradu.
BEŠLIĆ: Ne. Prije svega, to nije istina. Na onim razgovorima na kojima sam ja sudjelovao uopće nije bilo ideje o podjeli grada. Nije bilo u startu nikakvih podjela, bilo je govora o tome da mi imamo grad prema Ustavu uređen kao grad sa gradskim područjima. Da bismo odagnali bojazan od neke majorizacije, mi smo izašli sa jednom solucijom da smo spremni dati neka jačaj ovlaštenja gradskim područjima, nego što ona to danas imaju. Iako je taj prijedlog, po meni, oslikavao fleksibilnost od strane HDZ, to na kraju SDA nije prihvatila i nije uzela kao relevantan pregovarački dio. Oni su izašli sa idejom da žele dvije izborne jedinice, koje bi se zvale općine, gradska područja ili zone, što je apsolutno nevažno, ali u suštini da te izborne jedinice imaju svoje predstavničko tijelo. Ako imate predstavničko tijelo, to je jedna općina. Ne možete je drugačije nazvati. Zakon u BiH definirao je što je općina, a na Mostaru je definirano i što je gradsko područje. Kada je u pitanju priča o majorizaciji, koju Bošnjaci u zadnje vrijeme jako rabe u medijskim nastupima, postavio bih nekoliko pitanja – sam sebi, pa i čitavoj javnosti, da raščistimo s time. Statut Grada Mostara je statut koji je dao sve moguće mehanizme zaštite, mnogo snažnije nego u Zastupničkom i Domu naroda FBiH. Jednostavno, imate veću mogućnost zastupljenosti naroda, imate minimalnu kvotu naroda, imate maksimalnu kvotu i to vam uopće ne daje mogućnost majorizacije. S druge strane, imate pravo vitalnog nacionalnog interesa, što vam daje mogućnost da zaustavite bilo kakvu odluku koja je protiv vašeg naroda. Nadalje, kada govorimo o stvarima koje su vitalne za grad, statut Grada Mostara je donio je odluku da ne možete imati većinu u Vijeću ni na kakav način. S druge strane, donio je još jednu stvar, a to je da se sve vitalne odluke Grada Mostara donose dvotrećinskom većinom. Ako znate brojno stanje po popisu, neka mi neko samo objasni kako i na koji način neko u ovom trenutku može nekoga u Mostaru majorizirati.
TV1: Dok traju političke svađe i prepucavanja oko izbornih pravila i Gradskog statuta, Srbi Grada Mostara ponovo su stavili do znanja da su, najblaže rečeno, građani drugog reda.
BEŠLIĆ: Kada govorimo o tome, o posebnostima Grada Mostara, u zadnje vrijeme jako je izašla srpska zajednica o tome da želi jednu izbornu jedinicu Mostar, jer Srbima, ako žele biti autohtoni predstavnici, to istinski odgovara. Ako se sjećate, HDZ je izašao sa tom idejom – Mostar jedna izborna jedinica i to se odmah od bošnjačkih stranaka dočekalo “na nož”, a nisu možda ni razmišljali, nego jednostavno što je to, prema mom mišljenju bilo stanje – HDZ je predložila, pa to nije dobro. Svaki prijedlog treba analizirati. Osobno mislim da je vrijeme podjela između nas prošlost. Mi smo pokazali u zadnjih 12 godina da možemo zajedno živjeti i zajedno raditi. Imamo određene rezultate koji nisu gori nego u drugim sredinama u BiH.
TV1: Ima li uopće vremena da se, makar i u cajtnotu, stvari vrate na pravi kolosijek, prvenstveno u korist Grada i građana?
BEŠLIĆ: Prije svega, rekao sam da HDZ nikada nije ušao u priču o podjeli Grada. Vrlo smo jasno, artikulirano to rekli, da svakome bude jasno ko je na sastanku, da nikako ne prihvaćamo nikakva predstavnička tijela, osim Gradskog vijeća. To je vrlo jasna definicija. Bio sam na bolovanju i pratim događanja putem medija. Doživljava se jedan medijski spin gdje SDA želi pokazati da smo mi bili vrlo blizu oko podjele. Ne. Mi smo bili vrlo blizu oko nekih drugih stvari. Međutim, nikada nismo ušli u priču oko toga da imamo niža predstavnička tijela osim Gradskog vijeća.
TV1: Zbog čega se, još od 2004. kada ga je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown, stalno osporava statut Grada Mostara, čijom je potpunom primjenom Grad trebao odavno trebao postići veći stepen integracija i ujedinjenja, a na račun ukidanja skupih paralelnih javnih funkcija? Zašto statut nije ujedinio Mostar u mjeri u kojoj je to bilo moguće?
BEŠLIĆ: Ima puno razloga, ali mislim da je statut ujedinio u dobroj mjeri, u najvećoj mjeri. Mi možemo gledati da li je čaša do pola puna ili do pola prazna. Mislim da se puno dobrih stvari dogodilo u Gradu Mostaru i puno je pomaka bilo. Nažalost, kod nas to sve ide vrlo sporo. Međutim, moramo reći da mi nijednu stvar nismo vratili baš unatrag. Možda stojimo, možda tavorimo na mjestu, ali sigurno je da smo spremni da idemo dalje i da dovedemo sve to do kraja. Nekada je Mostaru bilo nezamislivo, da se vratim na 2004. koliko smo samo imali borbe da državni službenici sjede zajedno. To je danas smiješno i apsurdno, međutim to su sve činjenice. Imali smo situaciju da smo imali šest općina, pa kad su oni došli u Grad, imali smo sedam različitih plaća. Svako je imao plaću prema mogućnostima koje je određena sredina davala. Danas je sve to prošlost. Neki su zaboravili da je to sve tako bilo, da su se neke stvari izdefinirale. Na kraju, vidite da niko nije nezadovoljan time, a u statru su svi bili skeptici i niko nije vjerovao da će taj projekt uopće moći polučiti rezultate. Definitivno se puno dobrih stvari dogodilo u Mostaru. Mi smo zahvaljujući ujedinjenju i nekim drugim stvarima, koje su se događale paralelno, i pomoći svijeta, koji nam je dao podršku za jednu takvu situaciju, napravili sve preduvjete za razvoj Grada. Spomenuti ću samo da se nije slučajno dogodilo da mi napravimo deponiju krutog otpada, nije se slučajno dogodilo da radimo pročistač koji će ove godine biti gotov, da radimo kolektore da zaštitimo rijeku Neretvu. To se sigurno ne bi moglo desiti da su ostale općine, da to nije uistinu za razvoj cijelog Grada.
TV1: Sa bošnjačke političke scene prema Vama, kao gradonačelniku, ide više ozbiljnih zamjerki. SDA tako javno izlazi sa prigovorom kako istočna obala ozbiljno zaostaje u razvoju, što je, kako tvrde, i Vaša krivnja. Ta zapuštenost istočne obale, ruku na srce, vidi se i golim okom. A onda se uz takve kvalifikacije kaže kako je za Bošnjake najbolje da imaju svoju općinu i da sami kreiraju njen razvoj. Da li je i koliko gradonačelnik Ljubo Bešlić zanemario istočnu obalu Grada Mostara?
BEŠLIĆ: Pokušati ću to vrlo precizno pojasniti. Kod ujedinjenja šest općina u Grad, mi smo imali šest odluka Gradskog vijeća, svaka općina za sebe, kada je u pitanju gradnja. Općine sa hrvatskom većinom tada imale su odluku o renti i o uređenju građevnog zemljišta. U istočnom dijelu Grada bila je odluka samo o naplati rente, bez uređenja građevnog zemljišta. Kada se govori o financijskom iznosu, to znači otprilike da je nešto malo manja ili skoro ista naknada za uređenje građevnog zemljišta kao i renta. Od 2004. od kada je donesena odluka visokog predstavnika o ujedinjenju Grada do kraja 2012. u istočnom dijelu Grada nije bilo ubiranja naknade za uređenje građevnog zemljišta. Tek na zadnjoj sjednici 2012. godine donesena je odluka za regulacijske planove koji su tada usvojeni da se u cijelom gradu vrši naplata.
TV1: Kome je odgovaralo da se ne ubire taj novac?
BEŠLIĆ: Mislim da nikome nije odgovaralo. Međutim, politika SDA je bila mišljenja da ako bude jeftinije gradila da će se više graditi i da se privuče što veći broj investitora. Na kraju se to pokazalo kao pogrešna politika. A ta pogrešna politika se vidi iz brojki koje ću vam predstaviti. Od 2004. do 2014. godine u istočnom dijelu Grada za rentu i uređenje građevnog zemljišta skupilo se 10.180.000, a u zapadnom dijelu Grada skupilo se oko 22.000.000 KM. To je ono što se uistinu može implementirati. S druge strane, mnogi žele reći: “Gradonačelnik je Hrvat, pa on tamo više uređuje”. Želim zbog javnosti reći da gradonačelnik uopće ne odlučuje o utrošku sredstava. Tri gradska vijećnika sa svakog gradskog područja donosila su odluku o tome gdje će se ta sredstva uložiti. Gradonačelnik je samo imao privilegiju da bude predlagač na Gradskom vijeću od 20 posto ubranih sredstava ide na razinu Grada i predlažemo projekte na Gradskom vijeću. To znači, nije donosio odluku, nego je samo davao određena usmjerenja da se na takav način ako Vijeće to prihvati. S druge strane, odgovorno mogu reći da u tih 20 posto izdvojenih sredstava, Hrvati su duplo više izdvojili sredstava, jer 20 posto do 22.000.000 duplo je više novca 20 posto do 10.180.000 KM. Na taj način mogu reći da zajedničke projekte više sufinanciraju Hrvati. To govorim zbog javnosti, nije cilj da se prebrojavamo, ali da se pojasni zašto. S druge strane, moram i to da kažem, Bošnjaci kada im to odgovara kažu “Gradonačelnik upravlja sam”. Ovo je vrlo jasno rečeno ko upravlja tim sredstvima. Ako vam kažem da se proračun donosi dvotrećinski, onda je vrlo jasno da li se bez Bošnjaka mogao usvojiti taj proračun, a usvajan je, rekao bih, skoro pa sto postotno. Još jedna stvar me, kao čovjeka, jako iritira. Kada se želi optužiti Ljubo Bešlić da ne vodi računa o istočnom dijelu Grada, postavio bih neka pitanja, neka ih svako postavi sam pred sobom. Da li je Ljubo Bešlić privatizirao neke projekte koji ni dan danas nisu završeni ili želim da pomognem da se napokon to riješi? Moram spomenuti hotel “Neretva”, hotel “Ruža”. Da li je tu Ljubo Bešlić opstruirao ili je pomagao da se problem riješi? Nažalost, to su neke stvari o kojima građani ne postavljaju pitanje. Mislim da takvih projekata ima dosta.
TV1: U Gradu se mogu čuti ozbiljni prigovori kako Ljubo Bešlić troši ogromni gradski proračun, 60.000.000 KM na godinu, te kako u tijekove novca građani nemaju uvid, niti gradonačelnik ikome polaže račune. Čuje se i kako je to za SDA i Bošnjake potpuno neprihvatljivo. Koliko ima istine u tome? Šta je Vaš odgovor i šta možete reći građanima, koji imaju pravo i koji žele znati sve?
BEŠLIĆ: Ja mogu odgovorno reći da, vi znate da je promijenjena odluka o proračunu u FBiH za Grad Mostar i da tamo stoji da proračun donosi gradonačelnik uz suglasnost čovjeka koji vodi financije, načelnika Odjela za financije. To znači da akt koji ja donesem mora supotpisati i načelnik Odjela za financije, a to samim tim kaže da ga donosim u suradnji sa bošnjačkim narodom, jer načelnik odjela za financije je Izet Šahović i on tu sigurno želi zaštiti bošnjački narod. Ne stoji uopće to da kad SDA kaže da gradonačelnik sam donosi proračun i odlučuje o njemu. Sigurno bi on bio drugačiji da ga ja sam donosim. Ono što se odnosi na projekte u Gradu Mostaru, mora biti suglasnost da bi se potpisao. Ne možete donijeti proračun a da nije potpisan od obojice. Međutim, sigurno da gospodin Šahović ima svoje konzultacije, svoje savjetnike i da nije uradio ono što mu drugi nisu odobrili. Gospodin Šahović je dobar financijski stručnjak i sigurno dobar čovjek. On dobro zna da snosi dio odgovornosti. Mislim da ni njemu nije baš jednostavno što je on supotpisnik. No, našao se u toj situaciji i sigurno nosi dio odgovornosti za provođenje proračuna Grada Mostara. Kao načelnik Odjela za financije, on je isto tako odgovoran kao gradonačelnik i za provedbu svega onoga što je doneseno.
TV1: Još malo ćemo o temi žalosnog stanja siromašnijeg dijela Mostara. Želite li reći da je ova famozna tročlana komisija bivših vijećnika Gradskog vijeća loše upravljala novcem od renti? Šta su bili njihovi prioriteti? Zašto je umjesto u obnovu i razvoj Grada novac išao, dobrim dijelom, prema naseljima mostarske periferije?
BEŠLIĆ: Bio bih zločast kada bih rekao da su loši. Mogu samo reći da, prema mom mišljenju, dakle kada bih bio dio te komisije, prije svega bih želio da uradim najviše tamo gdje najviše građana živi. Mi smo to i dužni. Međutim, moramo biti svjesni da su se velika sredstva baš iz gradske kotline vozila na druge dijelove Grada. Mislim da će građani, koji dobro znaju o čemu govorim, to prepoznati. Jednostavno, nije isto živjeti u Fejićevoj i nije isto živjeti u Podveležju i u Drežnici ili u Blagaju. Mislim da bi trebalo da se zna koji su tu prioriteti. Ako se izdvoji dio novca, a najviše se izdvoji u središtu Grada, onda bi logično bilo da se najvećim dijelom u središte grada i vrati.
TV1: Još jedno pitanja koje godinama bode oči Mostaraca – nazivi ulica. U dijelu Grada gdje žive Bošnjaci projektira se i strah da bi dominacija Hrvata u Gradu jednom mogla dovesti i do preimenovanja ulica i na istočnoj obali Mostara.
BEŠLIĆ: Kada je u pitanju određivanje naziva ulica, statut Grada Mostara je vrlo jasno definirao da to radi komisija Gradskog vijeća sa dvotrećinskom odlukom Gradskog vijeća, što znači da niko nikome ne može nešto nametnuti ako se on ne slaže sa time. Ono što se događalo u prethodnom razdoblju, ja sam bio zamoljen od visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, godinu dana nakon ujedinjenja da pred Vijećem izađem sa prijedlogom izmjena naziva ulica, koja nose imena koja mogu iritirati nekoga. Napravio sam određene prijedloge i izašao sam na Gradsko vijeće. Te ulice su uglavnom bile u zapadnom dijelu Grada i nosila su imena koja mogu iritirati neke druge. Moj prijedlog na samom Gradskom vijeću, a ja sam dva puta iznosio taj prijedlog, doživio je vrlo ugodne komentare i sve pohvale.
TV1: Šta ste konkretno predložili?
BEŠLIĆ: Predložio sam da se promijene nazivi ulica Mile Budaka, Francetića, Lorkovića, Vokića. Čini mi se da je bilo šest ulica, a predložio sam imena pjesnika, te ljudi koji su živjeli u Mostaru, poput Ivo Andrić, Tin Ujević, Prelog. To je kroz komentare naišlo na oduševljenje. Međutim, kada se glasalo, samo su Hrvati digli ruke. Veliko iznenađenje za mene je bilo tada da su ljudi koji su bili u Gradskom vijeću i pohvalili gradonačelnika za prijedloge, digli ruku protiv ili su bili suzdržani. Nije bilo dvotrećinske većine. Licemjerno je danas spočitavati to pitanje Hrvatima, jer promjenu nisu htjeli upravo Bošnjaci.
TV1: Postoji još jedno delikatno pitanja kod Mostaraca, posebno onih koji pamte i bolje godine Mostara. To je pitanje Veleža. Dakle, može li se i na koji način danas uopće govoriti o povratku Veleža pod Bijeli brijeg?
BEŠLIĆ: Vidjeli ste da se gradonačelniku ne spočitava zašto Velež ne igra pod Bijelim brijegom, jer ja sam smogao snage i prije pet, šest godina ponudio upravi Veleža da igraju pod Bijelim brijegom. Oni su mi rekli da bi više voljeli napraviti tribinu pod Vrapčićima nego da idu pod Bijeli brijeg. Rekao sam da to može, ali da ne izlaze u javnost sa tezom da im gradonačelnik ne da igrati pod BIjelim brijegom. Rekli su da me nikada neće prozvati, samo da im se napravi tribina. Grad je napravio tribinu.
TV1: Vratimo se izborima ili mogućnosti izbora. U debelom smo cajtnotu za neki smislen dogovor. Predsjednik Čović kaže da je ostalo još nekoliko tjedana. Valentin Inzko dodaje: “Čekati ćemo da se lokalni politički akteri dogovore i urade svoj posao”. Vjerujete li da se u ovom, sudačkom vremenu, može naći dobro i pravično rješenje za Grad Mostar, uključujući i da se pruži prilika pa pogleda ono što su ponudile i druge stranke, ne samo SDA i HDZ?
BEŠLIĆ: Sigurno je da ima puno mogućnosti. Mislim da sa svakim treba razgovarati i otvoriti priču. Osobno mislim da priča koju je pokrenula SDA dočekana na jedan način negativno i od svijeta. Iako smo na određenim razgovorima imali poruku da se svijet ne protivi. Međutim, danas iz ove perspektive situacija je skroz drugačija. Niko nije ništa riješio mimo svijeta, pa ne mislim da ćemo mi to tako u Mostaru. Ako se svijet sa nečim ne slaže, ne mislim da mi možemo to na drugi način. Smatram da bi SDA ipak trebala malo preispitati svoje stavove i približiti se onome što svi ostali otprilike danas nude o Gradu Mostaru.
(Izvor: Vijesti.ba)
{youtube}wgJ90CXpYO8{/youtube}