“Danas želim podijeliti stajališta Hrvatske, izazovi, pomoć na EU putu, vanjsko-politički smjer Hrvatske u izgradnji EU. Euroatlanski prostor opstaje u svim uvjetima i izolacija iz tog prostora je postala nemoguća. Našu sigurnost definira naše okruženje u prvom redu. Trajna stabilizacija jugoistočne Europe je najbitnija, brojni izazovi se poklapaju upravo ovdje. Razni politički utjecaji, hrvatska čvrsto zastupa stav o cjelovitoj političkoj emancipaciji ovog prostora. Svjedoci smo brojnih pritisaka kojima je cilj da udalje ovaj prostor od EU puta. Poštujemo ipak odluku svake države u suverenom izboru vanjskih partnera, a ako izaberu EU, u nama će imati partnera”, kazala je Grabar Kitarović danas u Mostaru, prenosi N1.
To je vrlo zahtjevan i koristan proces i pozdravljamo napore svih država ovog prostora na tom putu, kazala je Grabar-Kitarović.
“Za napredak je najvažnija vladavina prava, borba protiv korupcije, ekonomija. Otvorena bilateralna pitanja se moraju riješiti prije ulaska u EU, to kaže posljednja Strategija o proširenju. Strategija za Zapadni Balkan potvrđuje kako su izgledi za proširenje realni. Veseli nas preporuka za pregovore s Makedonijom i Albanijom. BIH je preporučena žurna izmjena Izbornog zakona. Primjer Makedonije i Albanije dokaz je kako nije nemoguće ustrajati na reformama. Pozdravljamo kontinuirani angažman NATO-a. Jamče članicama dugotrajnu stabilnost. To je Hrvatskoj ključni nacionalni interes. Danas u jugoistočnoj Europi oživljavaju duhovi prošlosti. Ne očekujem da će sve države uskoro naći zajednički jezik, ali to nas drži zarobljene u prošlosti”, dodala je između ostalog, Grabar Kitarović.
Kako izvješćuje Klix.ba, ona je odgovorila i na nekoliko pitanja studenata.
Na pitanje da li nemogućnost dogovora o izmjenama Izbornog zakona može donijeti dalekosežnije posljedice po samu zemlju, Grabar-Kitarović je kazala da se nada da će do dogovora doći i da je on temelj sigurnih i stabilnih izbora, ali i osiguranja stabilnosti zemlje u narednom periodu.
“To nije samo moje mišljenje, već i mišljenje Europske unije, kao što ste mogli i vidjeti u Izvješću Europske komisije. Posebno se ističe važnost izmjena Izbornog zakona, svakako, nastavit ćemo poticati naše kolege iz BiH da se ide ka dogovoru, jer je to u interesu države, kao i njenih konstitutivnih naroda”, kazala je Grabar-Kitarović.
Prokomentirala je i mogući scenarij ukoliko ne bude dogovora.
“Ako dogovor ne bude moguć nadam se da će političari raditi u interesu države i dogovoriti stabilnu vladu koja će upravljati državom. U procesu očekivanja pregovora koji slijede Bosna i Hercegovina treba imati stabilnu vladu koja će provoditi reforme, reforme koje nisu uvijek popularne”, kazala je.
Na pitanje kako njene preporuke i brigu prema Hrvatima u BiH neki političari u BiH nazivaju napadima na suverenitet Bosne i Hercegovine, Kitarović je kazala da će se nastaviti zalagati za europski put Bosne i Hercegovine.
“Vjerujem da je Bosni i Hercegovini mjesto u Europskoj uniji i učinit ćemo sve što možemo kako bi pružili svaku moguću podršku ukoliko ona to želi, da bi se taj put ostvario. Nije nikakva tajna da se mora osigurati konstitutivnosti i jednakopravnost sva tri naroda. Treba podsjetiti da u ratu nije bilo zajedničkog hrvatsko-bošnjačkog napredovanja nikad se ne bi stekli uvjeti za postizanje Daytonskog mirovnog ugovora”, podsjetila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Ponovila je da ima ustavnu obvezu štititi hrvatski narod i izvan granica Hrvatske i da je to legitimno pravo svake države danas.
“Manjinska prava su prava naroda, jer Hrvati u Bosni i Hercegovini i njihova prava ne spadaju više u unutarnja pitanja, to su ljudska prava. Nijedna država više, kad je riječ o njenim građanima, ne može se pozivati na unutarnja pitanja”, kazala je Grabar-Kitarović.
Podsjetila je da je BiH predala Upitnik te iskazala nadu da će uskoro krenuti pregovori za članstvo u EU, te da “tada nema više unutarnjih pitanja, jer dolazi do cijelokupne transformacije cijelog društva”.
“Kad se krene pregovarati o članstvu, ne pregovara se samo s Europskom komisijom, već s 28 država članica, od kojih je jedna Republika Hrvatska”, naglasila je Grabar-Kitarović.
Odbila je komentirati miting turskog predsjednika Erdogana u Sarajevu i pitanje utječe li taj skup loše na europski put Bosne i Hercegovine. Kazala je da će prvo pričekati i vidjeti kako će sve proteći te onda možda i komentirati.
Govoreći o sve izraženijem problemu migranata, hrvatska predsjednica je kazala: “Pitanje migracija nije iza nas. Više od 600 tisuća ih je prošlo kroz Hrvatsku. Vjerujemo da je jedini način zajednički pristup koji se temelji na suradnji. Takozvana zapadno-balkanska ruta presudno je da ostane zatvorena. Pritisci su ogromni. U posljednje vrijeme i na BiH. Hrvatska će pružati potporu zbog dužine granice posebno ćemo surađivati za BiH”.
(Izvori: Klix.ba/N1/Republikainfo.com)