Direktor ovog javnog servisa BHT1, Mario Vrankić, a predsjednica Upravnog odbora BHRT Valentina Rupčić, ujedno i zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH, imenovani upravo zahvaljujući podršci HDZ-u BiH. To nije ništa novo jer je svojedobno i predsjednik HDZ BiH kazao da ne plaća RTV pristojbu.
Također, na ovom javnom servisu, kao i na FTV, zaposleno je na desetine novinara, tehičara i drugog osoblja koji se izjašnjavaju kao – Hrvati.
Podržava li ovakvo stajalište hrvatskih političara i njihov konačan izgon iz bh javih servisa i je li to i konačan cilj na putu uspostave javne stranačke televizije kao što je, uostalom, i reinkarnirani Hrvatski narodni sabor ili pak istinska težnja za javnim tv kanalom na jeziku konstitutivnog naroda?
I tko, na kraju, plaća hrvatske novinare, urednike, tehničare, producente, direktora i predsjednicu Uprave, ako se Hrvati pozivaju na neplaćanje rtv pristojbe?
Možda Dragan Čović, Borjana Krišto ili Nikola Lovrinović?
Čisto sumnjam!
(V.S./republikainfo.com)
O jučerašnjem radu Zastupničkog paralemnta izvijestio je Dnevni list:
Iz rada Zastupničkog doma državnog Parlamenta ne može se zaključiti tko je vlast, a tko oporba s obzirom da se od teme do teme stavovi trenutačnih koalicijskih partnera drastično razlikuju. Jedino u čemu se slažu partneri (SDA, HDZ, DF, SDS, PDP) jesu imenovanja njihovih članova u razne državne komisije i odbore, gdje, kako kaže oporba, njima ne daju ni priviriti.
I na ovoj sjednici kao i na proteklim većina je zaobišla oporbu koja nije dobila niti jedno mjesto u nekom od važnijih parlamentarnih tijela. Oporbeni zastupnici kazali su čak kako im se krše ljudska prava i oduzima riječ te kako u takvim uvjetima ne mogu raditi. Bez obzira na njihove tvrdnje i negodovanja, većina je usvojila prijedložne komisije.
Protiv javnih servisa
Dvije teme dominirale su na jučerašnjoj sjednici, a to je odluka o visini RTV pristojbe i pitanje ugovora o granici s Crnom Gorom.
Rasprava o prijedlogu odluke o iznosu RTV pristojbe izazvala je oštru raspravu tijekom koje su zastupnici iznijeli niz zamjerki na rad javnih RTV emitera. Najoštrija je bila zastupnica SDS-a Aleksandra Pandurević kazavši kako građani ne trebaju plaćati pristojbu “ovakvim javnim servisima”, već da to trebaju raditi oni u čijoj su službi ti servisi.
Ona je podsjetila i na to kako su primanja vodećih ljudi u servisima ogromna, a kako servisi uopće ne proizvode program, već kupuju “skupe turske serije”.
– Direktor RTRS-a kupi skupi prijenos turnira Roland Garros. Jest da mi volimo Novaka Đokovića, ali se mora znati da je taj prijenos kupljen jer je turnir častio direktora Teniskog saveza RS-a koji je ujedno direktor RTRS-a time da on i njegova obitelj idu na turnir, tvrdi Pandurević. Ona je nakon napada zastupnika na novinare i komentara o tome kako su neprofesionalni i pristrani rekla da su novinari u BiH i na servisima u istom položaju kao rudari te da se ne mogu izjednačavati novinari s pogrešnom uredničkom politikom i politikom medija.
Pandurević kaže kako novinarima zbog uvjeta u kojima rade treba dati beneficirani radni staž jer trpe mobbing i pritiske. Šef SDS-a Mladen Bosić otišao je korak dalje kazavši kako građani RS-a ne trebaju plaćati RTV pristojbu jer je RTV RS ustvari stranački servis SNSD-a. On smatra kako se servisi trebaju financirati iz proračuna.
Predsjedatelj Kluba zastupnika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović smatra da javni RTV emiteri selektivno izvješćuju, dok je njegova stranačka kolegica Borjana Krišto, iznijevši niz zamjerki, zatražila izmjene zakona kojima bi se omogućilo Hrvatima kao konstitutivnom narodu da imaju RTV kanal na svom jeziku.
– Sve dok se tako ne uredi ova oblast, hrvatski narod neće plaćati RTV pretplatu, rekla je Krišto i dodala da u BiH ne postoji zakonska osnova za naplaćivanje RTV pristojbe.
Predsjedatelj Doma BiH Šefik Džaferović pozvao je na poštivanje postojećih zakona te podsjetio kako 26. travnja istječe ugovor javnih emitera s telekom operaterima o ubiranju RTV pristojbe preko računa za telefonske usluge, nakon čega bi, ukoliko se nešto ne poduzme, javni RTV servisi mogli doći u nezavidnu situaciju. Odluka o visini pristojbe nije donesena jer nije bilo entitetske većine.
Ponovno o granicama
Kada je u pitanju sporazum o granici s Crnom Gorom, SBB i SDP su zatražili od Zastupničkog doma da usvoji odluku kojom traži od Predsjedništva BiH da obavijesti ovaj dom o tekstu ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore i stavovima koje je zauzelo po ovom pitanju. Zastupnik SBB-a Damir Arnaut, čija je ovo inicijativa, zatražio je od Predsjedništva BiH da dostavi izvješće u pisanoj formi kao i tekst prijedloga ugovora. Razlozi za donošenje ovog zaključka ogledaju se u činjenici da je Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore te ga je preko Ministarstva civilnih poslova BiH dostavilo Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru. Iako je od toga prošlo više od četiri mjeseca, ne postoje indicije da je Predsjedništvo BiH poduzelo bilo kakve daljnje radnje po ovom pitanju.
Ovaj prijedlog Kluba SBB-a nije dobio potporu.
Novi Zakon o sportu
Zastupnički dom jučer je razmatrao i prijedlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o sportu u BiH, predlagača Denisa Bećirovića. On je, obrazlažući izmjene, kazao kako je zbog čestih problema u ovoj oblasti potrebno unijeti izmjene i dati više odgovornosti organizatorima sportskih događanja. Svi zastupnici složili su se kako su izmjene potrebne i dobre, ali kako će zakon morati pretrpjeti izmjene. Zastupnik Momčilo Novaković (NDP) smatra kako ima dobrih momenata u novom prijedlogu, ali kako je nedopustivo da se ukine stav koji kaže kako se Sportski savez BiH formira na bazi dobrovoljnosti udruživanja entitetskih saveza. Bećirović se složio kako je bolje da prođe i polovica onoga što je predloženo izmjenama zakona, nego ništa, te rekao kako prihvaća sve sugestije u idućem razdoblju. Zakon u prvom čitanju nije podržan.
SNSD opet napustio sjednicu
Zastupnici SNSD-a i DNS-a napustili su i jučer sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta BiH nakon što nije podržan njihov zahtjev da u dnevni red bude uvršten prijedlog za razrješenje dužnosti predsjedatelja ovog doma Šefika Džaferovića. Predsjedatelj Kluba zastupnika SNSD-a Staša Košarac podsjetio je da ovaj klub sedmi put predlaže ovu točku dnevnog reda, ali da trenutačna zastupnička većina nije dopustila da se ona nađe na dnevnom redu.
(Izvor: Dnevni list)