Rusija je počela smanjivati diplomatsku prisutnost u Ukrajini, rekavši u subotu da se boji “provokacija” ukrajinskih vlasti ili “trećih zemalja”. Također, Rusija je u subotu pokrenula nove pomorske vojne manevre velikih razmjera u Crnom moru, osuđujući američku “histeriju” nakon što je Washington izjavio da strahuje od skore ruske invazije na Ukrajinu.
“Strahujući od mogućih provokacija kijevskog režima ili trećih zemalja, odlučili smo se na određeno smanjivanje osoblja ruskih predstavništava u Ukrajini”, rekla je glasnogovornica ruske diplomacije u priopćenju za javnost, odgovarajući na pitanje medija o smanjenju broja diplmatskog osoba.
“S obzirom na značajan utjecaj koji Washington i London imaju na Kijev… zaključujemo da su naši američki i britanski kolege očito svjesni određenih akcija koje se spremaju u Ukrajini koje bi mogle znatno zakomplicirati situaciju na području sigurnosti”, dodala je Maria Zakharova, prenosi HINA.
Mnoga zapadna veleposlanstva poduzela su slične mjere, a neke zemlje poput Sjedinjenih Država, Kanade i Australije pozvale su svoje državljane da što prije napuste Ukrajinu.
Sjedinjene Države upozorile su u petak na moguću skoru rusku invaziju na Ukrajinu. Te procjene Moskva je opisala kao američku “histeriju”, dok je Kijev pozvao na “smirivanje”.
Pomorske vojne vježbe
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u subotu da je više od 30 brodova Crnomorske flote isplovilo je iz Sevastopolja i Novorosijska prema planu vježbe.
“Svrha vježbe je obrana obale poluotoka Krima, baze snaga Crnomorske flote, kao i gospodarskih subjekata… od mogućih vojnih prijetnji”, preciziralo je ministarstvo.
Rusija je u siječnju najavila pomorske vježbe za siječanj i veljaču na Atlantiku, Arktiku, Pacifiku i Mediteranu, ali i u “vodama i morima uz ruski teritorij”.
“Ukupno će sudjelovati više od 140 ratnih i pomoćnih brodova, više od 60 zrakoplova i oko 10.000 vojnih osoba”, priopćeno je iz Ministarstva obrane.
“Histerija u Bijeloj kući govori više nego ikad”
Kasno u petak glasnogovornica ruske diplomacije Maria Zakharova osudila je procjene Washingtona da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla odmah početi.
“Histerija u Bijeloj kući govori više nego ikad. Anglosaksoncima je potreban rat. Pod svaku cijenu. Provokacije, dezinformacije i prijetnje preferirana su metoda rješavanja vlastitih problema”, kritizirala je ona na Telegramu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin bi u subotu ponovno trebao razgovarati telefonom s američkim i francuskim kolegama Joeom Bidenom i Emmanuelom Macronom, dok bi šef američke diplomacije Antony Blinken trebao razgovarati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, prenosi N1 Hrvatska.
Nekoliko krugova razgovora proteklih dana nije uspjelo smiriti krizu, nastalu tijekom posljednjih mjeseci nakon što je Rusija na granicama Ukrajine nagomilala više od 100.000 vojnika.
Rusija ima svoje kalkulacije
Međutim, kako piše Dr. Harun Yilmaz AlJazeer-u, akademik čije su sfere interesa Ukrajina, Kavkaz i Centralna Azija, tijekom protekle godine, dok je Rusija okupljala veliki broj trupa duž granice sa Ukrajinom, rasla je bojazan od neminovne invazije. Brojni zapadni lideri su često upozoravali na ovu mogućnost. Moskva je negirala da ima takve planove, premda nije povukla svoje trupe. Neki promatrači su tumačili ove ruske izjave kao neistinite i čak optuživali ruske vlasti da priprema operaciju pod lažnom zastavom.
Detaljnija analiza ruskog geopolitičkog ponašanja u posljednja dva desetljeća, međutim, ukazuje da njeni lideri možda i ne pokušavaju prevariti međunarodnu zajednicu. Otvoreni rat u Ukrajini se ne uklapa u korištenje teške sile Kremlja u njegovim geopolitičkim igrama. Primjeri Gruzije, Sirije, Libije i (do saa) Ukrajine pokazuju kako on vodi isplativu politiku.
U svakom od ovih slučajeva, Vlada Rusije je imala jasno razumijevanje rizika na terenu. Detaljno je pravila analizu isplativosti i uspostavila jasne i ograničene ciljeve za korištenje teške sile. Isplativa politika je svjestan izbor jer ruski čelnici znaju dobro da nemaju sredstava za vođenje rata šireg obima.
Rusija je, bez sumnje, imala ove kalkulacije isplativosti prije rata u Gruziji 2008. godine gdje je intervenirala na strani separatističkih snaga regija Južne Osetije i Abhazije protiv vlasti Gruzije od koje su se željele odvojiti.
Danas, osam godina od početka sukoba, Rusija masovno okuplja veliki broj jedinica duž granice. Je li promijenila pristup? To je malo vjerojatno. Uprkos zapadnjačkim predviđanjima skore invazije, upitno je da li je Ukrajina ciljana meta ruske vojne mobilizacije.
Moskva nije izgubila svoju nadmoć nad Kijevom u regiji Donbas i skoro je nemoguće za ukrajinsku armiju da okonča tamošnji separatistički pokret dok on ima rusku podršku. Da Kremlj želi izvršiti pritisak na Vladu Ukrajine, to može jednostavno uraditi eskaliranjem sukoba na istoku što mu ne traži veliko slanje ruskih trupa.
Zapravo, samo veliko vojno prisustvo duž granice već čini veliku štetu Ukrajini: jako potkopava njenu ekonomiju. Nadalje, ruske vlasti ne vide prijetnju iz „demokratske Ukrajine“ pošto je Majdan do sada izgubio svoju čar u ruskim prodemokratskim krugovima.
Ruski cilj nije Kijev nego Zapad
Stoga, okupljanje vojske duž rusko-ukrajinske granice nema za cilj Kijev, već Zapad. Moskva želi natjerati zapadne države da konačno započnu pregovore o pitanjima europske sigurnosti. I čini se kako ta strategija djeluje. Od 1991. godine, ovo je prvi put da se Zapad ozbiljno uključio u razgovore sa Rusijom o europskoj sigurnosti.
Ruski dužnosnici bez sumnje razumiju kako Ukrajina neće ući u NATO jer trenutno nema entuzijazma za tu ideju u toj vojnoj organizaciji. Ono što Kremlj zabrinjava je to da li će SAD razmjestiti rakete ili protivraketnu odbranu na ukrajinskoj teritoriji.
Moskva želi dogovore o nekoliko stvari, uključujući obustavu razmještanja balističkih raketa srednjeg dometa u Europi i ograničenje vojnih vježbi blizu ruskih granica. Ona je 17. prosinca dala prijedlog u kojem ističe svoje zahtjeve i NATO-u i SAD-u.
Što će se događati?
Sve dok Kremlj ne osjeti da je dobio neophodne sigurnosne garancije, vjerojatno će nastaviti s vojnim pritiskom na ukrajinskoj granici. Mogao bi razmjestiti balističke projektile srednjeg dometa u Bjelorusiji ili čak dovesti do eskalacije na drugim žarištima u regiji, kao što je Gruzija.
Može doći i do organiziranja vojnih igara blizu Zapadne Europe, kao što je to bio slučaj sa nedavnim pomorskim manevrima kod Irske. Čak može doći do toga da pokaže svoje vojne kapacitete blizu granica SAD-a tako što će poslati podmornice sa supersoničnim raketama ili razmjestiti rakete dugog dometa u Venecueli, na primjer.
Sve ove mjere, međutim, uklapaju se u ruske kalkulacije isplativosti. To znači kako je jako malo vjerojatna veća invazija ili sam rat, mišljenje je dr Haruna Yilmaza. No, na koncu kakav će biti tijek ove krize uskoro će se vidjeti.
(Izvori: HINA/N1 HR/AlJazeera)