Nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, pomno praćeni indeks cijena hrane Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) dosegao je najvišu zabilježenu razinu, potaknuvši potrošačke cijene diljem svijeta. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, cijene mnogih artikala porasle su daleko više od inflacije, pri čemu su kruh i jaja porasli za 18% u godini zaključno s prosincem, a mlijeko za 30%.
Ovi porasti su ugrozili sigurnost opskrbe hranom, osobito u niskim i srednjim dohotkom koje se uvelike oslanjaju na Ukrajinu i Rusiju u pogledu žitarica i biljnih ulja. To uključuje mnoge zemlje u Africi i Aziji. Iako se počelo uvelike pričati o mogućnosti gladi, FAO indeks cijena hrane vratio se na razine prije invazije.
No, što nas čeka u 2023. kada su u pitanju cijene hrane, pita se u analizi koju prenosi N1 Hrvatska.
Što se dogodilo?
Opskrbu hrane ne može se promatrati odvojeno od pandemije covida. Mnogi ljudi u energetskoj i prehrambenoj industriji bili su previše bolesni da bi radili ili nisu mogli raditi zbog pandemijskih ograničenja, koja su smanjila zalihe. Kad se svijet otvorio i potražnja počela rasti, cijene hrane i energije također su porasle.
Zbog toga su ljudi bili posebno ranjivi na događaje u Ukrajini. Nakon što je rat počeo, inflacija cijena hrane dosegla je vrhunac jer tržišta nisu bila sigurna hoće li proizvodnja i izvoz biti pogođeni i kako će se globalni opskrbni lanci prilagoditi.
Ukrajinski izvoz žitarica nastavio se nakon što je u srpnju postignut dogovor UN-a o stvaranju humanitarnog koridora kroz Crno more. Pozitivno je bilo i to što je žetva pšenice bila veća od onoga što se očekivalo. Ipak, mnogo zemljišta oko bojišnica nije se moglo požnjeti, poput polja kukuruza. Zbog toga se ukrajinski izvoz žitarica smanjio u 2022. godini za oko 30% na godišnjoj razini.
Dodatni pritisci: energija, gnojivo, vrijeme…
Rusija izvozi još više pšenice nego Ukrajina i opskrbljuje oko 15% svjetske potražnje. Teže je vidjeti što se dogodilo s tim zalihama jer su Rusi prestali davati podatke, ali zasigurno će politika Moskve da posluje samo s “prijateljskim” zemljama također utjecati na dostupnost za mnoge zemlje.
Zemlje koje se uvelike oslanjaju na ukrajinske/ruske žitarice prisiljene su kupovati drugdje. Na primjer, Jemen i Egipat uvezli su više žitarica iz Indije i EU, plaćajući više cijene nego inače.
Postojali su i drugi pritisci na poljoprivrednike koji su utjecali na smanjenje globalne opskrbe hrane, poput većih cijena gnojiva i energije.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, najveće postrojenje za proizvodnju dušičnih gnojiva obustavilo je proizvodnju tijekom 2022. godine. Prosječna cijena gnojiva za poljoprivrednike u Ujedinjenom Kraljevstvu sada je 18% više nego prošle zime i 66% više nego prije dvije godine, piše The Conversation.
Dodatan problem svakako su predstavljali i ekstremni vremenski uvjeti tijekom 2022. To se odnosi ponajviše na toplinske valove i sušu u sjevernoj Europi, Americi i Kini, poplave u Pakistanu i sušu u Argentini. Navodnjavanje je postalo teže u područjima koja o njemu ovise, dok su u Europi sušni uvjeti smanjili ponudu usjeva za stočnu hranu i žetvu trave za silažu. Kao rezultat toga, porasle su cijene mesa i povrća.
Prema UN-ovom Svjetskom programu za hranu, ukupni učinak inflacije, rata i ekstremnih vremenskih uvjeta bio je takav da je mnogim ljudima diljem svijeta ograničen pristup hrani. Broj ljudi koji se suočava s teškim nedostatkom hrane porastao je za 20% od početka rata.
Što nas čeka?
Veleprodajne cijene plina i nafte pale su u odnosu na najviše razine tijekom 2022., a to će pogodovati cijelom lancu opskrbe hranom. To je jedan od razloga zašto je inflacija tijekom jeseni u mnogim zemljama lagano popustila.
Sve bi to trebalo imati i pozitivan učinak na globalni indeks cijena hrane. Cijene žitarica, mesa i posebice biljnog ulja pale su prema kraju godine, iako su cijene šećera i mliječnih proizvoda krenule u suprotnom smjeru. Ukupna inflacija cijena hrane i dalje je povijesno visoka.
Za nadolazeću godinu procjenjuje se da će površina usjeva zasađenih u Ukrajini biti 17% manja u odnosu na 2022. Poljoprivrednici u drugim zemljama sade više pšenice i kukuruza kako bi to kompenzirali, iako će ukupna ponuda i dalje biti pod pritiskom viših poljoprivrednih troškova i potencijalno ekstremnih vremenskih uvjeta.
Cijene gnojiva vjerojatno će ostati visoke jer su zalihe i dalje ograničene, što će posebno pogoditi siromašnije zemlje, a to bi moglo ugroziti prinose i kvalitetu te bi zbog toga zajednice malih posjednika mogle biti izložene većoj nesigurnosti hrane.
Ograničena ponuda
U konačnici, mnoge osnovne namirnice vjerojatno će ostati u ograničenoj ponudi 2023., što znači da će se pritisci na cijene nastaviti. Trgovci će biti prisiljeni apsorbirati troškove ili ih prenijeti na potrošače. Vlade će morati razmotriti kako pomoći potrošačima, ali i poljoprivrednicima.
Na međunarodnoj razini treba hitno sklopiti sporazum o opskrbi gnojivima kako bi se prekidi sveli na najmanju moguću mjeru. Dugoročno, poljoprivreda mora smanjiti svoju ovisnost o gnojivima razvijanjem poljoprivrednih praksi koje optimiziraju kruženje hranjivih tvari. To uključuje učinkovitije korištenje stajskog gnojiva i izvlačenje hranjivih tvari iz kanalizacije.
Gnojiva će uvijek biti dio poljoprivrednog sustava, ali proizvodnju hrane treba učiniti održivijom, prenosi N1 Hrvatska.
/Desk/