Da je profesija novinara u Bosni i Hercegovini ugrožena pokazuju različiti faktori, poput hiperprodukcije novinarskih kadrova, korupcije na fakultetima, odlijeva mozgova, razvoja ‘on line’ medija, smanjene razine kvalitete edukacije, interesa vlasnika, te neadekvatnih osoba koje novinare uče zanatu.
Rezultati istraživanja BH novinara i FES-a, a koji su pokazani u Izvješću u sjeni za 2012. godinu, pokazuju da 9,90% ispitanika u BiH smatra da je nedovoljna profesionalnost jedna od osnovnih zapreka slobodnom radu medija u 2011. godini.
Također, 17,10% ispitanika u BiH smatra da je potrebno pooštriti kriterij za ulazak u novinarsku profesiju kako bi unaprijedili novinarski rad i kvalitetu izvješćivanja, dok 32,2% smatra da je u tu svrhu potrebno unaprijediti sustav obrazovanja novinara u BiH.
Također, navodi se da je problem i veliki broj odsjeka za novinarstvo na sveučilištima u BiH, dok je problem i u predavačkom kadru, ali i u činjenici da tijekom svog školovanja studenti novinarstva nemaju priliku za praksu. Također, u samom procesu zapošljavanja, prednost dobivaju podobni, politički pristrani, a ne profesionalni i kvalitetni novinari.
Prema riječima Ljiljane Zurovac, direktorice Vijeća za tiska i on line medije u BiH, problem u BiH je hiperprodukcija kadra, a od hiperprodukcije postoji jako malo obrazovanih novinara koji mogu na profesionalan i dobar način, s jednim općim obrazovanjem koji su dobili na fakultetu, ući u redakciju i početi raditi.
“Imamo masu mladih ljudi koji diplomiraju, dobiju lako razne titule novinarstva, a u biti kada izađu s fakulteta ne znaju napisati vijest. Nemamo praktičnu nastavu i nemamo profiliranje novinara. Imamo hiperprodukciju kadra i jako puno fakulteta za jednu ovako malu zemlju”, istaknula je za Fairpress.eu Ljiljana Zurovac.
“Hiperprodukcija kadra je grozan problem u BiH”, naglašava za fairpress.eu Radenko Udovičić, direktor Media plan instituta iz Sarajeva, doktor znanosti iz oblasti novinarstva i dugogodišnji novinar, istraživač i edukator. Prema njegovim riječima, hiperprodukcija opstaje u BiH zato što su fakulteti neka vrsta socijalnih ustanova.
“Država ne bi znala šta uraditi s tim ljudima, pa je bolje da studiraju, a kasnije će se baviti problemom nakon završetka fakulteta. U suštini, nemamo djecu na ulici, ali imamo na fakultetu, a nitko ne razmišlja o tome što će biti kada oni završe fakultete”, mišljenja je Udovičić.
Prema riječima doc.dr. Vedade Baraković, Šefice Odsjeka za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, hiperprodukciju kadra trebamo promatrati s dva stajališta.
“Pravo na obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava koje je Ustavom zajamčeno, a potrebe tržišta su sasvim druga stvar. U Bosni i Hercegovini nažalost nemamo nikakvu ozbiljnu analizu, niti stanja na tržištu niti potreba tržišta. Kada govorimo o hiperprodukciji kadra, onda ga možemo posmatrati i iz kura potreba tržišta ali i iz kuta prava na obrazovanje. Dakle, dok ne budu učinjeni kvalitetni pomaci vezani za demokratizaciju kompletnog društva, na sređivanju prije svega političke situacije koja u BiH utiče na sve sfere društveno-političkog života, pa i na novinarsto, ne možemo govoriti o nekom kvalitetnijem pomaku u sferi novinarstva”, naglašava za fairpress.eu Vedada Baraković.
Svake godine BiH dobije 400 novinara, stvarna potreba daleko manja
Prema procjenama predstavnika udruženja novinara iz RS i FBiH, ukupan broj novinara iznosi između 2000 i 3500, dok je zaposleno između 1574 i 2755 novinara, navodi se u u izvješću ‘Radni uslovi novinara u Bosni i Hercegovini’ Media plan instituta iz Sarajeva. Također, svake godine BiH dobije oko 400 novih novinara ili komunikologa. Procjena Media plan instituta je da stvarne potrebe za takvim kadrovima ne iznose ni pola od tog broja. Gdje će se zaposliti budući novinari pitaju se mnogi u BiH?!
“Naši mediji su u jednoj užasno teškoj financijskoj situaciji. Najtežoj u posljednih 20 godina. Javni servis BiH je pred bankrotom, a on zapošljava oko 2000 ljudi. A kada se nalazi u teškoj situaciji, oni neće zapošljavati nove ljude i kadrove. Znači, mediji koji bi trebali biti najveća usisna grana mladih ljudi koji izađu s fakulteta potpuno su u jednom invaliditetu. Nisam optimist da se sljedećih godina nešto može promjeniti”, naglašava za fairpress.eu Radenko Udovičić.
Prema mišljenju Ljiljane Zurovac, budućnost traži generalni zaokret u jednom boljem i modernijem smislu kada su u pitanju mediji i budući novinari.
“Užasno zaostajemo u svemu. Postoji potreba za generalno pospremanje medija, a onda će doći mladi ljudi, koji žele biti novinari i koji hoće naučiti da budu novinari. Ne smijemo generalizirati jer imamo od velikog broja diplomiranih novinara i jedan broj koji bi mogao vrlo dobro podići profesionalne standarde i profiliranje u modernom smislu medije, ali ti mladi ljudi još uvijek nemaju mjesta u medijima”, ističe Zurovac.
“Donošenjem zakona o medijima uspjeli bismo urediti oblast onako kako to rade zemlje s razvijenom demokracijom. Međutim, postoje i otpori vezani za donošenje zakona o medijima, budući da bi u toj situaciji neki mediji jednostavno nestali, posebno kada su u pitanju ‘on line’ mediji jer postoje ‘on line’ mediji u BiH koji nemaju ni osnovne podatke”, ističe Vedada Baraković.
Medijski stručnjaci u Bosni i Hercegovini su složni da su crni dani pred novinarstvom u BiH.
Nadamo se ipak da poznata izreka Winstona Churcilla da je novinarstvo sjajan posao ako se na vrijeme napusti, samo izreka, a da dolaze bolji dani za sadašnje i buduće novinare u Bosni i Hercegovini.
(Izvor: FairPress.eu/Autor:Alem Sinanović, stručni suradnik Udruženja Vesta)