Predraspravno vijeće II Međunarodnog kaznenog suda (International Criminal Court/ICC ) izdalo je naloge za uhićenje dviju osoba u kontekstu situacije u Ukrajini: Vladimira Vladimiroviča Putina i Mariu Aleksejevnu Lvova-Belova, izvijestio je predsjednik ICC-a, sudac, Piotr Hofmański.
Putina se sumnjiči da je odgovoran za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju. Federacija (prema člancima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).
“Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskom okupiranom teritoriju najmanje od 24. veljače 2022. Postoje razumni razlozi vjerovati da Putin snosi individualnu kaznenu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je djela počinio izravno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (članak 25(3)(a) Rimskog statuta), i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno vrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dopustili njihovo počinjenje, i koji su bili pod njegovom učinkovitom autoritetu i kontroli, sukladno odgovornosti nadređenog (članak 28(b) Rimskog statuta)”, navodi ICC.
Za Mariu Alekseyevnu Lvova-Belova, koja je povjerenica za prava djece u Uredu predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva. (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema člancima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).
“Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskom okupiranom teritoriju najmanje od 24. veljače 2022. Postoje razumni razlozi vjerovati da Lvova-Belova snosi individualnu kaznenu odgovornost za gore navedene zločine, jer je djela počinila izravno, zajedno s drugima i/ili putem ostali (članak 25(3)(a) Rimskog statuta)”, stoji u pojašnjenju.
“Predraspravno vijeće II smatralo je”, kako nadalje izvješćuju iz ICC-a, “a na temelju zahtjeva Tužiteljstva od 22. veljače 2023., da postoje razumni razlozi vjerovati da svaki osumnjičenik snosi odgovornost za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva i protupravnog premještanja stanovništva s okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske djece”.
“Vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci te kako bi se osigurala istraga. Ipak, imajući na umu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u tijeku, te da javna svijest o nalozima može doprinijeti sprječavanju daljnjeg činjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u interesu pravde ovlasti Tajništvo javno objaviti postojanje tjeralica, imena osumnjičenika, zločine za koje su tjeralice izdane i oblike odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće. Navedeni nalozi za uhićenje izdani su po zahtjevima Tužiteljstva od 22. veljače 2023. godine”, navodi se u izjavi predsjednika ICC-a, sudca, Piotra Hofmański.
Sudac Hofmański ja za ruski servis Glasa Amerike također kazao kako Međunarodni kazneni sud u Haagu ima nadležnost nad zločinima počinjenim na teritoriji Ukrajine od studenog 2013. godine, bez obzira na nacionalnost počinitelja zločina, a zemlje potpisnice Rimskog statuta imaju obvezu provesti nalog za uhićenje koji je izdao sud”.
“Ne znam što tjeralica znači za Putina, ali mogu vam kazati da je sa stanovišta MKS to potpuno irelevantno. Prema statutu MKS-a, koji su potpisale 123 zemlje članice, odnosno dvije trećine cijele međunarodne zajednice, sud ima nadležnost za zločine počinjene na teritoriji države potpisnice statuta ili države koje prihvataju jurisdikciju suda. Ukrajina je prihvaćala nadležnost MKS 2014., a onda ponovo 2015. godine. 43 države su se obratile sudu zbog situacije u Ukrajini, što znači da su formalno pokrenule jurisdikciju. Želim naglasiti da sud ima nadležnost za zločine koje je počinio bilo tko na teritoriji Ukrajine, počevši od studenog 2013. godine, bez obzira na nacionalnost počinitelja”, rekao je predsjednik MKS za Glas Amerike.
Rusija ne priznaje MKS
Domaći narativ u Rusiji je da spašava ukrajinsku djecu od rata. Putinov portparol Dmitrij Peskov također je rekao da Rusija ne priznaje jurisdikciju MKS-a.
Kremlj je nalog MKS-a za uhićenje predsjednika Vladimira Putina proglasio “nečuvenim, ali i “besmislenim za Moskvu”. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je optužnicu proglasio “nečuvenom i neprihvatljivom”, pa dodao da Rusija, kao i mnoge druge države, ne priznaje jurisdikciju MKS-a.
“Stoga su odluke ove vrste iz pravne perspektive ništavne i nevažeće za Rusku Federaciju”, istaknuo je.
Upitan hoće li Putin sad strahovati od uhićenja tijekom putovanja u zemlje koje su stranke MKS-a, Peskov je rekao da “nema ništa za dodati o tom temi” i da je to “sve što žele reći”.
Ukrajina, koja također nije članica MKS-u, je dva puta tražila od ovog suda da preuzme nadležnost nad njenom teritorijom.
Sergej Markov, bivši savjetnik i glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, komentiravši haški nalog za Putinovo uhićenje kazao je kako je “Međunarodni kazneni sud neodgovoran i glup”.
“Politika ruske vlade je spašavanje djece, a ne krađa djece. Ona nisu deportirana, već su se preselila unutar Rusije jer je Ukrajina dio ruskog teritorija. Roditeljima je dopušteno posjećivati djecu svaki tjedan. Očekujem još optužbi od suda u Haagu “jer je pod punom kontrolom Europske unije, koja će nastaviti širiti lažne vijesti”.
Za Putina rizična bilo kakva putovanja izvan Rusije
“Nakon što je ICC izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, bilo kakva putovanja izvan Rusije bit će rizična za ruskog diktatora zbog mogućnosti izručenja ICC-u”, izjavio je u petak ukrajinski državni tužitelj Andrej Kostin na konferenciji za novinare, javlja ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform.
Prema Kostinovim riječima, odmah po izdavanju naloga za uhićenje poduzimaju se mjere za traženje i zadržavanje osumnjičenih. ICC apelira na zemlje koje su potpisnice Rimskog statuta, te traži od njih osobu pritvore i izruče sudu.
Guardian o odvođenju djece iz Ukrajine u Rusiju
Britanski Guardian navodi da su prvi slučajevi koje je MKS otvorio otkako su tužitelji ove institucije pokrenuli istragu o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu u Ukrajini prošle veljače.
Prva izvješća da su ukrajinska djeca na okupiranoj teritoriji odvođena u Rusiju, pa čak i da su ih ruske obitelji usvajale, pojavila su se u proljeće prošle godine. Rusija je svoje akcije predstavila kao humanitarnu misiju spašavanja ukrajinske djece od rata. Međutim, Ukrajina je optužila Rusiju za genocid i opisala ove postupke kao ratni zločin.
Prema optužbama, radi se o djeci koja su oteta iz ukrajinskih državnih institucija na okupiranim područjima, djeci koju su roditelji poslali u ruske “ljetne kampove” iz kojih se nikada nisu vratila, čije su roditelje uhitile ruske okupatorske vlasti i djeci koja su ostala bez roditelja zbog rata.
Kako navodi Guardian, većina ukrajinske djece koju je odvela Rusija je iz okupiranih područja južne i istočne Ukrajine: Hersonske oblasti, Harkovske oblasti, Zaporoške oblasti, Donjecke i Luganske oblasti, te Mikolajevske oblasti.
Rusija priznala odvođenje najmanje 1.400 ukrajinske djece
Rusija je priznala da drži najmanje 1.400 ukrajinske djece za koju tvrdi da su siročad, iako su vlasti te zemlje također navele da je najmanje 2.000 djece otputovalo u Rusiju bez pratnje. Također, nekoliko stotina djece s okupiranih teritorija je trenutno u Rusiji nakon što su uz pristanak roditelja pohađali kampove za “reedukaciju”, a zatim nisu vraćena.
Najmanje 400 ukrajinske siročadi usvojile ruske obitelji
Prema ukrajinskom Regionalnom centru za ljudska prava su od početka invazije najmanje 400 ukrajinske siročadi usvojile ruske obitelji. Sama Rusija je navela da još 1.000 djece čeka na usvajanje. Ruska komesarka za prava djece Lvova-Belova je sama opisala kako je “usvojila” 15-godišnje dijete iz Mariupolja, okupiranog grada na jugoistoku Ukrajine.
Međutim, veliki broj ove ukrajinske djece ima žive članove rodbine koji ih često očajnički traže. Oko 90% ukrajinske djece koja su živjela u državnoj skrbi u vrijeme invazije bila su “socijalna siročad”, što znači da su imala rodbinu koja nije bila u stanju brinuti o njima.
Ruska državna priopćenja o djeci bez roditelja ne navode imena djece niti daju bilo kakve detalje o tome odakle su ili gdje žive u Rusiji, što otežava ukrajinskim vlastima i međunarodnim akterima da ih identificiraju i prate njihovo kretanje. U nekim slučajevima su članovi rodbine identificirali djecu putem snimaka koje su objavili ruski državni mediji te su pokrenuli kampanju za njihov povratak.
Dokumentirani su i slučajevi gdje su djeca završila pod ruskom državnom brigom nakon što su pobjegla od borbi u Ukrajini autobusima za evakuaciju u Rusiju, kao i slučajevi djece koja su odvojena od roditelja u ruskim kampovima.
Što su ljetni kampovi za “reedukaciju”?
Najmanje 6.000 ukrajinske djece u okupiranim područjima pohađalo je ljetne kampove koje financira ruska država, a nekoliko stotina njih nije vraćeno svojim obiteljima. Ovi kampovi, koji su u studiji Univerziteta Yale iz veljače opisani kao “kampovi za reedukaciju“, su okupacijske vlasti promovirale kao način da se djeca sklone od rata.
U izvješću koji je objavio Yale Humanitarian Research Lab je navedeno da su djeca u dobi od četiri mjeseca pa nadalje, koja su živjela u okupiranim područjima, odvedena u 43 kampa diljem Rusije od početka sukoba na “prorusko patriotsko i vojno-povezano obrazovanje”.
Guardian navodi da su neki roditelji uspjeli vratiti svoju djecu tako što su prošli dugo putovanje od Ukrajine preko Poljske i Baltika do južne Rusije, dok su drugi dali punomoć “tajnim mrežama antiputinovskih dobrovoljaca da izvuku njihovu djecu iz Rusije”. Međutim, video snimci koje su objavile regionalne ruske okupatorske vlasti u studenom prikazuju stotine djece koja još uvijek žive u kampovima.
Konvencija Ujedinjenih nacija o prevenciji genocida zabranjuje “prisilno premještanje djece iz jedne grupe u drugu grupu”, a Konvencija UN-a o pravima djeteta zabranjuje “nezakonito premještanje i nepovrat djece u inozemstvo”. Guardian navodi da je za sada nejasno na osnovu kojeg dijela međunarodnog prava MKS planira pokrenuti slučaj.
/Desk/