Bosna i Hercegovina i Hrvatska jesu i moraju biti prijatelji i stoga moraju kroz dijalog rješavati otvorena pitanja – jedna s drugom, a ne jedna o drugoj, izjavio je u intervjuu za Radiosarajevo.ba ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, koji se netom vratio se iz dvodnevnog službenog posjeta Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
Ministar je za Radio Sarajevo govorio o porukama sa susreta u BiH, razgovorima sa reisu-l-ulemom dr. Huseinom ef. Kavazovićem i kardinalom Vinkom Puljićem, o budućim sastanicima, famoznim “non-paperima”, otvorenim pitanjima dvije zemlje, ali i cjepivima koje će Hrvatska uskoro donirati BiH.
– Radni posjet Sarajevu i Bosni i Hercegovini prošao je u pozitivnom i ohrabrujućem ozračju, unatoč teškim okolnostima prouzročenim pandemijom koronavirusa. Tijekom svog posjeta održao sam sastanke s cijenjenom kolegicom Turković i članovima najviših državnih institucija, ali koji imaju politički legitimitet kao predstavnici konstitutivnih naroda. Posebno sam ponosan na susrete s najvišim vjerskim velikodostojnicima – reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i kardinalom Vinkom Puljićem. Naravno, s velikim zadovoljstvom sam se susreo i s predstavnicima čelništva Napretka kao najznačajnije kulturne institucije Hrvata u BiH. Nema dvojbe kako su Bosna i Hercegovina i Hrvatska gospodarski, kulturno i geografski upućene jedna na drugu. One jesu i moraju biti prijatelji i stoga moraju kroz dijalog rješavati otvorena pitanja – jedna s drugom, a ne jedna o drugoj. I to je poruka koju smo vjerujem poslali tijekom ovog posjeta. Znači, više razgovora, manje nesporazuma.
Istaknuo je kako je dogovoren veći broj sastanaka na svim razinama vlasti.
– Pandemija covida-19 otežala je globalno putovanja i susrete, ali to nas ne smije sprječavati da ipak češće komuniciramo i štoviše posjećujemo jedni druge. Stoga smo i dogovorili održavanje većeg broja sastanaka na svim razinama vlasti. Uz to, predložio sam i novo održavanje zajedničkih sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje bi zasigurno pridonijele intenziviranju, odnosno boljem razvitku odnosa na najvišoj razini. A ovaj moj posjet Sarajevu me dodatno ohrabrio u razmišljanju da ćemo imati prilike susresti se češće i pritom zajedno nadvladati političke i gospodarske izazove s kojima se suočavamo.
Zamoljen je da komentira koliko vjerski čelnici u današnje vrijeme oštre retorike, populizma, “velikih riječi” mogu biti most među ljudima, pa i među liderima.
– Komunikacija između dviju država treba biti intenzivna i otvorena, ali svakako lišena zapaljivih izjava i političkog populizma, jer tako se ne grade mostovi, već potiče razina međusobnog nepovjerenja. Primjer suradnje Islamske zajednice i Katoličke crkve u BiH kao i njezinih poglavara, kardinala Vinka Puljića i reisu-l-uleme, kroz Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine, mogao bi biti dobar uzor političarima kako održavati komunikaciju i odnose koji priliče njihovoj odgovornosti za razvijanje jednog uključivog društva te suradnje na dobrobit obje države i svih naroda.
Novinar ga je pitao jesmo li bliže početku rješavanja nekih otvorenih pitanja dvije zemlje pa je naveo pitanje Trgovske gore, granicu, bh. imovinu, ali i pitanja koja RH ima sa BiH.
– Postoje otvorena pitanja između naših država od kojih ne bježimo i nismo bježali u svim razgovorima u BiH. O svim otvorenim pitanjima razgovarao sam s ministricom Turković kako bi se što prije riješila na dobrobit naših građana s obje strane granice. Na primjer, razgovarali smo o olakšanju prelaska granica kako bi se omogućio lakši protok i putovanja ljudi. Nadam se da će s razvojem povoljnije epidemiološke situacije to biti moguće i radi rješenja tog problema dogovorili smo uspostavu intenzivne komunikacije s kolegama iz BiH.
Razgovor o svim našim otvorenim pitanjima je važan, ali ne u formi plasiranja poruka preko medija, već bi to najbolje bilo provoditi kroz zajedničke radne skupine i međuresorne formate čiji su članovi relevantni stručnjaci. To je, smatram, posebno važno kako se ta otvorena pitanja ne bi zloupotrebljavala u dnevnopolitičke svrhe i time doprinosilo daljnjoj eskalaciji međusobnih nesporazuma, rekao je.
Govorio je i “non-paperu” o Bosni i Hercegovini, a koji je inicirala Hrvatska.
– Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku predstaviti “non-paper” mojim sugovornicima u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Vijeću ministara i legitimnim političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda u Zajedničkom kolegiju dvaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Razmjenom mišljenja s bosanskohercegovačkom stranom otvoreno smo iskomunicirali naš dobronamjerni stav prema BiH koji je itekako vidljiv u tom dokumentu. U tom dokumentu smo, naime, pokazali poštovanje i uvažavanje koje Hrvatska ima prema BiH, njime otvaramo prostor za dublju raspravu o izuzetno bitnim temama na Vijeću za vanjske poslove Europske unije u svibnju. A sve s ciljem da se poveća pozornost Europske unije prema BiH i njezinom putu prema dobivanju statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. U tim našim nastojanjima smo, između ostalog, istaknuli potrebu reforme Izbornog zakona kako bi se uklonile sve postojeće nejednakosti i time relaksirala politička klima i mogućnost svrhovite političke suradnje unutar BiH, izjavio je Grlić Radman.
Novinar je podsjetio kako se pojedini potezi Zagreba u Sarajevu tumače kao pokušaj paternalizma i nametanja, kao što i neki potezi Sarajeva u Zagrebu ne nailaze na dobar odziv, te je upitao ministra ima li Hrvatska paternalističke namjere prema BiH.
– Svjedoci smo da u određenim krugovima postoje oni koji ne žele bliske i prijateljske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te stoga kroz razne konstrukcije pokušavaju hrvatsku pomoć na bosanskohercegovačkom putu u euroatlanske integracije predstaviti kao problematičnu ili neiskrenu. Bosna i Hercegovina u Hrvatskoj ima iskrenog partnera i zagovaratelja koji želi Bosni i Hercegovini da bude stabilna i funkcionalna država s tri konstitutivna naroda, u kojoj svaki od ta tri naroda mogu izabrati svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti i koja suvereno ide prema euroatlanskim integracijama. Stoga smatramo da iduće razdoblje donosi prilike da se u BiH konstruktivno pristupi provedbi ključnih reformi, a koje će zatim omogućiti ostvarivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Unutar tog, pitanje reforme Izbornog zakona prije izbora 2022. godine je od iznimne važnosti za uspostavu funkcionalne i stabilne Bosne i Hercegovine, odnosno puta prema članstvu u Europskoj uniji, ustvrdio je ministar.
Odgovorio je i na upit o jednom drugom “non-paperu”, dokumentu koji se veže uz Sloveniju i tamošnjeg premijera Janeza Janšu, a koji je nedavno dospio u medije.
– Mi nismo upoznati s tim navodnim „non-paperom“ i ne bismo htjeli o tome špekulirati. Uz to, bilo kakvo moguće prekrajanje granica na ovim prostorima za nas ne dolazi u obzir, odnosno nedvojbeno je suprotno stavovima koje zastupamo. Pozicija Hrvatske u odnosu na BiH je uvijek bila jasna. Dakle, uvažavamo je onakvom kako je Pariško-daytonski mirovni sporazum i njezin ustav definiraju – kao suverenu državu s dva entiteta i tri konstitutivna jednakopravna naroda. Zaključno, jedini relevantni “non-paper” na političkoj sceni je onaj nastao na hrvatsku inicijativu, u suradnji s još pet država članica, koji smo transparentno predstavili te koji je nedvojbeno dobro primljen kod kolega ministara EU – pa tako i od slovenskog kolege, što posredno ukazuje i kakav je stav Slovenije. Ovaj “non-paper” upravo potvrđuje da je Hrvatska bila, te će ostati najveći i najustrajniji zagovornik BiH u svim strukturama EU i u sklopu toga želi da BiH bude jače zastupljena u raspravama unutar brojnih institucija EU, pojasnio je.
Grlić Radman je na kraju govorio o hrvatskoj najavi donacije cjepiva susjednoj Bosni i Hercegovini.
– Borba protiv pandemije covida-19 je iscrpljujuća za sve države svijeta, a te borbe nisu bile pošteđene ni naše države. Stoga sam tijekom svoga posjeta imao zadovoljstvo prenijeti političku odluku Vlade RH o donaciji cjepiva protiv koronavirusa kako bismo pomogli građanima u cijeloj BiH te vratili što prije normalnom životu. Donirano cjepivo ćemo uskoro dostaviti i trenutno s vlastima u BiH dogovaramo pravne i tehničke modalitete kako bismo najbrže i najdjelotvornije raspodijelili cjepivo širom BiH, odnosno kako više ne bismo gubili dragocjeno vrijeme i živote ljudi, rekao je.