Na današnji dan stanovnici skoro cijele Hercegovine zaustavili više od stotinu tenkova i oklopnih vozila tadašnje JNA, koja je krenula iz mostarske vojarne prema zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske zauzeti položaje navodeći kako se radi o vojnoj vježbi, a zapravo je bila riječ o pripremi za rat. Ti tenkovi kasnije će sudjelovati u bitkama na Kupresu. Blokada je trajala tri dana, a o njoj je snimljen i dokumentarni film ‘3 dana’, a podršku hrvatima Hercegovine došao je dati i tadašnji predsjednikPredsjedništva RBiH Alija Izetbegović.
Obražajući se prisutnima, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je rekao kako u vrijeme zaustavljanja tenkova kod Hrvata nije bilo višestranačja i da je djelovao samo HDZ, ali da je danas, kada postoji višestranačje, Hrvatima u BiH potrebno zajedništvo jer, kako je rekao “anas nema željezne moći i sile, ali postoji još ubojitija sila, sila politike, diplomatskog djelovanja”.
“Prije svega u Hrvatskoj je treba čuti: da nije bilo hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske kakva je danas ne bi bilo – međunarodno priznate članice NATO-a i EU. Nemojmo nasjedati na bilo kakve igre da mi trebamo i odlučujemo o personalnim odnosima i bilo kakvim drugim odnosima u Republici Hrvatskoj. To možemo samo institucionalno, ispred RH: Nama treba partner, prijatelj, brat što danas imamo kroz Republiku Hrvatsku. Vjerujem da ove epske dane koje smo doživjeli prije 30 godina više nikada nećemo doživjeti, ali nemojmo biti naivni uvođenju politike i sebe eliminirati iz te politike. Zbog toga snažno zagovarajmo jednakopravnost, konstitutivnost i legitimno predstavljanje u BiH jer nije slučajno da će u svibnju i lipnju o tome glasno govoriti na raznim mjestima u BiH, kako promijeniti Izborni zakon i da ne mislimo da nešto puno mijenjamo – to je minimum minimuma. Moramo biti ustavna kategorija i iz te kategorije nikada ne smije nestati pojam ‘hrvatski’. Oko toga se ne smije pregovarati. Konstitutivnost kao natkrovljujuća ustavna kategorija više nikada ne smije nestati, a o tome imamo i odluku Ustavnog suda i to nije podjela BiH nego spas BiH”, rekao je ovom prilikom Čović.
Nekadašnji ratni predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, Anđelko Mikulić, rekao je da se ne smiju zanemarivati povijesne činjenice te da se iz povijesti treba učiti. “Svaki dan trebamo biti spremni mijenjati dnevni red da bi u se u povijesnoj zbilji snašli i živjeli a sebe ne izgubili”, kazao je, između ostaloga, Mikulić.
Depeša iz Beograda
Sat iz pola noći, šestog svibnja 1991. Godine, zapovjednik 4. korpusa JNA general-major Milovan Zorc, dobiva iz Generalštaba u Beogradu, tajnu depešu u kojoj mu se naređuju da iz Mostara premjesti dio 10. Oklopne mehanizirane brigade i spoji je sa ostatkom tenkovskih jedinica u Hrvatskoj u Sinju. Duga tenkovska kolona opremljena bojevim granatama i vojnicima-ročnicima koji prvi put za vrijeme služenja vojnog roka, dobivaju puške i pištolje s bojevim metcima u rano jutro 7. svibnja 1991. godine iz Mostara kreće prema Sinju. Na 15-om kilometru od Mostara, tenkovska kolona nailazi na višekilometarsku barikadu sastavljenu od građana i teških kamiona i osobnih vozila. General-major Milovan Zorc obavještava zapovjedništvo JNA u Beogradu, da su civili zaustavili kolonu.
Dok traju verbalni sukobi, mimoilaženje u zapovjednom lancu JNA, do preplašenih vojnika u tenkovima, sastavljenih od svih naroda s prostora bivše Jugoslavije, koji i sami ne znaju kuda i zašto s bojevim streljivom zapravo idu, stižu informacije da će prvi put morati upotrijebiti vatreno naoružanje. Samo 30-ak metara dalje pred tenkovskim cijevima, stoji goloruki narod, odlučan da se oklopna brigada vrati nazad u vojarnu u Mostar. Prvi put generali, pukovnici bivše JNA i politički dužnosnici SFRJ, iznose svoje svjedočanstva i osjećaje. Svoje priče iznose obični građani, vojnici JNA, njihovi zapovjednici, politički dužnosnici svećenici, policajci…
U filmu se prikazuje sva kompleksnost situacije koja je vladala. Kroz njihove izjave vidi se cijeli spektar problema, sukoba s pretpostavljenima, s običnim prosvjednicima koji su pod velikim adrenalinom bili spremni svoje živote ostaviti pod tenkovskim gusjenicama.
Film ulazi u intimu ljudi u birokratskim uredima, ulazi u duše zapovjednika, vojnika, običnih građana! Kroz igrane scene, autentične kadrove, izjave, radijska i novinska izvješća, film „3 Dana“ prikazuje kaos, neizvjesnost, strahovanja koje su među ljudima s jedne i druge strane barikade uoči početka raspada Jugoslavije dominirala.
/Republikainfo.com/
