“Kumovi” mostarskog dogovora predsjednika HDZ-a i SDA, bili su predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Unatoč sporazumima i stalnim produživanjima rokova, do danas se skoro nije maknulo s početne točke. Stalno istjecanje rokova koje su sami sebi postavili, ponovno pozivanje “međunarodnih prijatelja” u pomoć jer sami ne mogu postići dogovor, iako žele da ih se percipira kao suverene, samostalne i odgovorne političare, “optimistične” i “donekle optimistične” ocjene u izjavama ova dva lidera, ponovno daju nadu jedino u – pesimizam. I da, novi mostarski vijećnici prolongirali su izmjene Statuta Mostara.
Danas je godinu dana od kada su lideri najjače bošnjačke i najjače hrvatske stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, potpisali sporazum Sporazum o novom izbornom modelu za Mostar i izmjenama Statuta Grada, a koji je 2004. godine zbog nemogućnosti dogovora lokalnih političara, nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Predajednici Čović i Izetbegović tada su potpisali: ‘Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH’ i ‘Politički sporazum za Grad Mostar’. Izuzev održanih izbora u Mostaru, za sada ostaje samo ‘mrtvo slovo na papiru’.
Potpisom Čovića i Izetbrgovića, a u nazočnosti supotpisnika, predstavnika međunarodne zajednice, i nakon “mekog, diplomatskog zavrtanja ruku”, nakon 12 godina, omogućeni su izbori u Mostaru. I to je bilo – to.
Unatoč sporazumima i stalnim produživanjima rokova, do danas se skoro nije maknulo s početne točke. A i ne zna se kad će jer dolazi izborna godina i s njom napeta, svadljiva i manipulativna izborna kampanja. Stalno istjecanje rokova koje su sami sebi postavili, ponovno pozivanje “međunarodnih prijatelja” u pomoć jer sami ne mogu postići dogovor, iako žele da ih se percipira kao suverene, samostalne i odgovorne političare, “optimistične” i “donekle optimistične” ocjene u izjavama ova dva lidera, ponovno daju nadu jedino u – pesimizam. I da, novi mostarski vijećnici prolongirali su izmjene Statuta Mostara, piše Dnevni list.
Novi rokovi
“Izborni zakon se lako mijenja natpolovičnom većinom u dva doma. Rok je što se mene tiče konačan 17. lipnja. Tada smo potpisali sporazum u društvu pet predstavnika ključnim međunarodnih institucija u BiH, što znači i naša čitava dinamika, agenda zajedno koju smo postavili zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice je rok do 30. lipnaj da bi se trebali dogovoriti, odnosno da se dogovorimo u Parlamentu”, rekao je 16. travnja predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u izjavi za medije.
Očito da se i ovaj rok nije ispoštovao, a “roba” je sve kvarljivija dolaskom vrućih dana koji najavljuju pripremanje izborne kampanje za sljedeću, izbornu godinu.
Obećanja i rokove ima i Izetbegović koji je na posljednjem sastanku sa Čovićem u Sarajevu od 3. lipnja kazao da bi daljnji razgovori uključivali i supotpisnike sporazuma o Msotaru, međunarodnu zajednicu, te da bi dr tj sastanak trebao “dogoditi u sljedećih desetak dana”.
Kako je rekao Izetbegović, u ove pregovore na budućim razgovorima trebale bi se priključiti i ostale parlamentarne stranke u BiH.
“Ovo je posljednji sastanak u ovom formatu između SDA i HDZ. Sljedeći sastanak bi se trebao održati sa predstavnicima parlamentarnih stranaka. U međuvremenu, Čović i ja ćemo se sastati sa prijateljima iz međunarodne zajednice. Pokušat ćemo definirati minimum u čemu se slažemo. Konkretno, kada su u pitanju presude Europskog suda za ljudska prava. Stavovi su približeni. Imam blagi optimizam”, komentirao je tada prvi čovjek SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH.
Što stoji u mostarskom ‘Političkom sporazumu’ SDA i HDZ-a kojem je „kumovala“ međunarodna zajednica?
“Kumovi” mostarskog dogovora predsjednika HDZ-a i SDA, bili su veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson, šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler, veleposlanik Ujednjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH Matthew Field, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i šefica OSCE Misije u BiH Kathleen Kavalec.
Bodo Weber, viši suradnik Vijeća za pitanja demokratizacije iz Berlina (Democratization Policy Council – DPC) i vrlo dobar poznavatelj političkih kretanja u BiH ovo je nazvao “prljavim, mostarskim dealom kao posljedicom dugogodišnjeg odsustva ikakve jasne, a kamoli strateške politike Zapada”. Mnogi su također imali negativni komentar jer se u ovom “dealu” nisu našli ostali politički subjekti.
No, za podsjetiti je na točku 4., ‘Političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH’: “Aktivnosti na implementaciji ovog Sporazum će početi u roku od 30 dana, a završiti najkasnije šest (6) mjeseci od dana potpisivanja ovog Sporazuma. Stranke potpisnice ovog Sporazuma će usuglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona Bih uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godien koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini”.
Od svega ovoga još uvijek nema ništa, a o rokovima i da se ne govori. Kada je riječ o Mostaru, izbori su održani, Grad ima novu vlast, ali i tu pitanje nije do kraja riješeno. Pitanje izmjene Statuta Mostara.
“Stranke potpisnice ovog Sporazuma se obvezuju da će prijedlog Statuta Grada Mostara iz točke 1. ovog sporazuma usvojiti, u skladu sa zakonskim procedurama, na prvoj sjednici Gradskog vijeća…Stranke potpisnice ovog Sporazuma se obvezuju da će provesti ovaj Sporazum, a predstavnici međunarodne zajednice će pratiti realizaciju Sporazuma”, navodi se i u političkom sporazumu o Mostaru kojeg su potpisali predsjednici ove dvije stranke kao i predsjednici Gradskih odbora.
Konačnog epiloga još nema – mostarski vijećnici jedva da su, nakon brojnih političkih prepucavanja, izabrali novog gradonačelnika, a izmjene Statuta Grada ostavljena je za neke buduće sjednice, piše Dnevni list.
/Republikainfo.com/