Šećerna industrija je u šezdesetima platila znanstvenicima s Harvarda da objave studiju koja umanje vezu između šećera i srčanih bolesti te da zasićene masti prikažu kao glavnog krivca, pokazali su novoobjavljeni dokumenti iz tog perioda.
Ta je studija rađena šezdesetih, kada nije bilo nužno da strane ne budu u sukobu interesa. To znači da su šefovi šećerne industrije mogli usko surađivati sa znanstvenicima i tražiti stalno revidiranje izvještaja dok ne bi bili zadovoljni, a bez da su trebali prijaviti svoje sudjelovanje.
Ovi su rezultati godinama oblikovali zdravstveni pristup hrani, a sada je čitava stvar razotkrivena i objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine.
Prikrili dokaze koji su se pedesetih počeli pojavljivati
Marion Nestle sa NYU, kazala je da je mislila kako je sve već doživjela, no ovo ju je šokiralo. “I odvijalo se tako javno. Mito je bilo silno veliko. Financiranje istraživanja je etičko ali podmićivanje znanstvenika da proizvode dokaze koje trebate, nije”, napisala je u uvodniku koji je objavljen uz novo otkriće. Istraživanje se pojavilo 1967. godine u The New England Journal of Medicine.
Ono ukazuje na mast i kolesterol kao glavne krivce za bolesti srca, prikrivajući tako dokaze iz pedesetih godina kada se šećer počeo povezivati s nastankom bolesti srca. Istraživanje je sponzorirala Sugar Research Foundation, danas Sugar Association. Platili su tri harvardska znanstvenika, od kojih danas ni jedan nije živ, svotu koja je jednaka današnjih 50 tisuća dolara.
Njihova uloga u studiji nije otkrivena do 1984. godine. Jedan od plaćenih znanstvenika, nutricionist i profesor s Harvarda, dr. Mark Hegsted, usmjeravao je prvi istraživački projekt SRF od 1965. do 1966. godine. On je kasnije postao glavni čovjek za nutricionizam u američkom Ministarstvu poljoprivrede, gdje je 1977. godine pomogao sastaviti napomene za vladine smjernice o prehrani. Drugi znanstvenik je, piše The New York Times, bio dr. Fredrick J. Stare, šef harvardskog odjela za prehranu.
Nakon negativnog teksta u novinama odobren ‘projekt 226’
American Medical Association je u izvještaju 1962. godine ukazala da prehrana sa malo masti i puno ugljikohidrata može potaknuti nastanak kolesterola. Dvije godine kasnije, potpredsjednik Sugar Research Associationa, John Hickson, ponudio je da se oni priključe jednom od glavnih istraživačkih programa protiv negativnih stavova o šećeru.
A epidemiološki izvještaji ukazivali su na to da visoki šećer više nego kolesterol ili visoki tlak, utječu na nastanak ateroskleroze, odnosno suženih arterija.
Dva dana nakon što je The New York Herald Tribune objavio cijelu stranicu o vezi šećera i srčanih bolesti, 1965 .godine, Sugar Research Association odobrila je takozvani “projekt 226”, koji će voditi nutricionisti s Harvarda. Studija je nešto kasnila, a onda je nakon godine dana, u studenome, Hickson odobrio nacrt studije, izjavivši da je to otprilike to što je imao na umu.
Svi su počeli izbacivati masti i dodavati šećer
Zaključak studije je bio da je jedina potrebna promjena u prehrani, kako bi se izbjegle srčane bolesti, smanjenje unosa masti. Sljedeće godine, studija je objavljena u The New England Journal of Medicine, bez spominjanja sudjelovanja Sugar Research Associationa.
Udruženje je platilo harvardskim profesorima da objave studiju koja bi fokus krivaca za nastanak srčanih bolesti prebacila na zasićene masti i kolesterol, u vrijeme kada su brojne studije počele prikupljati dokaze da je šećer rizičan faktor kardiovaskularnih bolesti.
Poslije te studije, margarin je zamijenio maslac jer ima manje zasićenih masti. Danas se zna da je margarin prepun trans masti koje uzrokuju srčane bolesti. Proizvođači hrane počeli su uklanjati masti iz proizvoda i dodavati šećer. Utjecaj koji je sve to imalo na zdravlje populacije posljednjih pet desetljeća je nemjerljiv.
Nisu postojala pravila o sukobu interesa
Velike količine šećera i zasićenih masti su štetne za zdravlje i njihove je učinke teško razdvojiti ali je razumno ograničiti količinu šećera na 10 posto dnevnih kalorija, kaže profesorica Nestle.
I danas industrije s puno novca financiraju znanstvena istraživanja, ali časopisi i znanstvenici otkrivaju izvore financiranja. Od 1984. godine postoji propis o sukobu interesa.
Iz Sugar Associationa stiže priopćenje da je teško komentirati nešto što se dogodilo prije 50 godina i dokumente koje nisu nikada vidjeli. Priznaju da su morali imati bolju transparentnost sudjelovanja u istraživačkim aktivnostima kada standardi o tome i pravila o sukobu interesa nisu bili kao danas.
Koliko ga zapravo smijemo konzumirati
Kažu da stalno nastoje bolje razumjeti ulogu šećera u ljudskom zdravlju, ali se u tome oslanjaju na kvalitetnu znanost i činjenice koje ih rukovode u njihovim odlukama.
Danas znamo da trebamo ograničiti unos šećera što je više moguće. Žene ne bi trebale uzeti više od 25 grama, oko 6 čajnih žličica dnevno. To je manje nego bočica Coca Cole.
Muškarci ne bi trebali prijeći količinu od 36 grama, 9 čajnih žličica. To je jedna Snickers čokoladica. Šećer potiče rezistenciju na inzulin, smanjuje dobar kolesterol i povisuje loš. Šećer zrokuje upalu arterija. A sve su ovo direktni uzroci srčanih bolesti.
Mito
Jedan od podmićenih, Mark Hegsted, kasnije je postao glavni nutricionist u američkom Ministarstvu poljoprivrede. Upravo je on 1977. pomogao sastaviti vladine smjernice o prehrani. Drugi znanstvenik je, kako piše New York Times, bio Fredrick J. Stare, šef harvardskog odjela za prehranu, pa je American Medical Association u izvještaju iz 1962. godine upozorio da prehrana s malo masti, ali puno ugljikohidrata potiče nastanak kolesterola.
U vrijeme kad su znanstvenici počeli govoriti o šećeru kao rizičnom faktoru kardiovaskularnih bolesti, udruženje je platilo harvardskim profesorima da objave studiju koja bi odgovornost za srčane bolesti prebacila na zasićene masti i kolesterol. Pa je margarin zamijenio maslac jer ima manje zasićenih masti, a proizvođači hrane počeli su uklanjati masti iz proizvoda i dodavati šećer. Utjecaj tih promjena na zdravlje populacije je nemjerljiv.
Masnoće su važne, a kemikalijama pretrpana hrana – štetna
Nutriscionistkinja Anita Šupe smatra i svoje stavove argumentira, da je mast bezrazložno i nepravedno prognana iz jelovnika i k tome ozloglašena do te mjere da se ljudi ne lišavaju samo pancete i masla, nego i masnoća iz jogurta i mlijeka, pa biraju namirnice s ‘nula masnoća’. Upozoravajući koliko je to pogrešno, ova nutriscionistkinja u svojim znanstvenim radovima ponavlja kako su masnoće važne, a nutritivno isprazna i kemikalijama pretrpana hrana – štetna.
Zagovarajući prehranu s niskom razinom ugljikohidrata (odnosno šećera) i visokim udjelom masti, odnosno vraćanje na jelovnike tradicionalnih namirnica, punomasne domaće mliječne proizvode, domaća jaja, svinjsku mast, maslac, maslinovo ulje… Uz tako skrojen jelovnik stabilizira se šećer u krvii i reguliraju hormoni inzulin, leptin i grelin, što dovodi do prirodne regulacije apetitia, odnosno, smanjenog osjećaja gladi, a time i smanjivanja obroka. Krajnji rezultat takvog načina prehrane je da tijelo samo pronalazi svoju idealnu težinu.
(Izvori: NYT/Telegram/Jutarnji list/Slobodna Dalmacija/Quardian/Republikainfo.com)