Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • U Mostaru bačena bomba na balkon poliklinike
    • POZORIŠTE U KUĆI – Mostarski vijećnici usvojili rekordno visok proračun, a pitanje HDZ-ovog vijećnika najavljuje skandal o prodaji stanova NP Mostar za 200 KM po kvadratu bivšem i sadašnjem direktoru
    • Izvješće State Departmenta: U BiH nema političke volje za borbu protiv korupcije
    • Stoltenberg tvrdi da Rusija od Kine želi smrtonosno oružje
    • HNŽ: MUP-u 2,381 milijuna KM, općinama 1,2 milijuna za prijevoz učenika – Ministar Opsenica tražio povlačenje točke oko imenovanja novog direkora ZZO i još konsultacija
    • Gradonačelnik Banja Luke
    • Kineski predsjednik dva dana kod Putina: “Dobro došao prijatelju”
    • Kremlj naredio Rusima: Svi moraju baciti IPhone ili ih dati djeci – Misle da ih Amerika špijunira
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Zdravlje i Ljepota

    Genijalci mogu biti skloniji depresiji i poremećajima osobnosti

    republikaBy republika16/07/2022Nema komentara3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Svi znamo da natprosječno inteligentni ljudi ne donose uvijek najpametnije odluke niti im njihov visok kvocijent inteligencije jamči uspjeh i sreću. Naprotiv, izuzetno inteligentni ljudi često završe zapetljani u mreži briga, egzistencijalne tjeskobe i beznađa.

    Genijalnost često povezujemo s čudljivošću: Ernest Hemingway, Emily Dickinson, Virginija Woolf, Edgar Allan Poe, pa čak i Mozart, sve su to bili briljantni, kreativni, iznimni umovi — i svi odreda tragično tjeskobni.

    No, može li se govoriti o pravilu? Postoji li izravna veza između višeg IQ-a i depresije? Za početak, viši stupanj inteligencije ne pridonosi nužno razvoju bilo koje mentalne bolesti. Ipak, točno je da kod ovih ljudi postoji određena sklonost pretjeranoj zabrinutosti, samokritičnosti i iskrivljenom, najčešće negativnom svjetonazoru. U mnogim slučajevima, ti se čimbenici ujedinjuju u idealnu Petrijevu zdjelicu za nastanak depresije: iako naravno ima iznimaka, mnoge su studije pokazale da ljudi s kvocijentom inteligencije višim od 170 osobito naginju depresiji, piše tportal.

    U svojoj knjizi “Kreativni mozak” neurologinja Nancy Andreasen vrlo pažljivo demonstrira nezanemarivu sklonost najpametnijih i najkreativnijih ljudi da razviju određene poremećaje: bipolarni poremećaj, depresiju, napadaje tjeskobe te, posebno, napadaje panike. Čak je i Aristotel u svoje vrijeme pisao o tome da inteligencija ide ruku pod ruku s melankolijom. Genijalci poput Isaaca Newtona, Arthura Schopenhauera i Charlesa Darwina patili su od dugih razdoblja neuroza i psihoza. Virginia Woolf, Ernest Hemingway i Vincent Van Gogh otišli su tako daleko da su si oduzeli život.

    Sve su to, naravno, slavni ljudi, no uvijek je bilo i tihih, neshvaćenih, usamljenih genija koji žive u svojim mikrosvjetovima, odvojeni od ostatka svijeta, koji im se jednostavno čini previše kaotičnim, besmislenim i razočaravajućim.

    Studija utemeljitelja psihoanalize Sigmunda Freuda provedena na skupini djece s kvocijentom inteligencije većim od 130 pokazala je da je gotovo 60 posto njih razvilo ozbiljan depresivni poremećaj. Poznat je i rad Lewisa Termana, koji je 60-ih godina prošloga stoljeća počeo pratiti djecu s IQ-om većim od 170 u jednom od najpoznatijih eksperimenata u povijesti psihologije. Promatrajući ih kao sredovječne odrasle ljude u 1990-ima, pokazalo se da postoji veza između visokog kvocijenta inteligencije i niže razine zadovoljstva životom. Iako su mnogi među njima postali uspješni ljudi, mnogi su si opetovano pokušali oduzeti život ili su razvili razne ovisnosti.

    Promatranjem visoko inteligentnih ljudi utvrđeno je i to da su oni osobito osjetljivi na globalne probleme. Pritom, njih ne brinu samo konkretne stvari kao što su klasne nejednakosti, glad ili ratovi – smeta im egoistično, iracionalno i nelogično ponašanje. Ponekad čak razviju disocijativni poremećaj osobnosti. Svoje živote u pravilu promatraju izvana, poput sveznajućeg pripovjedača kojemu treće lice omogućuje preciznu objektivnost, ali bez osjećaja da je i sam dio priče. To uzrokuje “slijepe točke”, što pak ima veze s emocionalnom inteligencijom: kako su skloni samoobmani, nastaju ozbiljne pogreške u percepciji.

    Nadalje, natprosječno inteligentni ljudi često se isključivo fokusiraju na ono što njihovoj okolini nedostaje. Neusklađenosti, sebičnosti svijeta u kojemu žive, svijet u koji se ne mogu uklopiti. Često ne raspolažu emocionalnim vještinama koje bi im pomogle pronaći smirenje u tom zbunjujućem vrtlogu.

    #depresija #genij #osoba #povucenost zdravlje
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Dobre stare urmašice: Recept za tradicionalni desert koji nikad ne razočara

    04/03/2023

    10 savjeta za njegu kožnih torbi, od mirisa do uklanjanja mrlja

    04/02/2023

    Događa li vam se stalno da imate hladne noge? Nije problem samo u ‘minusima’, liječnici upozoravaju na ove stvari

    04/02/2023

    Comments are closed.

    No comment

    Gradonačelnik Banja Luke

    ‘Ne može mu ni’ko ništa…’

    Ovako je 2015. hrvatski predsjednik Milanović govorio o istupanju u medijima, pristojnosti…Doživio je preobrazbu.

    Polako u legitimno predstavljanje

    Najnovije

    U Mostaru bačena bomba na balkon poliklinike

    POZORIŠTE U KUĆI – Mostarski vijećnici usvojili rekordno visok proračun, a pitanje HDZ-ovog vijećnika najavljuje skandal o prodaji stanova NP Mostar za 200 KM po kvadratu bivšem i sadašnjem direktoru

    Izvješće State Departmenta: U BiH nema političke volje za borbu protiv korupcije

    Stoltenberg tvrdi da Rusija od Kine želi smrtonosno oružje

    HNŽ: MUP-u 2,381 milijuna KM, općinama 1,2 milijuna za prijevoz učenika – Ministar Opsenica tražio povlačenje točke oko imenovanja novog direkora ZZO i još konsultacija

    Kolumne

    Marić: “…u pet deka”

    Sretno, Mamiću!

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    Promo

    Napretkova korizmena tribina u Mostaru

    Počinje 4. Napretkov tjedan kulture, na programu: koncerti, kazališna predstava, predstavljanje monografije i izložba

    ‘Pisanje između redova’ – knjiga Faruka Kajtaza – “Britka pera, ‘oštar’ na obaraču”

    U Mostaru tradicionalni Božićni koncert i božićni prijem povodom pravoslavnog Božića

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.