Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu potvrdio je za Radio Slobodna Europa u petak kako je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere.
Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republike Srpske.
U odgovoru se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu s Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.
Milorad Dodik je polovicom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik RS, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno poništio.
Priziv Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u siječnju 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.
Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio komentirati odluku Europskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Europa.
Istovremeno, vršiteljica dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je kako Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije zaprimila predmet od Suda u Strasbourgu.
Odluka o privremenoj mjeri ne presuđuje ishod Dodikovog priziva, o kojoj će Sud u Strasbourgu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.
Iz Europskog suda za ljudska prava nisu pojasnili u kojoj je trenutačno fazi Dodikov priziv.
Što je Pravilo 39 Europskog suda za ljudska prava?
Privremene mjere se pred Europskim sudom za ljudska prava mogu zatražiti na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda.
Riječ je o izvanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete po neko od prava zaštićenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Prema službenim pojašnjenjima Suda, privremene mjere se najčešće izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnositelj zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.
Sud vrlo rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez predrasuda kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta.
U dosadašnjoj praksi, Europski sud je više puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, izuzev u iznimnim situacijama.
Za što je Milorad Dodik pravomoćno osuđen?
Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Po osnovu pravomoćne presude, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine 6. kolovoza 2025. godine donijela je odluku o prestanku mandata Dodiku na dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Sud BiH je 18. kolovoza 2025. godine odbio žalbu njegovih odvjetnika, čime je odluka SIP-a postala konačna i izvršna.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u studenom odbio apelaciju Dodika na izrečenu presudu, te dodatno pojasnio da je Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. lipnja 2025. godine, odnosno danom nastupanja pravomoćnosti presude Suda BiH.
Dodatno je pojasnio i kako nakon tog datuma nije imao ustavne ovlasti za obavljanje predsjedničke dužnosti.
/Desk/