Europska komisija je u petak objavila da je dodijelila 500 milijuna eura predviđenih Aktom o proizvodnji streljiva (ASAP) europskim kompanijama kako bi do kraja 2025. godine povećale svoje proizvodne kapacitete na 2 milijuna granata godišnje.
Komisija je dovršila procjenu pristiglih ponuda i odabrala 31 projekt za pomoć europskoj obramenoj industriji u povećanju proizvodnje i spremnosti streljiva.
Odabrani projekti obuhvaćaju pet područja: eksplozivi, barut, topničke granate, projektili te certifikacija ispitivanja i obnove. ASAP je usmjeren na barut i eksplozive, koji su uska grla u proizvodnji topničkih granata, te će za to ići oko tri četvrtine sredstava. Programom će se podupirati projekti kojima se godišnji proizvodni kapacitet povećava za više od 10.000 tona baruta i više od 4300 tona eksploziva, prenosi HINA.
Komisija je također pokrenula i program rada za instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) i četvrti godišnji program rada Europskog fonda za obranu (EDF).
Proračun tih programa zajedno iznosi gotovo 2 milijarde eura. Današnji koraci prema jačanju europske obrambene tehnološke i industrijske baze poduzeti su nakon donošenja prve industrijske strategije za europsku obranu (EDIS) i povezanog prijedloga za europski program obrambene industrije (EDIP).
Europske države drastično povećale uvoz oružja
Gotovo sve europske države su u posljednje četiri godine nabavile više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga, promatrano u razdoblju od 2019.-2023., u odnosu na 2014.-2018. godine.
Glavni razlog za taj ogroman skok u Europi je rat u Ukrajini, što je tu zemlju dovelo na prvo mjesto u Europi po nabavci naoružanja u prošloj godini – povećanje od čak 6.633%.
Na drugom mjestu je susjedna Slovenija pa slijedi Češka. Inače, Slovenija je prva od 19 zemalja koja je potpisala ugovor s Njemačkom o kupovini sustava IRIS-T. To su sustavi zemlja-zrak s dometom do 40 kilometara, koji mogu pogoditi ciljeve na visinama do 20.000 metara.
Time je Slovenija nabavku oružja povećala za čak 3.300%. No, snažno se intenzivirala i Češka koja je nabavku oružja povećala za 3.125%. To su tri europske države s rekordnim povećanjem nabavke oružja.
Međutim, postoje i one države koje su u navedenom periodu smanjile uvoz oružja – Finska bilježi najveće smanjenje, manje su uvozili za čak 70 posto naoružanja, slijede Albanija (manje za 68%) te Crna Gorda (manje za 56%). No, manje je uvozila i Rusija, za oko 54%, ali i Italija (manje za 37%), Švicarska (manje za 25%), a i Irska (manje za 5%) ta na koncu Estonija iako tek manje za 1%.
Države koje su uvoz oružja značajno povećale:
Ukrajina – 6.633%
Slovenija – 3.300%
Češka – 3.125%
Bugarska – 920%
Kosovo – 833%
Nizozemska – 751%
Mađarska – 747%
Srbija – 584%
Litva 489%
Belgija – 271%
Poljska 253%
Portugal – 210%
Švedska 206%
Njemačka – 188%
Rumunjska – 180%
Austrija – 145%
Francuska – 112%
Norveška 92%
Hrvatska – 67%
Slovačka – 46%
Latvija 44%
Velika Britanija – 41%
Bjelorusija – 30%
Španjolska – 5%
Grčka – 4%
Države koje su uvozile manje oružja:
Finska 70%
Albanija – 68%
Crna Gora – 56%
Rusija 54%
Italija – 37%
Švicarska – 25%
Irska manje za 5%
Estonija 1%
/Republika/