Europska unija uvodi nova pravila za praćenje energetske i vodne učinkovitosti podatkovnih centara, dok istodobno pokušava uskladiti ubrzani razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju s rastućim pritiskom na elektroenergetske i vodne resurse.
Prema novim pravilima Europske komisije, podatkovni centri u EU-u s više od 500 kW instaliranog kapaciteta, koji podliježu obvezama izvještavanja prema pravilima Unije o energetskoj učinkovitosti, od 21. rujna dobivaju elektroničku oznaku održivosti.
Europska komisija navodi da je cilj sustava povećati transparentnost o potrošnji energije u podatkovnim centrima te omogućiti kvalitetnije oblikovanje politika i održiviju nabavu digitalne infrastrukture i usluga diljem Europe.
EU želi utrostručiti kapacitete podatkovnih centara
Nove mjere dolaze u trenutku kada Bruxelles planira do 2035. godine utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europskoj uniji.
Jedan od ciljeva je smanjiti ovisnost o velikim tehnološkim kompanijama izvan Europe i istodobno razvijati vlastite kapacitete u području umjetne inteligencije.
Međutim, ubrzano širenje podatkovnih centara otvara i niz pitanja povezanih s potrošnjom električne energije, korištenjem vode i opterećenjem lokalne infrastrukture.
Podatkovni centri ključni su za računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju i brojne digitalne usluge, ali njihova sve veća potrošnja predstavlja dodatni pritisak na elektroenergetske mreže i vodne resurse.
Potrošnja električne energije značajno raste
Podatkovni centri u Europi tijekom 2024. godine potrošili su oko 68 teravatsati (TWh) električne energije.
Europska unija očekuje da bi ta potrošnja do 2030. godine mogla dosegnuti 114 TWh. To bi predstavljalo oko 3,2 posto ukupne potrošnje električne energije u EU-u, u odnosu na približno 2,5 posto koliko iznosi danas.
Nova oznaka održivosti trebala bi omogućiti usporedbu podatkovnih centara prema njihovoj energetskoj i vodnoj učinkovitosti, kao i prema izvorima električne energije koju koriste.
Ipak, provedba postojećih pravila izvještavanja još nije potpuna. Obveza izvještavanja za podatkovne centre s više od 500 kW kapaciteta uvedena je 2023. godine, ali dio objekata još uvijek ne dostavlja potrebne podatke.
Jedan dužnosnik Europske komisije, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je tijekom prve godine izvještavala približno trećina podatkovnih centara, dok se udio u sljedećim godinama povećavao. Prema njegovim riječima, trenutačno se približava razini od 50 posto.
Istaknuo je i kako provedba u velikoj mjeri ovisi o državama članicama EU-a, dok se snažniji regulatorni pritisak očekuje početkom sljedeće godine.
Konkretna ograničenja tek od 2027. godine
Europska komisija zasad ne uvodi čvrsta ograničenja ukupne potrošnje električne energije ili vode za podatkovne centre.
Ključni regulatorni instrument trebali bi biti minimalni standardi učinkovitosti, čije je predstavljanje planirano za 2027. godinu.
Tim bi se standardima trebao definirati minimalni prag učinkovitosti, čime bi se ograničila mogućnost izgradnje novih podatkovnih centara koji ne zadovoljavaju propisane kriterije.
Prijelazno razdoblje ujedno ostavlja prostor tehnološkoj industriji da sudjeluje u oblikovanju budućih pravila.
Microsoft je u podnesku njemačkoj saveznoj vladi iz srpnja 2026. godine naveo da podržava korištenje čiste energije te energetsku i vodnu učinkovitost kao pokazatelje održivosti.
Istodobno je zatražio konkretne izmjene predloženih kategorija vodne učinkovitosti u sustavu označavanja, prema podacima iz njemačkog registra lobiranja.
Kritike zbog utjecaja velikih tehnoloških kompanija
Uključivanje velikih tehnoloških kompanija u oblikovanje novih pravila izazvalo je i kritike.
Bram Vranken, istraživač i aktivist organizacije Corporate Europe Observatory, upozorio je na mogućnost nedovoljne transparentnosti podataka koje tehnološke kompanije dostavljaju regulatorima.
Prema njegovim riječima, odredbe o povjerljivosti mogle bi otežati neovisnu provjeru dijela informacija koje će se pojavljivati na oznakama održivosti.
Vranken također tvrdi da bi postojeća pravila mogla ostaviti prostor za situacije u kojima bi podatkovni centar dobio visoku ocjenu energetske učinkovitosti, dok bi istodobno dio njegove stvarne potrošnje energije mogao ostati nedovoljno prikazan.
Takve tvrdnje dio su šire rasprave o tome koliko podaci tehnoloških kompanija trebaju biti transparentni i neovisno provjerljivi.
Umjetna inteligencija povećava potrebu za infrastrukturom
Europska unija želi ubrzati razvoj vlastite infrastrukture za umjetnu inteligenciju, ali u tom procesu i dalje u velikoj mjeri surađuje s najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama.
Nova pravila Europske komisije dio su šire ambicije da Europa postane vodeće globalno središte za umjetnu inteligenciju.
Istodobno se sve više postavlja pitanje kako pomiriti ubrzani razvoj infrastrukture potrebne za AI s ciljem smanjenja njezina utjecaja na okoliš i elektroenergetske sustave.
Komisija navodi da bi nova oznaka održivosti mogla uzimati u obzir izvore energije s niskim emisijama, uključujući nuklearnu energiju. Budući minimalni standardi učinkovitosti mogli bi s vremenom postati obvezni za podatkovne centre.
Bruxelles također razmatra mogućnost da podatkovni centri postanu aktivniji sudionici elektroenergetskog sustava. To bi uključivalo pružanje fleksibilnosti elektroenergetskoj mreži, ali i korištenje topline koja nastaje tijekom rada podatkovnih centara.
Prema procjenama koje razmatra EU, otpadna toplina iz podatkovnih centara potencijalno bi se mogla koristiti za grijanje čak četiri milijuna europskih kućanstava.
Za Europsku uniju pitanje podatkovnih centara tako više nije isključivo tehnološko pitanje. Ono sve više postaje pitanje energije, vode, infrastrukture i industrijske politike – u trenutku kada Bruxelles želi ubrzati razvoj vlastitih kapaciteta za umjetnu inteligenciju, ali istodobno ograničiti njihov utjecaj na okoliš i europske energetske sustave.