Ni pristupni pregovori za Ukrajinu, ni novac za Kijev iz budžeta Europske unije – unatoč svemu, mađarski premijer Viktor Orban pokazuje čvrst stav uoči samita Europske unije. Je li ga moguće nagovoriti ili natjerati da popusti?
Ovaj put je mađarski premijer očigledno pokušava ostvariti veliki dil na velikoj pozornici. U dva pisma koja je poslao predsjedniku Vijeća Europske unije Charles Michel, Orban je najavio da Mađarska neće glasati ni za pokretanje pristupnih pregovora sa Ukrajinom, ni za uključivanje financijske pomoći za Ukrajinu u budžet EU-a, piše Deutsche Welle.
„Pozivam Vas, uz dužno poštovanje, da se Vijeće EU-a ne bavi tim pitanjima, pošto će zbog nedostatka jednoglasnog stava takvi razgovori biti neuspješni”, napisao je Orban prošlog tjedna.
„Dunavski diktator” – kako je Orbana jednom pomalo u šali nazvao bivši predsednik Europske komisije Jean-Claude Juncker – prijeti vetom na glavne odluke. Promijenjeni budžet trebao uključivati i 50 milijardi eura za Ukrajinu, a on, jednako kao i početak pristupnih pregovora, mora biti usvojen jednoglasnom odlukom.
Dok se Orban sprema na ovakav napad na ostalih 26 članica Europske unije, kod kuće je pokrenuo kampanju plakatiranja koju kritičari nazivaju antisemitskom i koja je uperena protiv Europske komisije. Na plakatu je židovski poduzetnik Alexander Soros, sin milijardera Georgea Sorosa koji je porijeklom iz Mađarske, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von dem Leyen. „Ne plešemo kako oni sviraju”, napisano je ispod toga.
Tako se šire teorije zavjere koje je Orban odavno lansirao. Organizira se i referendum o pomoći Ukrajini – s očekivanim rezultatom. Parlament koji je pod Orbanovom kontrolom za svaki slučaj je već glasao protiv pomoći Ukrajini.
Što je cilj premijera s najdužim stažom u Europskoj uniji? Što želi postići?
Uništavanje Europske unije kao cilj?
„Smatram da on pokušava sada upotrijebiti jaču polugu kako bi promijenio EU iznutra i rasturio je u sadašnjem obliku”, smatra Andreas Bock, strčnjak za Mađarsku u trustu mozgova „Europsko vijeće za vanjske poslove” (ECFR). On dodaje da je Orbanov dugoročan cilj svoju ideologiju „iliberalne demokracije” po mogućnosti prenijeti na cijelu Europu.
„On ima jasan cilj i jasnu predstavu kako bi Europa trebala izgledati. To nije integrirana Europa, već Europa koja se ograničava na ekonomsku suradnju. Europa zasnovana na vrijednostima iz njegovog ugla ne postoji”, procjenjuje Bock držanje mađarskog premijera. Analitičar dodaje da Orban istovremeno pruža pipke prema Rusiji i Kini, orijentirajući se prema tamošnjim autokratima.
Orban kao vođa europskih desničara?
Međutim, Mađarska ne namjerava napustiti EEU. Orban i njegovi prijatelji iz mađarske privrede već 20 godina rado primaju subvencije i pomoć iz zajedničkog bruxelleskog budžeta.
Ipak, Europska komisija već više od godinu dana zadržava znatna sredstva namijenjena Mađarskoj zbog velikih nedostataka u vladavini prava i suzbijanju korupcije. Radi se o ukupno 30 milijardi eura. Europski sud u Luxemburgu je odobrio takav postupak.
Bivši premijer Luxemburga Xavier Bettel je na samitu u listopadu optužio Orbana za „ucjenu”. I tada je Orban blokirao pomoć Ukrajini, tražeći da Bruxelles isplati sredstva za Mađarsku koja je zadržao.
Europska komisija sprema se za samit majavom odmrzavanja deset milijardi eura za Mađarsku, pošto Budimpešta u međuvremenu ispunjava određene uvjete. Po svoj prilici, međutim, nije slučajno da je to najavljeno baš uoči samita na kojem je najavljena mađarska blokada.
Ali, Andreas Bock ne misli da je Orbanov glavni cilj novac. Radi se, kaže, o načelima. Političar koji je počeo karijeru kao demokrišćan, da bi se pretvorio u desničarskog nacionalistu, smatra da je ojačan rezultatima desnih populista u Nizozemskoj i Slovačkoj. Zajedno s desničarskom premijerkom u Italiji, desnim nacionalnim pokretom u Francuskoj i Alternativom za Njemačku u Njemačkoj, on se priprema za izbore za Europski parlament.
„On ima osećaj da bi sada mogao postatilider desne populističke fronte. Osjeća vjetar u leđima. To naravno može imati velikog utjecaja na izbore za Europski parlament u lipnju sljedeće godine”, smatra Bock.
Može li EU i ovaj puta „kupiti” Orbana?
Samo novcem EU neće promijeniti Orbanov stav do kraja tjedna. Često je to funkcioniralo, ali po mišljenju Daniel Hegedüs iz Njemačke Marshallove zaklade (German Marshall Fund) ovaj put je prepreka fundamentalno odbijanje zapadno orijentirane Ukrajine. Prema njemu bi mađarski tvrdolinijaš možda mogao popustiti kada je reč o financijskoj pomoći Ukrajini, ali ne i kada je riječ o tome da Ukrajina korak po korak postane članicom Europske unije. „Zaista ne vidim mogućnost da mađarska vlada promjeni stav”.
Hegedüs kaže da je Ukrajina koja se želi obraniti od Rusije i usidriti se na Zapadu antiteza Mađarskoj, koja se oslanja na Rusiju. „Premijer Orban nije zainteresiran za ukrajinsku pobjedu u ovom ratu. U tom smislu on postupa vrlo racionalno i pokušava iskoristiti svako sredstvo, kako bi oslabio Ukrajinu”, kaže Hegedüs.
EU pokušava na lijep način
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao je prilikom susreta s Orbanom u Argentini uvjeriti ga na odustajanje od svog tvrdog stava. No, u tome očigledno nije imao većeg uspjeha.
Isto su pokušavali i francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom povjerljivog razgovora za večerom u Parizu, kao i predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel prilikom posjete Budimpešti. Navodno su se Njemačka i Francuska zalagale za to da Europska komisija oslobodi zamrznuta sredstva za Mađarsku.
Orban, međutim, i dalje traži načelnu raspravu o Ukrajini za koju smatra da nije spremna za pristupne pregovore. Ranije je Orban nakon teatralnih nastupa na samitima Europske unije, poslije kojih bi Bruxelles napunio džepove Mađarskoj, odustajao od blokade. Diplomati u Bruxellesu se nadaju da će o tako biti i ovaj put.
Viktor Orban je ipak debelokožac koji je navikao na ružne riječi u Bruxellesu. Na samitu Europske unije u lipnju 2021. iznervirani premijer Nizozemske Mark Rutte je pitao Orbana zašto Mađarska ne napusti Europsku uniju, ako mu ništa ne valja.
Zaobići Mađarsku?
Teorijski bi članice Europske unije mogle prema članku 7 Lisabonskog sporazuma ponovo pokrenuti postupak zbog nedostatka vladavine prava u Mađarskoj, i na samom kraju postupka uskratiti toj zemlji pravo glasanja unutar EU-a. Ali, mala je spremnost nekih zemalja da se Mađarsku istisne iz Europske unije i time izazove teška kriza institucija, smatra Daniel Hegedüs.
Izlaz iz krize bi mogla biti zajednička izjava 26 članica Unije da će sljedeće godine početi pristupni pregovori s Ukrajinom. Pravno neophodan jednoglasni zaključak mogao bi se odgoditi za kasnije.
Financijska sredstva bi svakako morala dospjeti do Ukrajine, smatraju diplomati Europske unije u Bruxellesu. Bude li nužno, zemlje koje su spremne izdvojiti sredstva, mogle bi i bez Mađarske, te mimo budžeta Europske unije, osnovati fond za pomoć Ukrajini, piše DW.
/Desk/